Kako živjeti zero waste

Iako je Hrvatska po podacima Eurostata ispod prosjeka u proizvedenom komunalnom otpadu po stanovniku, ta se brojka, i dalje, u 10 godina povećala za čak 96 kilograma. Tako je 2014. godine zabilježeno 390, a 2024. godine 486 kilograma komunalnog otpada po osobi u Hrvatskoj, dok europski prosjek iznosi 517 kilograma. Zanimljivo je i da recikliramo samo oko 36 posto tog otpada.

Svijest o količini proizvedenog otpada, ali i načini na koje se njime upravlja ostaju jedan od najvećih izazova modernog doba. Kada je riječ o globalnoj situaciji, godišnje se generira oko dvije milijarde tona komunalnog otpada. Ako nastavimo istim tempom, ta će se brojka, po procjenama, udvostručiti do 2050. godine.

Gledajte otpad kao resurs

Zbog velikih količina otpada te neadekvatnog zbrinjavanja, dolazi do zagađenja voda i čitavog planeta, kao i ugrožavanja eko sustava te pogoršanja klimatskih promjena. S ekonomske strane, izravni globalni troškovi zbrinjavanja otpada u 2020. godini iznosili su oko 252 milijarde dolara, a do 2050. godine ta brojka bi mogla iznositi i do 640 milijardi dolara godišnje.

Ne čudi stoga što sve više ljudi želi doprinijeti poboljšanju svijeta kroz implementaciju zero waste koncepta u svakodnevni život. Riječ je o pokretu koji se zalaže za maksimalno smanjivanje otpada, i to kroz promjenu životnih navika. Ovaj pristup gleda na otpad kao na vrijedni resurs, a ne kao na nešto čega se treba riješiti pa je krajnji cilj zero waste filozofije ponovno upotrijebiti, reciklirati ili popraviti gotovo svaki proizvod.

Želite li početi s primjenom zero waste koncepta u svoj život, ne brinite ako ne uspijete odmah svesti sav otpad na minimum. U svakoj promjeni životnih navika, pa i ovoj, bitno je raditi korake koji se mogu lako i redovito primjenjivati kako ne bi došlo do frustracije i odustajanja. Važno je znati da se ova životna filozofija temelji na pet glavnih načela, a to su, odbij, smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj te kompostiraj sve moguće proizvode ili hranu. Bilo kakav korak u smjeru smanjivanja otpada vrijedi mnogo i može učiniti razliku, a za početak, pokušajte s implementacijom ovih deset savjeta.

Tek oko devet posto sve ikad proizvedene plastike je reciklirano, dok je ostatak spaljen, odložen na odlagalištima ili je završio u prirodi. Prvi korak prema promjeni učinite tako što ćete umjesto konstantnog kupovanja vode u plastičnim bocama, uložiti u jednu staklenu, koju ćete uvijek imati uz sebe.

Ovaj pristup možete primijeniti i na korištenje platnenih, umjesto plastičnih vrećica i tako dodatno smanjiti količinu plastičnog otpada u svom kućanstvu.

Također, idući put kada krenete baciti neku vrstu staklene ambalaže, razmislite kako se ona može ponovno upotrijebiti. Manje staklenke pekmeza idealne su za pohranu doručka, poput zobene kaše, a veće staklenke odlično će poslužiti za čuvanje orašastih plodova.

Budući da godišnje bacimo oko 71 kilogram otpada od hrane, kuhanje kod kuće čini se kao logična opcija u zero waste konceptu. Planiranje obroka unaprijed olakšat će taj proces, a s manje dostava, smanjuje se i ambalažni otpad. Uz to, osvijestite da se ostaci hrane mogu iskoristiti za drugo jelo ili pojesti idući dan.

U kuhinji se može napraviti još jedan korak koji vodi boljem iskorištavanju otpada. Ostaci voća, povrća, kave pa čak i ljuske jaja mogu postati odlično prirodno gnojivo za biljke.

Smanjenje ugljičnog otiska

Kada je riječ o odjeći, bitno je osvijestiti što već imamo u ormaru i ne gomilati stvari dodatno. Treba birati odjevne komade od recikliranih materijala, a još bolje je kupovati rabljenu odjeću. Second hand shopova je mnogo, a sve su popularnije i online platforme za rabljenu odjeću.

Iako se ponekada čini jednostavnije kupiti novi kućanski aparat ili komad namještaja, nego ga pokušati popraviti, popravak ili posudba su zapravo još jedan savršeni način za smanjivanje otpada.

Gradski prijevoz, bicikl ili možda pješačenje? Osim što je kretanje dobro za cjelokupno zdravlje, ove opcije značajno utječu na smanjenje ugljičnog otiska i pomažu u smanjenju zagađenja zraka.

Još jedan korak dalje možete učiniti kod kuće. Uz gašenje svjetla kada niste u prostoriji, prijelaz na LED žarulje uštedjet će gotovo 80 posto energije u odnosu na klasične žarulje, a treba naglasiti i da imaju dulji vijek trajanja.

Individualna promjena

Za kraj, uređaje poput TV-a i laptopa u potpunosti isključite kada ih ne koristite, a perilicu posuđa i rublja koristite samo kada su pune te birajte ekološke programe rada.

Promjena koja počinje na individualnoj razini može biti od globalnog značaja. Od prehrambenih navika, pakiranja proizvoda, do toga kako odlazimo na posao, svaki segment našeg života može postati borba protiv nepotrebnog otpada. Zapamtite da u zero waste načinu života nije bitno sve raditi savršeno, već konstantno napredovati i podizati svijest o odgovornosti svakog pojedinca.

Sadržaj omogućava JANAF