Kad je u prosincu 2006. Maria del Carmen Bousada de Lara rodila blizance u Barceloni, vijest o tome obišla je cijeli svijet. Naime, dječake je rodila tjedan dana prije svog 67. rođendana i tako ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija rodilja. Odluka te Španjolke da rodi u tako kasnoj dobi izazvala je lavinu rasprava, s kompleksnim pitanjima poput temeljnog ljudskog prava na roditeljstvo s jedne strane, te rizika i odgovornosti što ih nosi ekstremno kasno majčinst s druge strane. Nažalost, samohrana majka preminula je 11. srpnja od raka želuca s kojim se mjesecima borila, a njezini 2,5-godišnji sinovi ostali su siročići.
Maria del Carmen cijeli je život provela u Cadizu. Radila je kao prodavačica u robnoj kući. Nije se udavala, a godinama je brinula o svojoj majci koja je 2005. preminula u 101. godini. Nakon majčine smrti prodala je njezin stan i otišla na Pacific Fertilty Clinic u Los Angelesu gdje je platila 59.000 dolara kako bi zatrudnjela. Liječnicima je rekla da ima 55 godina, što je dobna granica do koje se na toj klinici neudatim ženama pomaže da zatrudne. Budući da je bila vitka i izgledala mladoliko, liječnici u to nisu posumnjali.
Zašto provjeravati?
- Mi ne tražimo isprave od pacijenata. Mi smo liječnici, a ne detektivi - izjavio je dr. Vicken Sahakian, direktor i vlasnik klinike. Tijekom boravka na klinici Maria je izabrala 18-godišnju donatoricu jajašca i donatora sperme talijanskog podrijetla.
- Izabrala sam ih na osnovi njihovih fotografija iz kataloga, poput onog s nekretninama - priznala je kasnije Maria.
Vratila se u Cadiz i čuvala trudnoću. Iako španjolski zakon o umjetnoj oplodnji ne propisuje dobnu granicu, većina klinika ne prima pacijentice starije od 50 godina.
- Naša bi se majka prevrtala u grobu kad bi znala što je moja sestra napravila. Kako ćeš odgajati djecu u toj dobi- ispričao je njezin brat Manuel. Marijina trudnoća bila je teška i rodila je prerano carskim rezom. No, bila je presretna. - Svatko treba imati djecu kada misli da je za to pravo vrijeme. Oduvijek sam maštala da postanem majka, ali dosad nisam imala mogućnosti - ispričala je Maria za britanski tabloiod News of the World koji je masno platio njezinu priču - što je namijenila mališanima.
Blizanci Christian i Pau imali su nekoliko mjeseci kad je Maria saznala da ima rak želuca. Kada su je upitali je li pogriješila što je rodila, odlučno je rekla da nije požalila. - Ako umrem od raka, brigu o mojim sinovima prezet će moji nećaci. Moja djeca neće biti sama - rekla je tada Maria koja je vjerovala da će se izliječiti. No, preminula je 11. srpnja. Priču o Marijinoj smrti njezin brat Ricardo prodao je jednoj TV kući. Novac je namijenjen odgoju blizanaca čiji skrbnici će uskoro biti određeni.
Bez podrške brata
- Strašno je žalosno kada tako mala djeca ostanu siročići, no vjerujem da društvo može pomoći - izjavila je Adriana Iliescu, Rumunjka koja je 2005. godine rodila u 66. godini. Inače, Adriana je vrlo sretna sa svojom 4-godišnjom kćerkom Elizom.
- Zbog nje ne starim. Kasna trudnoća me podmladila.
Smrt Marie del Carmen izazvala je rasprave u cijelom svijetu. Mnogi liječnici ističu kako bi se ipak trebala postaviti dobna granica za žene koje rađaju nakon menopazue. Kritičari ističu da je rađanje u šezdesetima neprirodno, te da su Marijina djeca žrtve njezine sebičnosti. No, s druge strane nije li pravo na roditeljstvo temeljno ljudsko pravo? Ne smatramo problematičnim da muškarci postaju očevi u sedamdesetima, zašto bi to trebalo zabraniti ženama kojima danas znanost pomaže da postanu majke i nakon menopauze?
Tanja Rudež
Maria del Carmen cijeli je život provela u Cadizu. Radila je kao prodavačica u robnoj kući. Nije se udavala, a godinama je brinula o svojoj majci koja je 2005. preminula u 101. godini. Nakon majčine smrti prodala je njezin stan i otišla na Pacific Fertilty Clinic u Los Angelesu gdje je platila 59.000 dolara kako bi zatrudnjela. Liječnicima je rekla da ima 55 godina, što je dobna granica do koje se na toj klinici neudatim ženama pomaže da zatrudne. Budući da je bila vitka i izgledala mladoliko, liječnici u to nisu posumnjali.
Zašto provjeravati?
- Mi ne tražimo isprave od pacijenata. Mi smo liječnici, a ne detektivi - izjavio je dr. Vicken Sahakian, direktor i vlasnik klinike. Tijekom boravka na klinici Maria je izabrala 18-godišnju donatoricu jajašca i donatora sperme talijanskog podrijetla.
- Izabrala sam ih na osnovi njihovih fotografija iz kataloga, poput onog s nekretninama - priznala je kasnije Maria.
Vratila se u Cadiz i čuvala trudnoću. Iako španjolski zakon o umjetnoj oplodnji ne propisuje dobnu granicu, većina klinika ne prima pacijentice starije od 50 godina.
- Naša bi se majka prevrtala u grobu kad bi znala što je moja sestra napravila. Kako ćeš odgajati djecu u toj dobi- ispričao je njezin brat Manuel. Marijina trudnoća bila je teška i rodila je prerano carskim rezom. No, bila je presretna. - Svatko treba imati djecu kada misli da je za to pravo vrijeme. Oduvijek sam maštala da postanem majka, ali dosad nisam imala mogućnosti - ispričala je Maria za britanski tabloiod News of the World koji je masno platio njezinu priču - što je namijenila mališanima.
|
|
Blizanci Christian i Pau imali su nekoliko mjeseci kad je Maria saznala da ima rak želuca. Kada su je upitali je li pogriješila što je rodila, odlučno je rekla da nije požalila. - Ako umrem od raka, brigu o mojim sinovima prezet će moji nećaci. Moja djeca neće biti sama - rekla je tada Maria koja je vjerovala da će se izliječiti. No, preminula je 11. srpnja. Priču o Marijinoj smrti njezin brat Ricardo prodao je jednoj TV kući. Novac je namijenjen odgoju blizanaca čiji skrbnici će uskoro biti određeni.
Bez podrške brata
- Strašno je žalosno kada tako mala djeca ostanu siročići, no vjerujem da društvo može pomoći - izjavila je Adriana Iliescu, Rumunjka koja je 2005. godine rodila u 66. godini. Inače, Adriana je vrlo sretna sa svojom 4-godišnjom kćerkom Elizom.
- Zbog nje ne starim. Kasna trudnoća me podmladila.
Smrt Marie del Carmen izazvala je rasprave u cijelom svijetu. Mnogi liječnici ističu kako bi se ipak trebala postaviti dobna granica za žene koje rađaju nakon menopazue. Kritičari ističu da je rađanje u šezdesetima neprirodno, te da su Marijina djeca žrtve njezine sebičnosti. No, s druge strane nije li pravo na roditeljstvo temeljno ljudsko pravo? Ne smatramo problematičnim da muškarci postaju očevi u sedamdesetima, zašto bi to trebalo zabraniti ženama kojima danas znanost pomaže da postanu majke i nakon menopauze?
Sindrom Bousada za nas je irelevantanKljuč za razumijevanje slučaja Carmen Bousada leži u izjavi dr. Sahakiana. Naime, on priznaje da je ona prevarila osoblje bolnice. I objašnjava da liječnici ne provjeravaju podatke. Na tragu ove bizarne priče javljaju se glasovi koji taj slučaj uspoređuju s odredbama našeg prijedloga Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Čuju se i ideje da bi taj prijedlog Zakona valjalo “doraditi” da se spriječi “Sindrom Bousada”, te zakonom propisati dobnu granicu za žene koje žele potpomognutu oplodnju.Ako prijedlog Zakona prije glasovanja u Saboru valja mijenjati, a mišljenja sam da treba, ovo je posljednje mjesto na kojem to treba činiti. Naime, u tom dijelu (članak 6.) prijedlog Zakona je i jasan i primjeren: Životna dob žene i muškarca i njihovo opće zdravstveno stanje mora biti takvo da budu sposobni za roditeljsku skrb o djetetu. Predlagatelj Zakona ipak je, čini se, nešto naučio iz prethodnih širokih rasprava o izmjenama Obiteljskog zakona, kada je konačno ukinuta dobna granica za posvojenje djeteta, koja je godinama onemogućavala brojne dobre ljude da postanu roditelji. Umjesto brojke, uveden je pravni standard sposobnosti za rađanje i roditeljsku skrb o djeci, koji se utvrđuje od slučaja do slučaja, u postupku koji prethodi potpomognutoj oplodnji. Upravo zato prijedlog da se ponovno uvede nekakva dobna granica zvuči kao pokušaj da se rasprava odvuče s pravih tema: bračnost kao pretpostavka prava na medicinsku pomoć, otkrivanje identiteta donatora spolnih stanica i ograničavanje određenih medicinskih postupaka kojima se podiže uspješnost postupka oplodnje. |
Tanja Rudež
Komentari
0