ZNANOST I UMJETNOST ODGOJA

NOVIH 45 ZAPOVIJEDI ZA MODERAN ODGOJ DJETETA Vodeći hrvatski stručnjaci na čelu s Gordanom Buljan Flander sastavili 'Bibliju roditeljstva'

Dragan Matić / CROPIX

Knjiga sadržajno prati roditeljstvo od prve odluke da čovjek ima dijete pa sve do kraja njegove adolescencije

Ovih je dana u nas objavljena “Znanost i umjetnost odgoja”, knjiga u kojoj grupa od 32 hrvatskih stručnjaka nudi tekstove koji bi suvremenom roditelju mogli biti pomoć u navigiranju kroz roditeljstvo danas.

Autori su psiholozi, psihijatri, socijalni pedagozi, logopedi, socijalni radnici, neuropedijatri, fizijatri, a glavna urednica je Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutica, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Sadržajno knjiga prati roditeljstvo od odluke da čovjek ima dijete do kraja adolescencije tog djeteta, 720 stranica podijeljeno je u 45 tema na jedanaest cjelina: Temelji roditeljstva, Razvojne teme, Briga o malom djetetu, Odgojne teme, Dijete u vrtiću i školi, Emocionalni svijet djece, Dijete u odnosu s drugima, Svakodnevni život, Naša obitelj se mijenja, Teškoće na putu odrastanja i Kutak za mene.

Tekstovi donose suvremene znanstvene spoznaje, ali i konkretne smjernice, opisuju primjere iz prakse. Ima tu i dječjih pisama, crteža, pisanih dječjih poruka odraslima …

”Znanost i umjetnost odgoja”, zašto ovakav naslov, gdje u odgoju prestaje umjetnost, a počinje - znanost?

- Odgoj djece i mladih zaista je i znanost i umjetnost, jednako kao što je bilo pisanje ove knjige. Kako prenijeti sva znanja iz suvremenih istraživanja i klinička iskustva roditeljima na pristupačan način koji obiluje razumijevanjem i podrškom, ali istovremeno i jasnom strukturom? Znanje nije dovoljno samo po sebi, niti je ljubav dovoljna sam po sebi, kako je na promociji knjige divno rekao naš recenzent dr. Predrag Zarevski. Kroz svoju karijeru nikad nisam vidjela roditelja koji ne voli svoje dijete ili mu želi zlo. Ali vidjela sam mnoge roditelje koji su iz najbolje namjere djetetu nanijeli štetu. Nisu znali bolje.

To se odnosi na dio znanja i znanosti o kojem govorimo, koji je važno ponuditi roditeljima, kako bi znali i naučili bolje. Isto tako, ako netko nauči jako puno o odgoju djece, to ne znači da će biti dobar roditelj. Svi mi koji se bavimo djecom znamo da je svako dijete individua za sebe, da ima neke svoje osobitosti kojima se trebamo prilagoditi, biti fleksibilni, domišljati i kreativni, kako bismo kroz odnos s tim djetetom uopće došli do primjene znanja u radu. Taj dio je umjetnost. Ideja ove knjige je da roditeljima i odgajateljima pruži najbolje s obje strane te da ih osnaži u svakodnevnom životu u svojoj obitelji.

Što je u današnje doba velikih promjena - dobar odgoj?

- Biti roditelj danas vjerojatno je teže nego ikad prije. Kao što ste i sami naveli, doba je velikih promjena i roditelji se često pitaju drže li korak. Međutim, treba se podsjetiti da, bez obzira na sve stvari koje se mijenjaju, neke stvari ostaju iste. To su u ovom slučaju dječje potrebe. Djeca trebaju roditelje (i/ili druge odrasle osobe) u životu koji će im pružati brigu, pažnju, njegu i ljubav, uz jasno postavljanje granica i održavanje strukture u životu.

Djeca trebaju odrasle osobe u koje će se ugledati i koji će im svojim ponašanjem dati primjer ponašanja. Konačno, djeca trebaju da ih netko bezuvjetno voli i prihvaća, što god učinili. To ne znači da neka nepoželjna ponašanja ne trebaju imati posljedice, dapače. Primjerice, kada dijete učini nešto što roditelji ne odobravaju, poput igranja s opasnim kemikalijama za čišćenje, postoji mnogo načina na koje roditelji mogu reagirati. Prije svega, osobito dok je dijete maleno, dobro je preventivno djelovati, odnosno skloniti takve proizvode iz dohvata djece. Ako je do igranja kemikalijama već došlo, roditelji mogu nježno fizički i riječima odmaknuti dijete od kemikalija te ga preusmjeriti na neku drugu prihvatljivu aktivnost.

U takvim situacijama mnogi roditelji reagiraju burno (npr. tjelesnim kažnjavanjem) jer se osjećaju jako uplašeno, zabrinuto ili bespomoćno. Te emocije sasvim su prirodne i razumljive, no ne opravdavaju nasilno ponašanje roditelja prema djeci, koje, iako kratkoročno zaustavi nepoželjno ponašanje djeteta, neće imati dugoročno pozitivne efekte, ni na dijete, ni na odnos djeteta i roditelja.

Djeca trebaju odgoj bez batina, bez nasilja, no to ne znači da trebaju odgoj bez granica i roditeljskog vodstva, dapače, roditeljski je zadatak voditi dijete kroz odrastanje, svojim primjerom, postavljanjem granica, davanjem nagrada, odnosno poticaja za poželjno, kao i posljedica za nepoželjno ponašanje. Roditelji u svemu tome često trebaju pomoć i podršku stručnjaka koju imaju pravo zatražiti i dobiti.

Koji su glavni, najčešći problemi s kojima muku muče današnji roditelji?

- Današnji roditelji preopterećeni su brojnim obvezama, poslovima i financijskom situacijom. Pitaju se provode li dovoljno vremena sa svojom djecom. Sve je više razvoda roditelja, pa ih muči pitanje s kim će dijete živjeti, kako će se urediti susreti s drugim roditeljem, kako će djeca podnijeti razvod, kako će prihvatiti nove partnere roditelja i slično. Djeca su danas preplavljena malim ekranima, suvremenim tehnologijama i od rane dobi otkrivaju čari (ali i opasnosti) interneta, pa se roditelji pitaju kad, koliko i kako koristiti suvremene tehnologije u odgoju djece.

S druge strane, roditelji osjećaju pritisak kad su sa svih strana “bombardirani” raznim uputama, receptima, smjernicama o odgoju djece, o brizi za djecu, kako od strane stručnjaka, tako i iz medija, drugih roditelja, šire obitelji… Dakle, radi se o puno različitih pitanja i tema koje pokazuju da je danas biti roditelj zaista velik izazov.

U knjizi hrvatski stručnjaci govore iz vlastite prakse. Izdvojite, molim vas, neke situacije i “rješenja”, neke anegdote iz svakodnevice u kojoj žive hrvatski roditelji i djeca.

- Vezano uz temu suvremenog roditeljstva, mogu izdvojiti primjer roditelja starije životne dobi koji imaju sina u predadolescenciji i javljaju se jer su zabrinuti zbog njegove aktivnosti na internetu i na društvenim mrežama. Kažu da su oni “starija” generacija, da nisu osobito informatički pismeni i da osjećaju kao da gube kontrolu, nadzor i autoritet kad se njihov sin “spoji na mobitel”. Istovremeno osjećaju da se sin sve više udaljava, da im se manje povjerava i da provode manje vremena zajedno. S druge strane, sin kaže da mu smeta što se mama i tata ponašaju kao da je internet zlo, što se ne žele uključiti i isprobati koristiti suvremene tehnologije.

Volio bi kad bi im mogao poslati neku sliku ili video, ali oni ne koriste aplikacije. Rado bi im pokazao kako se otvori neka društvena mreža, ali njih to ne zanima. I on osjeća da su se udaljili, no to pripisuje tome što je njegovim roditeljima “glupo” ono što se njemu sviđa. Kroz savjetovanje je, dakle, utvrđeno da roditelji i dijete imaju zajedničku potrebu, a to je ponovno zbližavanje. Dogovoreno je da će sin roditeljima pokazati kako se koristi računalo, pametni telefon, internet i slično, a da će on poštivati pravila korištenja koja se dogovore s roditeljima.

Uvijek ima načina za povezivanje i uključivanje u život djeteta i mlade osobe, samo ga treba predano tražiti i koristiti kanale komunikacije koje djeca razumiju i u kojima se osjećaju slobodno. Djeca znaju više o internetu i modernim tehnologijama, ali roditelji znaju više o životu. To ne moraju biti suprotstavljene, nego komplementarne pozicije.

Koja je najizazovnija dob za odgoj, mnogi će reći adolescencija, no - je li to baš tako?

- Svako razvojno razdoblje ima svoje izazove. U javnosti i medijima najčešće se spominje adolescencija kao posebno izazovno razdoblje, no temelji odnosa roditelja i djeteta uspostavljaju se mnogo ranije. Ako su adekvatno i pozitivno postavljeni, svako sljedeće razdoblje bit će lakše. Problem nastaje kad se roditelji zabrinu tek kada se na djetetu jasno vide neke teškoće ponašanja ili u školi. Tad ponekad žele da stručnjaci “poprave” dijete, a važno je usmjeriti se i na razloge njegova ponašanja, i promjene koje možemo i trebamo činiti mi.

STRUČNJACI U KNJIZI PREPORUČUJU RODITELJIMA: Ne plašite ih vješticama, učite ih disati, ne branite im internet

Kako iz djetetovih snova otjerati čudovišta?

Noćne more i strahovi kod većine djece su prolazni i nije potrebna stručna intervencija. Međutim, roditelji svojom podrškom mogu pomoći djetetu da prevlada ovo razdoblje.

- Zagrlite i utješite uplakano dijete

- Umanjivanje djetetova straha ne pomaže djetetu u njegovu svladavanju

- Izbjegavajte obeshrabrujuće rečenice poput: “Pa ti si već velika, ne smiješ se bojati!” ili “Dječaci se ne boje i ne plaču!”

- Zajedno provjerite ormar, ispod kreveta, iza zavjese i ispod stola

- Dajte djetetu do znanja da ste tu

- Izbjegavajte prepričavanje dječjih strahova drugima, posebice ako to radite u šaljivom tonu

- Izbjegavajte poticanje straha u djece tijekom dana rečenicama poput: “Ako ne budeš dobra, doći će vještica!”

- Razgovarajte s djetetom o vlastitim strahovima iz djetinjstva i o tome kako ste ih pobijedili

- Učinite dječju sobu mjestom gdje se vaše dijete osjeća sigurno

- Čitajte i razgovarajte o bajkama prije spavanja, ali i tijekom dana, ako stignete

- Uživajte u rutinama prije spavanja

- Korisno je da dijete rijekom dana provodi dosta vremena na zraku i bavi se tjelovježbom

- Crtanje može biti odlična metoda izbacivanja negativnih, zastrašujućih slika

- Vodite računa o tome što dijete gleda na TV-u i kakve igrice igra

- Dijete ne bi smjelo prisustvovati obiteljskim svađama.

-----------------------------

Kako pomoći djetetu da se  suoči sa strahovima?

Rečenice koje pomažu:

- U redu je bojati se, svi se ponekad nečega bojimo.

- Vjerujem da te to uplašilo, žao mi je što ti je teško.

- Tu sam i pomoći ću ti da pobijediš svoj strah.

- Što ti sada može pomoći?

Rečenice koje ne pomažu:

- Prestani se bojati.

-Smiri se ili te više nikad neću voditi u park.

- Prestani plakati, nisi mala beba.

- Ma daj, pa samo se curice plaše.

-----------------------------

Kako da vas dijete čuje bez vikanja ili nervoze?

- Približite se djetetu kad mu se obraćate. Izbjegavajte dozivanje iz susjedne sobe ili udaljenog mjesta.

- Spustite se na djetetovu razinu kako biste uspostavili kontakt očima.

- Ako je dijete nečim jako zaokupljeno, kratko pričekajte.

- Nježno položite svoju ruku na djetetovo rame i obratite mu se imenom.

- Smirenim tonom recite djetetu što od njega očekujete, uz kratko objašnjenje.

- Koristite kratke i jednostavne rečenice i tražite samo jednu stvar od djeteta.

- Osjetite li da vas napušta strpljenje jer dijete nakon nekoliko pokušaja nije poslušalo, uzmite predah.

-----------------------------

Kako upravljati ljutnjom

Tehnika disanja:

1. duboko udisati 4 sekunde

2. zadržati dah 4 sekunde

3. izdisati 4 sekunde

4. pričekati 4 sekunde do ponovnog udaha

5. ponoviti nekoliko puta

U ovoj vježbi tijelo će se opustiti i dijete će biti spremnije za razgovor.

Brojanje do deset

Pokušajte zajedno sporo brojati do deset. U ovoj vježbi djetetu dajete priliku za distrakciju i smirenje.

Što NE činiti ako je dijete žrtva nasilja

Zaštitite dijete od vršnjačkog nasilja:

- Ohrabrivanje djeteta da se samo obračuna s djetetom koje je prema njemu bilo nasilno ili da vi to sami činite na bilo koji način

- Govorenje djetetu da jednostavno ignorira nasilna ponašanja

- Ljutnja na dijete jer vam nije reklo ranije

- Usmjeravanje na djetetova ponašanja kojima se možda izložilo opasnosti

- Zabraniti djetetu odlazak na internet jer je tamo došlo do nasilja

- Obećavanje djetetu nečega za što ne možete biti sigurni da će se dogoditi (npr. da će dijete koje je činilo nasilje biti izbačeno iz škole).

-----------------------------

Je li moje dijete ovisno o novim tehnologijama?

Živjeti u suvremenom svijetu znači gotovo neprestano biti izložen različitim ekranima. Postoji li ipak granica kada naša uključenost u svijet ekrana postaje pretjerana? Ovo su neki od znakova koji mogu upućivati da je dijete možda razvilo pretjeranu povezanost s ekranima:

- Ako je prekinuto u aktivnosti ili nakon oduzimanja uređaja dijete izrazito sklono burnim emocionalnim reakcijama, što inače nije tipično za njega

- Na dulje vrijeme je izgubilo interes za druge aktivnosti koje su ga nekad veselile, npr. igru s vršnjacima ili u prirodi

- Zbog količine vremena provedenog pred ekranima značajno zanemaruje druga područja života, npr. počelo je dobivati loše ocjene, gubi prijatelje ili zanemaruje san.

-----------------------------

Kako podržati dijete u odabiru aktivnosti?

Pri odluci o uključivanju djeteta u sportsku aktivnost uzmite u obzir njegove želje i potrebe te prema tome odaberite vrstu i intenzitet aktivnosti. Potrebno ga je nastaviti pratiti i omogućiti mu da izrazi nezadovoljstvo i odustane od isprobane aktivnosti ili se u nekom trenu odluči profesionalno baviti tim sportom.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo