Izloženost toksičnim metalima olova, bakra ili kadmija povezana je s većim rizikom obolijevanja od bolesti koje pogađaju srce i krvne žile. Analiza podataka prikupljenih za potrebe 37 ranijih studija provedenih uz sudjelovanje 350.000 osoba pokazala je kako je izloženost olovu povezana sa 63 posto većim rizikom za moždani udar, a izloženost kadmiju sa 72 posto većim rizikom za moždani udar, objavila je Slobodna Dalmacija. Izloženost kadmiju i bakru povezana je s prosječno 30 posto većim rizikom za kardiovaskularne bolesti, piše stručni časopis BMJ. Britanski znanstvenici s University of Cambridge naglašavaju kako je povećanje rizika uočeno i kod osoba s relativno ograničenom izloženošću ovim metalima.
Boja ženskih usana ima važnu ulogu u zavođenju, pri čemu većinu muškaraca oduvijek najviše privlače crveno našminkane usne. To je bilo poznato još u Mezopotamiji, gdje se za bojenje usana koristilo samljeveno poludrago kamenje kojim su se nježno bojile usne faraona drevnog Egipta da bi bile slične usnama bogova - Nefertiti je svoje usne bojila kanom, dok je Kleopatra usne bojila šminkom spravljenom od zdrobljenih insekata, mrava i kane. U staroj Grčkoj šminkale su se prostitutke, dok su se u starom Rimu po crvenim usnicama razlikovali bogataši od siromaha. U Engleskoj 16. stoljeća, kraljica Elizabeta I. dopuštala je šminkanje crvenim ružem samo predstavnicima višeg sloja i kazališnim glumcima, dok su tijekom vladavine kraljice Viktorije crvene usne imale negativan predznak, kojeg se dugo nisu mogle osloboditi.
Čista provokacija
Crvena boja usana povezuje osobu sa strastima, atrakcijom i živahnošću. Ona je također simbol ženske emancipacije, pa su tako američka sufražetkinja krajem 19. stoljeća Elizabeth Cady Stanton te feministica i borkinja za socijalnu pravdu Charlotte Perkins Gilman upotrebu crvenog ruža uzele kao simbol borbe za prava žena.
Čak i danas mnoge žene kažu kako se osjećaju sigurnijima i da imaju više samopouzdanja s crvenim ružem. Zbog povijesnih okolnosti i zbog toga što je crvena boja zaista snažna te potiče vitalnost i aktivnost, istraživači kažu kako ova boja ujedno povećava intelektualnu aktivnost. Crveni ruž poželjan je i zbog toga što privlači pozornost sugovornika, koja se usmjerava na usne, odnosno na ono što žena govori. Čak se i u muškarcima koji se doimaju potpuno hladnima i nezainteresiranima nešto mijenja kad se u njihovoj blizini ili u društvu pojavi žena s crveno našminkanim usnama.
Naravno, crveni ruž treba znati nositi, jer on istodobno donosi elegantnu smirenost, ali i najavljuje mogući intenzivni duel. Crveni ruž nikad nije manipulacija, nego čista provokacija. S njim ste goli pred ljudima jer vam svi gledaju u usne. Naravno, crvene usne zovu na poljubac i na otkrivanje tajnovite nježnosti koja se skriva ispod ruža. Pokazalo se da različitim nijansama crvene izražavamo karakter i trenutne osjećaje, a sa samo nekoliko poteza crvenog ruža možete stvoriti sasvim novo raspoloženje, kažu psiholozi, a piše Slobodna Dalmacija.
Teški metal na licu
No atraktivnost crvenog ruža već godinama ruše rezultati brojnih istraživanja koja govore da oni, kao i ruževi drugih boja, nisu bezazleni. Ruževi su se u prošlosti pravili od opasnih tvari, ali ni danas nisu svi dobri za zdravlje, posebno zbog sadržaja olova, što potvrđuje niz znanstvenih studija. Zato prije kupnje provjerite popis sigurnih ruževa i isključite proizvode kozmetičkih tvrtki koje provode pokuse na životinjama.
Sama riječ "olovo" dovoljno je odbojna da ga svakako ne želimo imati na svojoj koži. Olovo je dugi niz godina bilo sastavni dio pudera za lice kojima je plemstvo izbjeljivalo obraze u 19. stoljeću, budući da je blijedo lice bilo u modi i svjedočilo je o plemićkom statusu. No kako se ovaj teški metal taloži u organizmu, bio je kriv za brojna trovanja. Danas, za razliku od nekadašnje aristokracije, znamo koliko je olovo štetno, ali unatoč tome, ono je još uvijek prisutno u kozmetici, i to u prvom redu u eyelinerima za kapke i nekim jeftinijim ruževima za usne. Trovanje olovom dugoročno se manifestira u obliku različitih zdravstvenih problema koji mogu uključivati rak, reproduktivne i razvojne poremećaje, neurološke probleme, probleme s bubrezima, glavobolje, povraćanje, mučninu, proljev, gubitak kose, itd.
Olovo je teški metal koji pripada neurotoksinima, a nalazi se u kozmetici, plastici, baterijama, insekticidima, glazurama, bojama i slično. Istraživanje iz 2007. pokazalo je da čak 61 posto ruževa za usne sadrži olovo. U tijelu se olovo taloži u tkivima, najčešće u kostima, ali i jetri, bubrezima, gušterači i plućima. Ono prolazi kroz pupkovinu i može oštetiti mozak fetusa. Iako naš organizam eliminira polovinu konzumiranog olova tijekom dva do šest tjedana, druga polovina ostaje prisutna čak 25 do 30 godina.
Veto na Hong Kong
Znanstvenici Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) utvrdili su da se prosječna izloženost odrasle osobe olovu preko hrane u visoko razvijenim zemljama Europe kreće od 0,36 do 1,24, odnosno do 2:43 mikrograma na kilogram tjelesne težine na dan. Što se tiče kozmetike, olovo i sirovine koje sadrže olovo zabranjeni su za upotrebu u kozmetičkim proizvodima uredbom br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine, ali zabranjena je i upotreba kadmija te kroma. No nenamjerna prisutnost malih količina zabranjene tvari, u ovom slučaju olova, posljedica je nečistoća u prirodnim ili sintetičkim sastojcima, proizvodnog postupka te migracije tvari iz ambalaže. Ako je tehnički neizbježno, prisutnost olova je prema navedenoj uredbi dopuštena, ako je procjena sigurnosti (safety assessment) odgovarajuća. Pritom se uzima u obzir cijeli niz zahtjeva koji uključuju način primjene kozmetičkog proizvoda, koncentraciju tvari, apsorpciju, vrijeme izloženosti i sve drugo što utječe na sigurnost proizvoda.
Na razini Europske unije za sad ne postoje jedinstveni kriteriji (ne postoji službena metoda prihvaćena na razini Europske unije) niti maksimalno dopuštene vrijednosti olova u kozmetičkom proizvodu. Temeljni kriteriji za proizvođače su odabir sirovina visoke čistoće, tj. farmakopejske čistoće, odnosno visokih standarda za bojila i pigmente koji se koriste i za hranu, piše Slobodna Dalmacija.
U Italiji je tako pronađeno i povučeno niz dekorativnih kozmetičkih proizvoda proizvedenih u Hong Kongu zbog veće koncentracije olova od dopuštenog, a nalazilo se u ruževima, sjenilima i maskarama u kojima je izmjereno čak 2440 mg/kg olova! Inače, maksimalna dopuštena količina olova koja se može otpustiti iz navedenih uzoraka iznosi 20 mg/kg.
Brojne kozmetičke kuće nastoje maksimalno smanjiti udio metala u svojim proizvodima, no rezultati nezavisnih analiza pokazuju da ovi proizvodi i dalje sadrže olovo, no uvijek u količini manjoj od pet ppm (parts per million). Osim EEC Direktive, proizvođači se pozivaju da poštuju i američki dokument (California Code of Regulation) koji tolerira do 15 mikrograma olova dnevno, tvrdeći kako ta količina odgovara apsorpciji u svakodnevnom korištenju ruža tijekom cijelog ženina života, iako američko tržište nema propisane standarde za teške metale u kozmetici.
Jedna od brojnih studija koja je analizirala 32 ruža i sjajila potvrdila je prisutnost male količine teških metala. Žene koje ruž koriste u prosječnim količinama mogu u organizam apsorbirati oko 24 miligrama proizvoda na dan, a one koje se šminkaju češće čak i do 87 miligrama, objavili su znanstvenici.
Čitanje deklaracija
Neka crveni ruž i dalje bude pravi izraz slobode, ženstvenosti, savršenstva, hrabrosti, senzualnosti, slatkoće, nemira, tajni, ukratko - šminka koja će plijeniti poglede te provocirati darove i komplimente. Pronađite svoju nijansu crvenog ruža, bez obzira na trenutačne modne smjernice koje u tržišnoj utakmici utječu na sva područja našeg života i stalno kroje nove standarde o tome što je idealno. Tržište nam ionako prodaje želje koje nas potiču na promjene zadovoljstva i sreće, bez obzira na to radi li se o crvenom ružu ili novom kupaćem kostimu. Najnoviji podaci govore kako su prošle godine u Njemačkoj žene na šminku potrošile nevjerojatnih 64 milijuna eura, piše Slobodna Dalmacija. Koliko su potrošile druge Europljanke ne znamo, ali vjerojatno cijene onoga što su žene potrošile samo za ovaj kozmetički proizvod lete do neba, a vi svakako čitajte deklaracije prije nego što otvorite novčanik i "ispeglate" karticu na tri rate.
Pet tipova žena
Psiholozi su, između ostalog, pokušavali otkriti što govori način upotrebe crvenog ruža na ženskim usnama i što to otkriva o njihovu karakteru. Utvrdili su pet tipova žena. One koje jednako koriste obje strane ruža avanturistice su s jakom osobnošću, a ako je ruž ravan, te su žene pouzdane, dobre diplomatkinje i prijateljice. Ako je vrh ruža ravnomjerno zaokružen, njegova je korisnica osjetljiva, nježna i harmonična. Ako je pak ruž istrošeniji s jedne strane, radi se o ženi koja je puna energije, kreativna i sretna, dok ruž koji je u sredini udubljen otkriva ženu koja je vrlo emotivna, promišljena i rezervirana.
Guerlainov izum
Ruž u sticku prvi put predstavljen je 1883. godine u Amsterdamu, iako se tad nije očekivalo da će novi proizvod postati najprodavaniji kozmetički proizvod na svijetu. Pariški parfumer i kemičar Guerlain došao je na ideju da se ruž, koji je prethodno čuvan u posudi s pčelinjim voskom i ricinusovim uljem, oblikuje u stick i zamota u svileni papir - tako je zapravo nastao ruž, koji je u početku bio vrlo skup i šokirao je cijeli svijet.