“Ne čujem, tko je? Tko? Aha, dobro, ne mogu sada, upravo ručam, nazovite, molim vas, za deset, dvadeset minuta.”
Tako je počeo naš telefonski razgovor s Josipom Manolićem, jednim od najstarijih stanovnika Hrvatske, koji pandemiju koronavirusa provodi u kućnoj samoizolaciji.
Prvi premijer Hrvatske nakon proglašenja hrvatske neovisnosti, čovjek koji je utemeljio hrvatski obavještajni sustav i jedan od najbližih suradnika prvoga hrvatskog predsjednika početkom devedesetih ovih dana navršava 100 godina života. U telefonskom razgovoru ispričao nam je da se striktno pridržava liječničkih savjeta upućenih ljudima treće dobi da ne izlaze iz kuće, da svedu socijalne kontakte na minimum i tako izbjegnu rizik od zaraze.
“Ja sam u samoizolaciji. Imam suprugu koja živi sa mnom i ona izlazi van iz kuće do tržnice i dućana. To je jedini dodir s vanjskim svijetom koji imamo. Novinari me stalno zovu i nešto pitaju, ali ja ih ne mogu primiti, mogu razgovarati samo telefonom.”
Stotinjak uzvanika
Usprkos 100. rođendanu koji uskoro slavi, kaže da nema poseban režim prehrane, a na pitanje uzima li neke posebne preparate za zaštitu imuniteta odgovara: “Jedino što uzimam uz redovnu prehranu je čaj, i to lipov i šipkov. Strogo se pridržavam uputa o samoizolaciji. Mislim da je to u ovim okolnostima najvažnije za sve, a pogotovo ljude moje dobi, odnosno one malo mlađe od mene jer malo je nas 100-godišnjaka ostalo. Prema statistikama, puno je ljudi koji se kreću okolo, zaraženi su i prijenosnici virusa. Zbog toga sam odgodio i proslavu 100. rođendana koju je moj “mali stožer” organizirao za 22. ožujka”, kaže nam Manolić.
Na pitanje koliko je uzvanika očekivao, kaže: “Broj je narastao na nešto više od stotinjak ljudi. To su prijatelji koji su me pratili i ja njih kroz ovaj moj pomalo dugi vijek, zatim ljudi s kojima sam u različitim razdobljima surađivao, zatim predsjednici svih stranaka...”
Josip Manolić u dnevnom boravku
Na pitanje je li na rođendan pozvao i premijera Plenkovića, odgovara potvrdno, a pozvao je, tvrdi, i predsjednika SDP-a Davora Bernardića.
“Ali, proslavu nisam otkazao, nego samo odgodio pa molim sve koji su dobili pozivnice da ih zadrže jer ću ih kad se ovo smiri ponovno pozvati, a nadam se da će to biti još prije kraja ove godine”, kaže Manolić. O tome je li među uzvanicima i netko od njegovih vršnjaka Manolić kaže: “Da, ima jedan stariji od mene, Đuka Hrženjak (publicist, književnik, počasni predsjednik Antifašističke lige), koji je ovaj mjesec napunio 103 godine”.
Pitamo ga može li sadašnju situaciju sa širenjem koronavirusa usporediti s nekim drugim epidemijama, poput tifusa, s kojima se u svom dugom životu suočavao.
Najteži dan u životu
“Ma, prošao sam ja puno tih bolesti. Kad sam se rodio 22. ožujka 1920., još je uvijek harala gripa “španjolka” od koje su pomrli milijuni ljudi. Ja i ne znam jesam li je kao beba prebolio jer više nema nikoga među živima tko bi mi to sa sigurnošću mogao reći. Sjećam se, međutim, jedne druge teške situacije iz vremena Drugoga svjetskog rata, tijekom jedne od neprijateljskih ofenziva. Bila je sredina zime i moja jedinica je bila u Lici. Probudio sam se u teškoj vrućici. Pajo Gregurić (prijeratni komunist, vijećnik AVNOJ-a), koji je bio liječnik, izmjerio mi je temperaturu 39. Nije mi znao reći imam li tifus ili gripu, ali s tom sam temperaturom morao ustati i po visokom ličkom snijegu i sjevercu pješačiti cijeli dan do Donjeg Lapca. Bio mi je to jedan od najtežih dana u životu. Nikada nisam doznao jesam li te zime prehodao samo gripu ili tifus, ali nakon toga sam prolazio kroz cijela sela u kojima su bili oboljeli od tifusa i od njega i umirali, ali nikad se nisam zarazio. Zato sam nekako uvjeren da sam prehodao tifus”, ispričao nam je Manolić.
Pratite nas i na društvenim mrežama:
Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma