Kada je nedavno Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, obećao raspisivanje iskaza javnog interesa za državnu imovinu među kojom se nalaze i objekti u Kumrovcu, a to su uz Titovu vilu još i politička škola te Spomen dom, spomenuo je usput i da “postoji jedan ozbiljni investitor zainteresiran upravo za rezidenciju u kojoj bi se napravio Titov memorijalni centar”. Mislio je pritom na Damira Ciglara, direktora i suvlasnika jedne reklamne agencije iz Zagreba, inače rođenenog Krapinčanina, koji već duže vrijeme želi urediti bivšu Titovu rezidenciju u Kumrovcu u Memorijalan muzej.
Podrška općine
Svoj projekt pod nazivom “Josip Broz SuperStar(i)” Ciglar je već prezentirao lokalnoj zajednici i Muzejima hrvatskog zagorja pod čijim nadzorom je još Titova vila. Dobio je, kaže, podršku i od općine Kumrovec, županije i MHZ-a te načelnu suglasnost Ministarstva kulture. Ideja mu je sljedeća: Pokazati veličinu i značaj Tita, njegove uloge i uloge ovih prostora u kreiranju svjetske povijesti 20. stoljeća kroz pogled koji je najlakše iščitati iz naslova projekta, a to je Josip Broz SuperStar(i).
Ciglar nadalje tumači: “Radno je ime projekta, naravno, s razlogom komercijalno i populističko jer mu se i time želi oduzeti politički prizvuk koji ime Josipa Broza (još) uvijek nosi sa sobom. Unatoč tome, sam muzejski postav, koliko god bio usmjeren na privlačenje posjetitelja, ipak treba biti maksimalno faktografski i edukativan, no istodobno ispričan kroz prizmu privlačnosti i jednostavnosti u konzumaciji predstavljenih sadržaja.”
Dašak hedonizma
Josip Broz Tito je povijesna figura koja svoj veliki utjecaj i značaj nije crpio iz pozicije i značenja zemlje koju je vodio, nastavlja naš sugovornik, već iz svog karaktera i osobnosti čiji bi se hedonistički karakter ovdje nastojao pokazati. Ukratko, želja je da posjetitelji izađu iz tog budućeg muzeja sa razmišljanjem kako je samo nebo granica, odnosno inspirirani na djela veća nego što su mislili da mogu ostvariti prije ovog posjeta muzeju.
Zapušteno zdanje
O visini investicije Ciglar ne govori, kao ni o drugim detaljima, zakupu ili kupnji objekta jer smatra da je o tomu prerano izlaziti u javnost, a mnogo toga nije još dogovoreno. Vlasta Krklec, ravnateljica MHZ, također spominje investicije te navodi: “Ciglar je doista prezentirao svoju ideju, ali nije spominjao investicije koje nisu male jer valja urediti zapuštenu zgradu vile i okolnog arboretuma.”
Savjetnica Goranka Horjan i bivša ravnateljica MHZ-a prisjeća se kako su svojedobno Ministarstvu kulture i Zagorskoj razvojnoj agenciji predlagani financijski projekti za uređenje Titove vile, vrijedni oko tri milijuna eura, za što novac nikad nije dobiven.
“Vilu je potrebno prvo građevinski sanirati kako bi se u njoj otvorio prostor za muzejsko komercijalnu funkciju”, zaključuje Horjan i kaže kako se vila otvarala samo povremeno za prezentacije ili prigodne datume.
Titova vila, koja je zatvorena već desetljećima, javnosti je bila praktički dostupna samo od 1947. do 1962. kad je u njoj bio Hotel Kumrovec. Potom je preuređena u rezidenciju, a od 1987. bila je pod nadzorom Spomen parka te kasnije Starog sela Kumrovec u sastavu Muzeja hrvatskog zagorja. Prema sjećanju bivše ravnateljice MHZ-a, vilu se namjeravalo i puno prije staviti u funkciju tako da se preuredi u centar koji bi posjetitelje vratio u doba Titove Jugoslavije od 1945. do 1980. godine i povijest tog vremena prikazivao što objektivnije.
Plan za arboretum
MHZ posjeduje vrijednu dokumentaciju sa zanimljivim audiovizualnim materijalom koji se može prikazati uz pomoć suvremenih multimedijalnih pomagala. Sačuvana svjedočanstva poput filmova, glazbe i snimljenih govora mogu uz korištenje predmeta iz ostavštine Josipa Broza Tita također pomoći u interpretaciji vremena koje nije nikada prestalo biti od interesa javnosti i povjesničara. Štoviše, MHZ su u 2012. godini prijavili projekt “Vila Kumrovec kao svjedočanstvo vremena” na natječaj Ministarstva turizma i za dobivanje EU novca iz tada pretpristupnih fondova. Osim toga, bilo je u planu urediti i okolni arboretum elementima parkovne arhitekture i rasvjete za održavanje raznih priredbi i festivala, kao i obogatiti dio samog objekta popratnim sadržajima za posjetitelje. Sve to izazov je i danas za buduće investitore.