CHANG'E-4

POVIJESNI USPJEH Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca, poslala i prve fotografije

CGTNOfficial / TWITTER

'Kinezi se žele nametnuti kao vodeća sila u istraživanju svemira, uskoro će na Mjesec poslati i astronaute'

Kina je uspješno spustila robotsku letjelicu na tamnu stranu Mjeseca, prenosi BBC. Kineski državni mediji pišu da je u 10:26 sati po pekinškom vremenu bespilotna sonda Chang'e-4 dotaknula Južni pol-bazen Aitken (SPA).

Ovo je prvi put da se letjelica spustila na neistraženu stranu. Sve prijašnje misije odrađene su na strani Mjeseca koja je okrenuta prema Zemlji.

Kineska sonda uspjela je poslati i nekoliko prvih fotografija s površine Mjeseca - s obzirom na to da nema mogućnosti izravne komunikacijske veze, svi podaci najprije se šalju na odvojeni satelit, a zatim se prenose na Zemlju.

BEIJING, Jan. 3, 2019 Photo provided by the China National Space Administration on Jan. 3, 2019 shows an image taken by China's Chang'e-4 probe after its landing.. China's Chang'e-4 probe touched down on the far side of the moon Thursday, becoming the first spacecraft soft-landing on the moon's uncharted side never visible from Earth. The probe, comprising a lander and a rover, landed at the preselected landing area on the far side of the moon at 10:26 a.m. Beijing Time (0226 GMT), the China National Space Administration announced., Image: 405087276, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Zuma Press - News
Profimedia, Zuma Press - News
 

Bespilotna sonda Chang'e-4 opremljena je instrumentima za analizu geologije neistražene regije mjeseca te onima za provođenje bioloških eksperimenata. Prošlih su godina izvedene brojne misije na Mjesec, međutim velika se većina svela isključivo na orbitiranje, preletavanje i sudaranje. Posljednja misija s ljudskom posadom bila je Apollo 17 koja je izvedena 1972. godine.

Sonda Chang'e-4 lansirana je 7. prosinca prošle godine iz kineskog Centra za lansiranje satelita Xichang, a u mjesečevu je orbitu ušla pet dana kasnije, 12. prosinca.

Glavni je cilj kineske misije na Mjesec istraživanje kratera Von Kármán koji se nalazi u bazenu Aitken, a za koji se smatra da je igrao veliku ulogu u mjesečevoj povijesti. "Ta struktura ima promjer veći od 2.500 kilometara i duboka je više 13 kilometara. Riječ je jednom od najvećih kratera nastalih udarcem u Sunčevom sustavu i najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu", rekao je za BBC Andrew Coates, profesor pri Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard.

Sonda sadržava i pretinac kapaciteta tri kilograma sa sadnicama krumpira i uročnjaka te jajašca dudovog svilca. Biološke eksperimente dizajnirali su djelatnici 28 kineskih sveučilišta.

Uz geološka i biološka istraživanja, znanstvenici se nadaju da će se tijekom ove misije izvoditi i radijska astronomija. Naime, tamna je strana mjeseca zaštićena od radijskih signala sa Zemlje pa se ova misija nameće kao odlična prilika da se i to pokuša.

Znanost, međutim, nije jedini cilj ove misije. Kina će se njome pokušati nametnuti kao vodeća svjetska sila u istraživanju svemira. Voditelj NASA-e Jim Brindestine rekao je da je ovo "impresivan pothvat". Australska svemirska agencija ponudila je Kinezima čestitke.

Malcolm Davis, viši analitičar za obrambene strategije pri Australskom institutu za stratešku politiku, rekao je za The Guardian da bi ovaj pothvat mogao motivirati Sjedinjene Američke Države da se više angažiraju na polju svemirskih aktivnosti. "Mogu zamisliti da ćemo uskoro čuti najavu da Kinezi planiraju do 2030. godine na Mjesec poslati svoje astronaute", zaključio je Davis.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo