Okamenjen zauvijek usred plavog Jadrana stoji otočić Glavat. Legenda kaže da ga je u naletu bijesa stvorio sam Zeus, vrhovni starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Bogovi se nisu mogli odlučiti oko toga koji je hrvatski otok najljepši, a "troumili" su se između Mljeta, Korčule i Lastova. I dok je jedan žustro iznosio argumente u korist Odisejeva Mljeta, drugi je veličao Korčulu, a treći Lastovo.
Okamenjeni pobočnik
Sve je to dojadilo hirovitom gromovniku Zeusu, a možda čak i bogu mora Posejdonu, ako je vjerovati drugoj inačici legende, pa je odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Uzeo je pobočnika i poslao ga da na licu mjesta donese odluku. Razmišljao je i razmišljao, pa je naposljetku bilo kao sa starim djedom koji čupa repu - povuci, potegni, odlučiti ne mogu. Stoga je ljutiti Zeus svog neodlučnog poslanika čije ime nikad nije otkriveno, pretvorio u ogromnu kamenu stijenu usred Jadranskoga mora, smještenu tako da gleda i Mljet i Korčulu i Lastovo, a niti jednom ne može prići. Ta je stijena, smještena na ekvidistanci između ova tri bujna, zelena otoka, ono što danas znamo kao otočić Glavat.
Na ovom okamenjenom Zeusovu pobočniku, najistočnijem otočiću u otočju Vrhovnjaci, sagrađen je i svjetionik, prekrasna jednokatna kamena zgrada, pravokutnog tlocrta, s poligonalnom kulom, istaknutom šetnicom i lanternom. Spada među veće svjetioničarske zgrade na hrvatskom dijelu Jadrana. Od svjetionika dvije popločane staze vode do manjeg sidrišta i istezališta za brodove.
Potpuna automatizacija
Na Glavatu su nas ugostili čuvari prirode iz Parka prirode Lastovsko otočje. Sijedog bradonje svjetioničara, kako smo si u glavi po uzoru na Zeusa romantizirali sliku svjetioničara, na otoku nije bilo. Na otok dolazi samo jednom u dva mjeseca. Vrijeme si prikrati sviranjem saksofona, otkriva nam Alexandra Carol Horvat, glavna čuvarica Parka. Ta zaljubljenica u prirodu i vrsna poznavateljica svega što Lastovo nudi, do Glavata nas je dovela u gumenjaku nazvanom po ovom otoku.
Svjetionik Glavat je, uz Sušac, Strugu i Tajan, četvrti svjetionik na Lastovu, a razmišlja se o potpunoj automatizaciji ovog 140 godina starog svjetionika oko kojeg se puni krug napravi u punih 105 koraka. Osim pogleda na pučinu, galebova i nešto posušene zelene vegetacije, na Glavatu ima još jedino komaraca. U to se uvjerio i poznati hrvatski kantautor dalmatinske zabavne glazbe Tedi Spalato.
Kako je režiser njegova spota zamislio da se snime i neki noćni kadrovi svjetionika, tako je ekipa na Glavat stigla oko dva sata u noći. Prema Tedijevu licu usmjerili su dva spot reflektora. Svjetlo na licu splitskog kantautora privuklo je rojeve komaraca koji žive gladni i žedni na Glavatu. Reflektori su isto tren bili isključeni, pričaju nam čuvari Parka.
Kako na otoku, tako i oko njega ima malo života. Akvatorij otoka Glavata, nekada iznimno bogat ribom, danas je opustošen pretjeranim izlovom ribara, što profesionalaca, što krivolovaca. No ni tu nije kraj misterijima i tajnama ovog otoka. Prijašnja se posada zaklinjala da se, premda je akvatorij otočića uglavnom izlovljen, u mirnim noćima bez Mjeseca, ribarskih svjetala i buke motora, katkad može čuti kako goleme kirnje paraju morsku površinu. Priča se da u tamnim noćima, dok jedino svjetlo stvaraju svjetlucave zvijezde, do otoka dopliva kirnja teža od 150 kilograma, nakratko se zaustavi uz pljuskanje mora te nestane put tamnih dubina gdje joj je obitavalište.
