Projekcijom filma “Hladni rat” poljsko-britanskog režisera Paweła Pawlikowskog u Sarajevu u petak počinje 24. Sarajevo Film Festival, novo izdanje najistaknutijeg filmskog festivala na području bivše Jugoslavije. I ove godine, kao i svake, grad na Miljacki bit će pretrpan istaknutim filmskim profesionalcima, brojnim svjetskim festivalskim naslovima i poznatim gostima, a u srcu cijele priče i ove će godine biti tri natjecateljska programa filmova iz regije - “regije” koja je u međuvremenu podosta narasla, pa uključuje čak i zakavkaske zemlje.
Najzvučniji od tri natjecateljska programa - onaj dugometražnog igranog filma - ove godine uključuje deset naslova, od čega su četiri svjetske premijere. Za nagradu Srce Sarajeva natjecat će se tri rumunjska filma, dva hrvatska, te po jedan film iz Srbije, Mađarske, Bugarske, Gruzije i Turske.
Od hrvatskih naslova, za sarajevsku se nagradu bore pulski pobjednik, kriminalistička drama “Mali” režisera Antonija Nuića, te “Sam samcat”, drugi film istaknutog teatarskog redatelja Bobe Jelčića, koji će u Sarajevu imati i svjetsku premijeru. “Mali” je drama o ocu povratniku iz zatvora koji se bori za skrbništvo nad sinom nakon četiri godine iza rešetaka, a u filmu oca i sina glume zbiljski otac i sin Franjo i Vito Dijak. “Sam samcat” je drama o ocu koji se nosi s razvodom i pokušava održati vezu s kćeri. Glavnu ulogu glumi Rakan Rushaidat.
Farhadi u žiriju
Hrvatski filmovi u Sarajevu će imati jaku inozemnu konkurenciju u kojoj se ističu tri izvanredna filma pristigla s Berlina i Cannesa. Prvi od njih je “Teret” srpskog debitanta Ognjena Glavonića, film u kojem glavnu ulogu igra Leon Lučev, a koji prati jedan dan vozača hladnjače koji s ratom zahvaćenog Kosova put Beograda vozi misteriozni teret. Drugi film koji u Sarajevo stiže s izvrsnim canneskim odjecima je “Jedan dan” (Egy nap) mađarske redateljice Zsófije Szilágyi. Riječ je o filmu koji bi se mogao opisati kao suvremena, buržujska verzija Golikovog “Od 3 do 22”. Film prati 24 sata u životu zaposlene profesorice i majke kojoj je muž zaglavio u preljubu, na poslu ima problema, a teško se nosi s brigom o djeci.
Treći iznimno zapaženi naslov igrane konkurencije je “Ága” bugarskog redatelja Milka Lazarova. Riječ je o filmu koji prati par starih Inuita (narod sličan Eskimima) iz polarnog sibirskog kruga. Film minuciozno prati tradicijski život lovaca u oštrom i negostoljubivom okolišu, a njihovu rutinu prekida dolazak kćeri koja živi u sibirskom rudarskom gradu.
Filmove iz igrane konkurencije ocjenjivat će žiri kojim predsjeda iranski dvostruki oskarovac Asghar Farhadi, a u kojem sjedi i hrvatska glumica Judita Franković.
U sarajevskoj dokumentarnoj selekciji je 18 naslova, mahom ex-jugoslavenskih. Tri su većinski hrvatska. Prvi od njih je “Srbenka” Nebojše Slijepčevića, film koji prati rad na Frljićevoj predstavi “Aleksandra Zec”, ujedno film koji se pretvara u veliki festivalski hit, pošto u posljednja tri mjeseca osvaja nagrade gdje se god pojavi. Drugi naš film u sarajevskoj dokumentarnoj konkurenciji je “IKEA for YU” Marije Ratković, film koji prati jugoslavenski orijentiranu obitelj iz Hrvatske i selidbu junakinje u Švedsku. Treći je “90 sekundi u Sjevernoj Koreji”, film koji je snimatelj Ranko Pauković sačinio od krišom snimljenih materijala iz najzatvorenije zemlje svijeta.
Među dokumentarnim filmovima koji se bore za nagradu je i srpski “Okupirani bioskop” Senke Domkanović koji se bavi ljevičarskim skvotiranjem beogradskog kina Zvezda, te “Bigger then Life” Adnana Softića koji propituje nacionalističke arhitektonske kič-fantazije pseudo-historicističkog Skoplja.
Pregled art hitova
Što se kratkometražne konkurencije tiče, u njoj će biti prikazani “Duboki rezovi”, omnibus triju kratkih filmova Dubravke Turić, Filipa Mojzeša i Filipa Peruzovića koji je premijeru imao u srpnju u Puli. Drugih hrvatskih kratkih filmova u programu nema, no zato je jedna našijenka u žiriju kratkog filma: riječ je o dubrovačkoj redateljici Antoniji Alamat Kusijanović koja je skrenula pažnju svojim prošlogodišnjim filmom “U plavetnilu”. Uz natjecateljske programe, 24. SFF donosi u uvriježeni pregled ovogodišnjih svjetskih art-hitova.
Osim filma otvaranja “Hladni rat” Pawlikowskoga, sarajevska će publika u kinu na otvorenom vidjeti još nekoliko jakih naslova s ovogodišnjeg Cannesa, poput “Dogmana” Talijana Mattea Garronea, španjolskog krimića “Svi znaju” u režiji Iranca Asghara Farhadija, te dobitnika canneske nagrade žirija, “Kapernauma” Libanonke Nadine Labaki. To je i “Divlji život”, dojmljivi redateljski prvijenac glumca Paula Danoa. Nastao prema romanu Richarda Forda, Danov film pripovijeda o dječaku koji odrasta na Srednjem zapadu '70-ih godina. Nakon što je izgubio posao, dječakov se otac (Jake Gyllenhaal) prijavi za gašenje šumskog požara biblijskih razmjera koji guta planinu. U njegovom odsustvu majka (Carey Mulligan) počinje očijukati sa starijim, situiranim poslodavcem, a sin to uočava i shrvan je dvojbama.“Wildlife“ se drži jednim od mogućih pretendenata za nagrade u idućoj oskarovskoj sezoni.
Među filmovima koji u Sarajevu igraju izvan konkurencije je i ovogodišnji hrvatski film-skandal, “Chris the Swiss”, animirano-dokumentarni film Švicarke Anje Kofmel. Film kojem je u Hrvatskoj odbijena kolaudacija živ-živcat igra po festivalima u svijetu, pa tako i u sarajevskom popratnom programu Kinoskop.
Kao i svake godine, i ove Sarajevo upriličuje veliku retrospektivnu posvetu jednom od velikana suvremenog filma. Ovaj put to je stari festivalski gost, Turčin Nuri Bilge Ceylan koji u Sarajevo stiže s izložbom fotografskih radova. Na festivalu će mu biti prikazani svi dugometražni filmovi, uključujući i najnoviji “Drvo divlje kruške”.
Sarajevski festival traje od 10. do 17. kolovoza.
Istraživanje za Screen International SFF privlači 10.000 turista i donosi gradu 30 milijuna dolara Screen International, jedan od vodećih glasila filmske industrije, objavio je rezultate nezavisnog istraživanja britanske konzultantske tvrtke Olsberg SPI na temu utjecaja koji Sarajevo Film Festival ima na ekonomsku, turističku, kulturnu te društvenu sliku grada i države. Istraživanje je pokazalo da je festival prošle godine privukao 10.000 turista, što je omogućilo priljev od 30,8 milijuna dolara i posao za 1385 radnika. Ekonomska aktivnost indirektno vezana za samo održavanje festivala procijenjena je na 10,3 milijuna konvertibilnih maraka prometa i 99 radnih mjesta godišnje. Značaj SFF-a za sam grad i njegove građane ispitanici ankete usporedili su sa značajem ključnih događaja iz povijesti grada, kao što su bile Zimske olimpijske igre iz 1984. godine, dok su ispitanici iz Sarajeva istaknuli kako je jedan od najznačajnijih uspjeha festivala taj što svake godine ujedinjuje grad i kod građana stvara snažan osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici.