Njujorški muzej Moderne i suvremene umjetnosti MoMA najavio je kako će pokazati izložbu kojom se istražuje arhitektonsko naslijeđe bivše Jugoslavije, pod nazivom “Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. - 1980.”.
Riječ je o prvom velikom istraživanju u Americi arhitekture s ovih područja koja je, kako najavljuju, “izazvala znatan međunarodni interes tijekom četrdeset i pet godina postojanja ove zemlje”. Znameniti se njujorški muzej, podsjetimo, bavio u nekoliko navrata likovnom umjetnosti s ovog prostora, no nikad do sada arhitekturom.
Brojni izlošci
Izložba će trajati od 15. srpnja do 13. siječnja sljedeće godine i uključuje više od četiri stotine crteža, modela, fotografija i filmskih isječaka iz muzeja, privatnih kolekcija te arhiva: neki se radovi i nacrti arhitekture koja je “gradila socijalističku Jugoslaviju”, najavljuju dalje iz muzeja, pokazuju prvi put.
U kustoskom su timu Martino Stierli, glavni kustos Odsjeka za arhitekturu i dizajn MoMA-e, također i Vladimir Kulić, koji predaje u Los Angelesu, studirao je u Beogradu, te Anna Kats iz muzeja kao asistentica. Uz Stierlija i Kulića, treći glavni tekst u katalogu potpisuje teoretičar arhitekture iz Hrvatske Maroje Mrduljaš. Stierli, naime, piše na temu “geopolitička situacija”, Kulić na temu “bratstvo i jedinstvo”, a Mrduljaš “samoupravljanje”.
Turizam
Na pitanje na kojim će projektima naglasak biti iz Hrvatske, Mrduljaš odgovara: “Turizam će svakako biti jedna od posebno obrađenih tema, među odabranim su projektima s ovog područja Hotel Maestral Ante Rožića, Matije Salaja, Julija de Luce, potom Haludovo, danas posve napušten hotelski kompleks Borisa Magaša, te Hotel Plat kraj Dubrovnika koji je nedavno srušen, a autor je Petar Kušan. Naglasak je, potom i na radovima Vjenceslava Richtera, kako njegovim utopijskim projektima, tako i konkretnim ostvarenjima poput Saponije Osijek.
Poljud Borisa Magaša također je jedna od posebno obrađenih tema, u New Yorku će se pokazati i nova maketa Poljuda. Zatim, nekoliko dječjih vrtića koje potpisuju Ivan Crnković i Boris Magaš”. Najavljuju se, dalje, i prikazi spomenika, od Vojina Bakića kod sela Kamenska i u Petrovoj gori, te Kamenog cvijeta Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu. “Spomenici su važan segment izložbe, no ravnopravan s drugima, nisu izdvojeni”, tumači dalje Mrduljaš te od urbanističkih tema ističe i poslijeratnu obnovu Zadra.
Od urbanističkih tema, a najveći je broj gradova u kojima živimo sagrađen upravo u razdoblju socijalizma, bavit će se i Novim Beogradom i Novim Zagrebom.
Novi pogled
A ovako vide poslijeratnu arhitekturu na ovim područjima u MoMA-i, po opisu glavnog kustosa Stierla: “Arhitektura koja se pojavila, od tzv. internacionalnog stila nebodera do brutalističke, socijalno angažirane arhitekture, manifest je radikalnog pluralizma, hibridnosti i idealizma koji je karakterizirao i samo stanje Jugoslavije”.
Posebno, nadalje, ističu skulpturalni interijer Bijele džamije u Visokom, rad Zlatka Ugljena, te rekonstrukciju Skoplja poslije potresa Kenza Tangea: taj je projekt UN, inače, koristio kao pilot za sve međunarodne programe pomoći nastradalim područjima. Izložba, dakle, istražuje sve modele arhitektonske produkcije u bivšoj Jugoslaviji, kako su slikovito opisali, “njezin karakter s više lica”. Izložbu će pratiti i katalog, s tekstom o novom pogledu na modernističku arhitekturu.