'RAT PRIJE RATA'

NOVA TV SERIJA O RASPADU JUGOSLAVIJE OTKRIVA TAJNU TITOVOG TELEGRAMA 'Biskupe, idite odmah do njega, on ne može i ne smije prije umrijeti...'

 

Anesteziolog i kirurg Predrag Lalević klimnuo je glavom, isključio respirator, EKG, pacemaker, brojač kapi… Sve je već bilo gotovo. U ljubljanskoj bolnici 4. svibnja 1980. godine umro je Josip Broz Tito. Liječnički konzilij ostao je stajati još 15-ak minuta nad mrtvim Titom. Nitko nije znao što ih dalje čeka, kao ni tadašnju Jugoslaviju.

Jedna je to od početnih scena dokumentarno-igrane serije “Rat prije rata” koju je za HRT realizirala Intermedia grupa. Na čelu autorskog tima je Miljenko Manjkas, bivši analitičar predsjednika Franje Tuđmana i PR HDZ-a te novinar i urednik, kao i autor desetak dokumentarnih i igrano-dokumentarnih naslova. “Rat prije rata” kronološki je nastavak “Jugoslavenskih tajnih službi”, prethodnoga serijala iste producentske kuće. Prikazivanje bi najvjerojatnije trebalo početi sredinom rujna, u ponedjeljak, iza 20 sati.

©G.I.Tepeš
 

Politički disidenti

“Raspad Jugoslavije najdramatičniji je događaj u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Završio je agresijom Srbije na Hrvatsku i BiH, no tom je ratu prethodio obavještajno-politički sukob koji je trajao čitavo desetljeće. Počeo je nakon Titove smrti: iz Srbije i JNA stižu zahtjevi za unitarnom i centralističkom Jugoslavijom, a srpski nacionalisti oživljavaju projekt velike Srbije. Hrvatski politički disidenti okupljaju hrvatske nacionalne snage i odvija se istinski rat prije rata u kojem je nemali broj političkih događaja ostao nerasvijetljen”, ovim riječima HRT najavljuje spomenuti dokumentarno-igrani serijal koji čini deset epizoda u trajanju od 52 minute.

U svakoj epizodi pojavljuje se 20-ak sugovornika, među kojima i brojni protagonisti razdoblja koje počinje Titovom smrću, a završava proglašenjem hrvatske neovisnosti 8. listopada 1991. godine. Svaka epizoda u prosjeku sadrži desetak minuta igranog materijala.

U sklopu projekta producentska kuća je, uz dokumentarni dio, koji čini okosnicu projekta, za HTV proizvela više od dva sata igranog formata. Svaka epizoda stajala je HRT, neslužbeno doznajemo, manje od 400 tisuća kuna.

Zbivanja u posljednjem desetljeću Socijalističke Federativne Jugoslavije Manjkasu su se nametnula jer dosad nisu dokumentarno ni publicistički cjelovito i temeljito obrađivana.

Naime, uslijedio je rat koji je sam po sebi postao središnji događaj. Međutim, za stvarne uzroke i prirodu tog rata ključno je upravo desetljeće nakon Titove smrti. Jedan od dosad neotkrivenih dokumenata, a pojavljuje se u serijalu, je i telegram sljedećeg sadržaja (napisan na njemačkom):

“Velečasni g. biskup Šustar, poštovani g. biskupe, idite odmah do Tita, odmah sada, on Vas traži, on ne može i ne smije prije umrijeti, dajte mu sveti sakrament bolesničkog pomazanja…’’

©G.I.Tepeš
 

Tito, Tuđman i Račan

Autor otkriva da se od Titove smrti spekuliralo o tome je li Tito tražio (dobio) posljednju pomast. Premda su o tome pisane knjige i brojni tekstovi, sve je završilo na spekulacijama. Telegram je otkriven u dosjeu “OA Centar” koji je zavela Služba državne sigurnosti SR Slovenije.

- U serijalu se bavimo i s tri ključne osobe tog razdoblja: Josipom Brozom Titom, Franjom Tuđmanom i Ivicom Račanom. Titom, jer je stvorio Jugoslaviju čiji raspad istražujemo; Račanom, jer je preuzeo Partiju u godini raspada SFRJ, te Tuđmanom, koji se davno prije svih pripremao za posttitovsko razdoblje, a kasnije je izabran za prvog predsjednika samostalne Hrvatske - kaže Manjkas.

Posebno je intrigantno bilo obraditi Tuđmanov stav prema Titu, kaže Manjkas, te dodaje da će on možda iznenaditi dio gledatelja. Naime, nastavlja, važno je bilo osluhnuti kako na Titovu ulogu gleda ondašnja politička Srbija. Te dvije perspektive, smatra, dijelom bacaju neko novo svjetlo na lik i djelo Josipa Broza.

Državni udar

- Što se Račana tiče, često se naglašavaju njegove pogrešne prosudbe u vrijeme hrvatskog osamostaljenja, kojih je, istini za volju, bilo. Međutim, jedna je njegova uloga ostala gotovo u potpunosti nepoznata.

Gotovo je izvjesno da bi u SR Hrvatskoj bio izvršen državni udar da mu se Račan nije suprotstavio - ističe Manjkas. Kad govorimo o prvom predsjedniku, Tuđmanu, u serijalu prvi put Vladimir Rozjan i Branko Salaj govore o tome kako je krajem 70-ih Tuđman ilegalno putovao u inozemstvo na susrete sa stranim državnim dužnosnicima i emigracijom. Jedna od njegovih putovnica bila je, kako je u dokumentarcu ispričao Rozjan, na ime njegova prijatelja s posla, Toge Andersona.

- I on je htio pomoći, dao mi je svoju putovnicu. Stvarno je bio veliki čovjek u tome - prisjetio se Rozjan.

- Imao je dvije putovnice do kojih smo došli sasvim ilegalno, ali koje su izgledale sasvim pristojno - nastavio je Salaj. Serijal se bavi i ulogom Josipa Perkovića. Opisan je kao jedan od šefova tajnih službi koji je 80-ih sudjelovao u likvidaciji i progonu hrvatskih emigranata, a 1990. godine je u Hrvatsku ilegalno uvezao prvih deset šlepera oružja, zbog čega je za dlaku izbjegao atentat koji je na njega pripremao KOS.

Podzemni tunel

- Rijetko srećemo tako podvojene životne sudbine - “jedan” Josip Perković nedvojbeno je junak Domovinskog rata iz devedesetih, a “drugi” Josip Perković danas odslužuje doživotnu zatvorsku kaznu za djelo koje je počinio kao jedan od bivših šefova jugoslavenske obavještajne službe - kaže Manjkas. U dvadesetak igranih priča, rekonstrukcija događaja, Franju Tuđmana igrat će Dražen Kühn.

Zagreb, 090413.
Cineplexx, Kaptol centar. Premijera posljednjeg filma Krste Papica, Cvjetni trg.
Na fotografiji: glumac u filmu Drazen Kuhn.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
CROPIX

Dražen Kühn kao Franjo Tuđman

 

Dražen Kühn kao Franjo Tuđman

 

U glumačkoj podjeli Željko Königsknecht igrat će Slobodana Miloševića, a Dinko Čutura, političar i brat glumca Mladena Čuture, Ivicu Račana.

Željko Königsknecht igrat će Miloševića

 

-FILE PHOTO DEC88- Former Yugoslav President Slobodan Milosevic arrives in Pristina, the capital of Serbia's province of Kosovo, to meet Trepca mine complex workers on strike over constitutional changes that suspended the autonomy of Kosovo, in this December 1988 file photo. [The U.N. war crimes tribunal hopes an autopsy on Milosevic on March 12, 2006 will clear up the cause of his death in his cell only months before a verdict was due in his four-year-old trial. Milosevic, branded the
REUTERS

Željko Königsknecht igrat će Miloševića

 

Žarko Potočnjak je Josip Boljkovac, prvi ministar unutarnjih poslova RH, Ranko Zidarić Jovan Rašković, osnivač separatističke Srpske demokratske stranke, Stojan Matavulj - Veljko Kadijević, general JNA i savezni ministar obrane bivše države, Vinko Kraljević - Josip Perković, jedan od šefova tajnih službi, Borko Perić - Vladimir Šeks, jedan od osnivača HDZ-a, dok je Slaven Knezović načelnik Generalštaba JNA Blagoje Adžić.

G.I. TEPEŠ

Ranko Zidarić kao Jovan Rašković

 

To su tek neki od preko 100 većinom poznatih glumačkih imena koja se pojavljuju u igranom materijalu ove doku-drame. Dio filmskih rekonstrukcija sniman je na autentičnim lokacijama: uhićenje generala Aksentijevića na naplatnim kućicama Lučko; buran sastanak Račana i generala JNA u Kockici na Prisavlju - nekadašnjem sjedištu CK SKH; Glavni stožer proboja za Vukovar u podzemnom tunelu između Tkalčićeve i Markova trga, odakle su vođene sve pobjedničke akcije Hrvatske vojske.

Tajna Titova telegrama

'Biskupe Šustar, dođite hitno, Tito ne bi smio umrijeti bez posljednjeg pomazanja'

O tome je li Tito primio posljednju pomast spekulira se i danas, pisane su čak i knjige na tu temu. Autori serijala otkrivaju kako imaju orginalni telegram koji će po prvi put prikazati, a u kojemu se zove biskupa da Titu dođe i da bolesničko pomazanje. U serijalu će prvi put biti otkriven cijeli sadržaj telegrama koji je u Titovo ime poslan biskupu Šustaru. Tekst je na njemačkom jeziku, a ovako se otprilike prevodi:

- Poštovani g. biskupe, idite odmah do Tita, odmah sada, on Vas traži, on ne može i ne smije prije umrijeti, dajte mu sveti sakrament bolesničkog pomazanja. On ima udarac na glavi koji mu je kao ministrant dao nepravedno njegov nerazumni, možda čak lagano pijani seoski svećenik, a on je vratio udarac. Ja Vas preklinjem, to mora biti, liječnici Vas ne smiju zadržati, jadne duše su mi dale ovaj nalog kao vrlo hitan, budite pozdravljeni u Kristu i Mariji, Vaš odani Fritz Rütsche ‘Bräggerhaus’ 9696 Bütschwil, Ch. 

Za očekivati je da će se ostatak ove tajne razriješiti u jednoj od epizoda dokumentarca koji će na HRT-u krenuti sredinom ovoga mjeseca.

 

Izdvajamo