U probnom radu sunčane elektrane Korlat i Lipik, projekt Sukošan u završnoj fazi pripreme

Iskorištavanje energije sunca u Hrvatskoj zajedno s ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije doprinose tome da već danas više od dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije HEP-ovih elektrana dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO₂.

Tome pridonosi i HEP, koji u ovom trenutku na mreži ima 13 neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatne četiri su pred završetkom izgradnje i ulaskom u probni rad. Na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca, neposredno uz istoimenu HEP-ovu vjetroelektranu, u probnom je radu trenutno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, u koju je ugrađeno čak 160 tisuća fotonaponskih modula (panela).

Sa 75 megavata priključne snage, Sunčana elektrana Korlat će s postojećom vjetroelektranom Korlat, snage 58 megavata, činiti obnovljivi hibridni energetski park. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat od 165 milijuna kilovatsati moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura. Na istoj lokaciji planiran je i baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, snage 40 megavata.

U istoj županiji u visokom stupnju pripreme je i projekt sunčane elektrane Sukošan, predviđene snage 45 megavata. Ishođenje građevinske dozvole očekuje se u drugom tromjesečju 2026., dok se natječaj za izvođača radova planira, sukladno pravilima EBRD-a, provesti tijekom 2026. godine. Početak gradnje očekuje se u 2027. godini. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 38 milijuna eura. U drugoj fazi na lokaciji Sukošan planirana je izgradnja baterijskog sustava za pohranu energije, kapaciteta do 200 megavatsati.

U kontinentalnoj Hrvatskoj, u probnom je radu sunčana elektrana Lipik, priključne snage 5 megavata, koja je izgrađena na području Poduzetničke zone Lipik 3. Očekivana godišnja proizvodnja od 7,2 milijuna kilovatsati odgovara potrošnji više od 2.000 kućanstava. Vrijednost investicije je 4,2 milijuna eura. Pred ulaskom u probni rad su sunčane elektrane Radosavci kod Slatine (9,9 megavata) te Cres (6,5 megavata), dok je sunčana elektrana Čakovec (8,5 megavata) izgrađena te su u tijeku pripreme za priključenje na mrežu.

U tijeku je izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, snage 1 megavata, te nakon Visa i Cresa treće sunčane elektrane na otocima. Nakon Visa, Cresa i Unija sunčanu elektranu dobit će i Hvar, gdje se priprema izgradnja SE Bogomolje, snage 6 megavata, a na lokaciji Ustrine kod Osora HEP priprema izgradnju treće po redu sunčane elektrane na cresko-lošinjskom arhipelagu.

Uz velike, neintegrirane sunčane elektrane, HEP na krovovima vlastitih objekata u ovom trenutku ima 70 integriranih sunčanih elektrana, a nove tri će se u rad pustiti do početka ljeta. Također, ugovorena je izgradnja dodatnih 90 sunčanih elektrana na krovovima vlastitih objekata.

Ulaganja u mrežu i baterijske spremnike

S ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, nužna su ulaganja u jačanje mreže, ali i u sustave za pohranu energije. Samo u razdoblju od 2024. do 2026. ulaganja HEP grupe u prijenos i distribuciju bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Veliki dio tih investicija osiguran je iz fondova EU, poput projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. HEP, također, razvija projekte reverzibilnih hidroelektrana te priprema dokumentaciju za više projekata baterijskih spremnika energije.

Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. godine dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO₂.