Kako smanjiti bacanje hrane - i zašto je to važnije nego što mislite?

Bacanje hrane ne izgleda dramatično. Kora kruha koja se nije stigla pojesti. Ostatak večere koji je ostao u hladnjaku dan predugo. Jogurt kojem je prošao rok, a niste ga stigli otvoriti. Sitnice - no zbrojene, čine golem problem.

Svake godine trećina hrane proizvedene u cijelom svijetu - oko 1,3 milijarde tona - završi kao otpad. Za nju su već iskorišteni plodna zemlja, voda, energija i ljudski rad. A kad hrana završi na odlagalištima, raspada se i oslobađa metan - staklenički plin gotovo trideset puta potentniji od CO₂. Svaka bačena namirnica i jelo imaju svoju klimatsku cijenu. Čak 45 posto ukupnog otpada od hrane u Hrvatskoj dolazi iz kućanstava - što znači da se svaka odluka u vašoj kuhinji stvarno broji.

Smanjenje bacanja hrane jedno je od najefikasnijih pojedinačnih djelovanja za zaštitu okoliša, smanjenje emisija stakleničkih plinova i usporavanje klimatskih promjena. Dobrim odlukama smanjujete emisije, čuvate resurse i pridonosite boljoj budućnosti.

Počnite s jednom navikom ovog tjedna. Samo jednom. Učinak se zbraja.

"Osvještavanje o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu već daje konkretne rezultate. U usporedbi s 2023. godinom, u 2025. godini bilježimo smanjenje bacanja hrane za 14 postotnih bodova, pri čemu je najveći napredak ostvaren u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda. To nam daje snažan vjetar u leđa i potvrđuje da Dukatov projekt ‘Hrana se ne baca‘ doista potiče promjene u ponašanju potrošača. Svaka mala odluka u kućanstvu ima svoj učinak - a zajedno, ti učinci čine veliku razliku", ističe Elena Wolsperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija iz Dukata.

Više praktičnih savjeta kako smanjiti bacanje hrane pronađite na HranaSeNeBaca.hr.

Nekoliko novih navika koje treba usvojiti

1. Planirajte tjedan unaprijed - kupujte samo ono što trebate

Impulsna kupovina jedan je od glavnih razloga bacanja hrane. Tjedni plan obroka i popis potrebnih namirnica pomažu da kupite točno ono što ćete stvarno upotrijebiti - ništa više, ništa manje. Prije odlaska u trgovinu provjerite što već imate u hladnjaku i u ostavi.

2. Primijenite FIFO pravilo u hladnjaku

First in, first out - ono što je dulje vrijeme u hladnjaku i ima kraći rok trajanja, ide naprijed. Novije namirnice stavljajte iza njih. Jednostavna reorganizacija police znači da ćete uvijek posezati za onim što je najstarije, a ne za onim što je najlakše dohvatiti.

3. Čuvajte hranu pravilno - hladnjak nije samo rashladni uređaj

Temperatura hladnjaka idealna je između 1 i 4 °C, a zamrzivača -18 °C ili niže. Vlažna ladica drži povrće svježim, a suha ladica voće hrskavim. Hermetičke posude produljuju vijek suhim namirnicama, a odvajanje sirovih od kuhanih sprečava kontaminaciju i kvarenje. Ne natrpavajte hladnjak - zrak mora slobodno cirkulirati kako bi temperatura bila ujednačena.

4. Pametno odvajajte voće i povrće

Neke vrste voća, poput jabuka, banana, krušaka i rajčica, ispuštaju etilen - prirodni plin koji ubrzava zrenje. Zato ih ne treba držati uz osjetljivo povrće poput salate, brokule, krastavaca ili tikvica, jer će ono brže uvenuti i pokvariti se. Važno je znati da ni sve voće ne ide zajedno: jabuke i banane ubrzavaju dozrijevanje drugog voća, pa ih je najbolje držati odvojeno. Voće koje dozrijeva (banane, avokado, rajčice) držite na sobnoj temperaturi dok ne sazre, a zatim ga premjestite u hladnjak kako bi dulje trajalo.

5. Razlikujte oznake "Upotrijebiti do" od "Najbolje upotrijebiti do"

"Upotrijebiti do" je sigurnosni datum - hrana nakon njega ne mora više biti zdravstveno ispravna. "Najbolje upotrijebiti do" je oznaka kvalitete - hrana je nakon njega i dalje jestiva i ukusna, no može doći do odstupanja u standardima kvalitete. Ne oslanjajte se slijepo na oznake: pogledajte boju i teksturu hrane, pomirišite je. Ako izgleda i miriše dobro, nema razloga baciti je.

6. Ostatke ne bacajte - transformirajte ih

Istraživanja pokazuju da čak 63% Hrvata koji bacaju hranu baca upravo ostatke gotovih obroka. Večerašnja pečena piletina sutra može biti punjenje za wrap. Ostatak povrća prelazi u minestrone juhu ili varivo. Zamrzavajte obroke koje nećete odmah pojesti i imat ćete spreman "spas-obrok" za užurbane dane.

7. Kupujte lokalno i sezonski

Sezonska hrana je svježija i traje dulje jer nije danima putovala do trgovine. Lokalni proizvođači znače kraći lanac opskrbe i manje emisija stakleničkih plinova nastalih transportom te više novca koji ostaje u zajednici.