Do treće godine Mihaelin sin Gabrijel bio je napredno, veselo, brbljavo dijete. A onda, kaže mama, kao da je netko ugasio radio - prestao je govoriti, komunicirati, gledati druge ljude u lice... Dijagnoza pervazivnog razvojnog poremećaja, odnosno poremećaja iz autističnog spektra potpuno je promijenila život njihove obitelji. U potrazi za terapijama i pomoći za sina obitelj je čak s mora preselila u Zagreb.
- Nema što nismo pokušali. No, dok nismo došli do floortimea, nije bilo rezultata - kaže Mihaela.
Individualni pristup
Na floortime terapiju, čiji naziv, doslovno preveden s engleskoga jezika, znači - vrijeme na podu, odlaze posljednja tri, četiri mjeseca. To je jedna od najnovijih metoda koja je napokon zaživjela i u Hrvatskoj, a može pomoći djeci s najrazličitijim problemima, razvojnim i komunikacijskim.
- Riječ je o intenzivnom intervencijskom programu koji je razradio američki liječnik Stanley Greenspan i iznimno je popularan na Zapadu. Temelji se na djetetovu profilu, dakle njegovim jedinstvenim značajkama, od toga kako obrađuje informacije, njegovoj razvojnoj razini, do odnosa s roditeljima - kaže Ranka Avelini, logopedica koja je s kolegicom Sonjom Lulić nedavno otvorila logopedski kabinet Ružičasti oblak, jedan od malobrojnih u zemlji u kojima se bave floortime metodom.
Potrebe za ovakvim terapijama su goleme - između 20 i 30 posto predškolaca treba pomoć logopeda.
Ranka Avelini
- Mi radimo s djecom s komunikacijskim teškoćama, jezično-govornim teškoćama, artikulacijskim teškoćama, teškoćama čitanja i pisanja. Najviše djece koja nam dolazi ima komunikacijske teškoće koje su povezane s autističnim spektrom - objašnjava Ranka Avelini i dodaje: - Nekad su se ti poremećaji vezali uz mentalnu retardaciju, no danas je drugačije. Gotovo polovica takve djece urednog je intelektualnog statusa, čak iznadprosječne inteligencije, no percipiraju svijet na drugačiji način.
Pet riječi u rečenici
U floortimeu se sve vrti oko igre, sastavnog djela dječjeg života, najprirodnija i vrlo značajna aktivnost djeteta.
- Kroz igru smo došli do toga da naš sin počinje izgovarati rečenice od nekoliko riječi i sve više komunicira - kaže Mihaela. - Najbolje kod ove metode je što je nježna, ništa nije na silu, po zacrtanim pravilima.
- U igri dijete spontano vježba i razvija svoje kognitivne, emotivne, motoričke, socijalne, komunikacijske i jezične sposobnosti. Igra je važna za učenje jer je u igri dijete motivirano aktivnošću i stoga najviše uči. Bitno da se uključe sva osjetila, motoričke vještine i razičite emocije - tumači Sonja Lulić.
Zato je u kabinetu sve prepuno raznolikih, veselih i zanimljivih igračaka, ima mjesta za, skakanje, pričanje priča, crtanje, druženje...
Obiteljski program
S terapijom, naglašavaju logopedice, ne treba čekati, posebice kod poremećaja iz autističnog spektra.
- Rana intervencija iznimno je važna i doista vrijedi pravilo što ranije krenuti, to bolje. Naravno, mnogo toga ovisi o vrsti teškoća, ali ako je riječ o razvojnim i komunikacijskim teškoćama, terapija može započeti već s navršenom prvom godinom života - dodaje Sonja Lulić.
Uz što raniji početak, u floortimeu je iznimno važna uloga obitelji, roditelja.
- Morate se uključiti, biti maštoviti, potruditi se, cijeli je dan pretvoren u igru, sve što radite u logopedskom kabinetu prenosite i na svakodnevicu - kaže mama Mihaela i dodaje da je od terapije profitirala cijela obitelj. Žao joj je, kaže, samo što bi njezin sin i više napredovao da su floortime terapiju mogli raditi od prvoga dana dijagnoze.
25 do 30 posto djece predškolske dobi ima neki komunikacijski ili jezično-govorni poremećaj
10 do 15 posto djece školske dobi ima neki jezično-govorni poremećaj
1 posto odraslih osoba ima neki jezično-govorni poremećaj
jedno od 100 do 150 djece ima neki od poremećaja iz autističnog spektra
SIMPTOMI AUTIZMA Znaci upozorenja za sve roditelje
- Autizam se uglavnom pojavljuje već u prvim mjesecima života, a rjeđe između druge i treće godine.
- Dijete ne uspostavlja interakciju s okolinom, ne reagira kada ga se pozove, ne smiješi se. Nije zainteresirano za svijet oko sebe.
- Razvoj govora kasni.
- Dijete odbija maženje, ne reagira na njega, ukočeno je ili mlohavo kada ga se primi u ruke.
- Dijete čuje, ali ne reagira na zvukove.
- Ima probleme sa spavanjem i hranjenjem.