GENERACIJA Z

Generacija Z: Budući stručnjaci za klimatske promjene i kirurzi za pamćenje

    AUTOR:
    • Nada Irena Fišić,
    • Jasminka Kormar

  • OBJAVLJENO:
  • 09.05.2010. u 19:29

Ronald Goršić/CROPIX

Razvijat će nove socijalne vještine koje su njihovim mamama i tatama nezamislive, kao i poslovi kojima će se baviti

Djecu rođenu između 1995. i 2009. godine zovu Generacija Z, tiha generacija, iGeneracija, net generacija... Čine 18 posto svjetske populacije a za dva desetljeća voditi će svijet. Jesu li za to sposobni i pripremaju li se na pravi način?

Prvi su koji su rođeni u potpuno kompjuteriziranome svijetu i koliko god se nama to činilo pretjeranim, za njih će virtualni svijet biti od jednake važnosti kao i onaj u kojem se fizički nalaze. Za 10 godina, kada ovi klinci odrastu u 20-godišnjake spremne da polako preuzmu naše pozicije i poslove, mi ćemo za njih biti informatički amateri opterećeni nekakvim dugoročnim planovima. A njima je, velikim dijelom zbog napretka tehnologije, važno sada, ovdje i čim brže.

Neprestani pristup internetu, pregršt računala i ostalih uređaja bit će “must have” svakog doma kao što je to u današnje vrijeme televizor. Razni stručnjaci spominju da Generaciji Z nedostaje socijalnih vještina jer ne njeguju toliko osobni kontakt, no, prije je riječ o drugačijim socijalnim vještinama a ne o njihovom nedostatku. Kako je uočila psihologinja Dubravka Miljković, ovoj djeci timski rad i neće biti toliko nužan u obavljanju posla s ozbirom da pokazuju sposobnost brzog procesuiranja informacija i “multitaskinga”.

Što se tiče Hrvatske, naši su psiholozi uvjereni da smo “pošteđeni” ovog trenda te da će još dugo vremena na ovim prostorima obitelj i neposredni kontakt imati presudnu ulogu u odgoju.

- Generacija Z, ukoliko je uopće opravdano dijeliti po desetljećim, je generacija zapadnog razvijenog svijeta koja će biti vrlo vješta u korištenju informatičkih tehnologija, usmjerena na instant zadovoljstva i potrošnju, što je nastavak trenda prijašnjih generacija. Institucija obitelji bit će sve krhkija i teže održiva, tako da možemo očekivati sve više djece koju će odgajati jedan ili pak razdvojeni roditelji - mišljenja je psiholog Mario Sušilović.

Najtraženija zanimanja

Smatra i kako je utoliko važnija uloga obitelji danas, upravo zato da ponudi model dobrih odnosa, topline i odgovornosti.

- No u Hrvatskoj će Generaciju Z vjerojatno više određivati društvene prilike kao poraće, konzumerizam, krediti i recesija, nego informatičke tehnologije - dodao je.

Do vremena kada Generacija Z počne raditi, moglo bi doći do ozbiljnog manjka u profesijama kao što su doktori i znanstvenici, a i te bi profesije za njih mogle biti potpuno bezvrijedne. Britanska lompanija Fast Future u istraživanju je usvrdila koja će to zanimanja biti najtraženija u idućih 20 godina pa navode i svemirskog turističkog vodiča, trgovce vremenom, virtualne učitelje te kirurge za poboljšanje pamćenja.

Potrebe za radnom snagom

Predviđa se pak i potražnja za stručnjacima za stvaranje novih organa, specijalistima za nanomedicinu, wellness menadžerima za starije, svemirskim pilotima i arhitektima, osobnim medijskim djelatnicima, čistačima informacija, organizatorima virtualnog života, virtualnim odvjetnicima, psiholozima za virtualno neprilagođene i dizajnerima nove generacije vozila.

U Hrvatskoj, međutim, još nije provedeno niti jedno istraživanje o budućim potrebama za radnom snagom. Prema anketi koju je na tu temu, među 360 ispitanika, proveo portal MojPosao, a u kojoj su se nastojale utvrditi preferencije između četiri zanimanja budućnosti iz britanskog istraživanja, najveće je zanimanje za stručnjaka klimatskih promjena. Kao posao budućnosti prepoznalo ga je 29 posto ispitanika. Posao specijalista za nanomedicinu odabralo je 19 posto ispitanika, jer to smatraju zanimljivim područjem znanosti te zato što smatraju da nanomedicina i regenerativna medicina predstavljaju budućnost.

Draga bakice, šaljem ti mail

Njih 14 posto htjeli bi postati stručnjaci za stvaranje novih organa, također jer smatraju da će se u budućnosti pojaviti potreba za tim zanimanjem te kako bi pomogli ljudima u rješavanju zdravstvenih tegoba. Za 6 posto njih pravo zanimanje budućnosti predstavlja ono farmera za uzgoj genetski modificiranih biljaka, prije svega, radi pomoći čovječanstvu u preživljavanju.

Ostalih 32 posto ispitanih odabralo bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astronaut, terapeut alternativne medicine i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnim zanimanjima su i stručnjak za ekologiju, farmaceut, stručnjak za elektroniku i komunikacije te antropolog. Čini se da većina ispitanika smatra i kako zanimanje političara ima dobru perspektivu za budućnost, jer ga je velik broj njih istaknuo kao atraktivno.

Psihologinja Dubravka Miljković smatra da Generacija Z znači i “Zahtjevna generacija” pa svoje viđenje opisuje novom pričom o Crvenkapici.

- Draga bako, vuk me stalno presreće po šumi, pa ti se javljam mailom. Kolači, cvijeće, voće, vino i andoli su ti u attachmentu. BTW, zašto imaš tako veliki font? - kaže o generaciji Z psihologinja Dubravka Miljković.

Opisuje ih dakle kao generaciju koja upravljati mišem nauči prije nego li upravljati vilicom i nožem, ali upozorava da se o Generaciji Z više pretpostavlja nego li se o njima zna.

Elektronska demokracija

- Radije pišu nego što pričaju. Radije komuniciraju online, čak i s osobama koje nisu niti će vjerojatno ikada sresti, nego uživo. Ne poznaju život bez tehnologije i ne mogu bez nje živjeti. Više vole računalo nego knjigu, nemaju strpljenja a uspjeh žele odmah - kao u video igri - mišljenja je psihologinja.

Oko 75 posto djece u hrvatskoj u dobi od 10 do 15 godina dnevno ima tri i više sata slobodnog vremena, a njih čak 56 posto sve slobodno vrijeme gleda televiziju. Od toga oko 80 posto djece gleda inozemni program.

Takvo nomadsko cyber ponašanje pruža im beskrajne mogućnosti za publiciranje vlastitih stavova i komentiranje baš svega pa je shodno tome u upotrebi i pojam takozvane e-demokracije.

Pa kakva nas to onda budućnost čeka? Mudri ljudi bi rekli baš onakva kao i s generacijom X, Y i najnovijom Alfa - vrlo neizvjesna.

Djeca žele biti bogata, a stariji da ih se poštuje

- Oko 75 posto djece u dobi od 10 do 15 godina dnevno ima barem tri sata slobodno

- Njih 56 posto tada gleda televiziju

- Oko 80 posto gleda inozemni program

- Samo 15 posto mladih gleda obrazovni program za mladež

- U hrvatskom društvu u porastu je konzervativizam te 91 posto građana misli da obitelj treba biti osnovna briga društva

- 66 posto roditelja smatra da je u odgoju djece najvažnije učiti ih poslušnosti prema roditeljima

- U Hrvatskoj bi 47 posto djece željelo biti neovisno, 38 posto htjelo bi postati glazbenikom, a jedna četvrtina kao vrijednost ističe - biti bogat

Izdvajamo