VIKEND U PRIRODI

LIKE-ov VODIČ ZA UGODNO, JEDNOSTAVNO I SIGURNO PLANINARENJE Obucite gojzerice i krenite na planinu

Kamo sve možete na izlet ili malo dulji boravak u prirodu, što uključuje i zahtjevnije planinarenje, izuzetno je teško izdvojiti. Mogućnosti su brojne, a ovisno o njima, željama i kondiciji svi u Hrvatskoj mogu pronaći ono što im odgovara

Kamo sve možete na izlet ili malo dulji boravak u prirodu, što uključuje i zahtjevnije planinarenje, izuzetno je teško izdvojiti. Mogućnosti su brojne, a ovisno o njima, željama i kondiciji svi u Hrvatskoj mogu pronaći ono što im odgovara.

1. Vražji prolaz i Zeleni vir

Ovo područje nedaleko od Skrada nazivaju biserom Primorsko-goranske županije. Vražji prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hiža su rezervat. Do središta rezervata Zeleni vir i istoimenog planinarskog doma, gdje se može i prespavati i odlično jesti, možete doći i pješke i automobilom, uz napomenu - cesta je vrlo uska i neugodna za vožnju. Priroda je nevjerojatna, posebno Vražji prolaz koji se ubraja među najljepše hrvatske kanjone.

2. Veliki Alan - Velebit

Autom do Zavižana, a onda Premužićevom stazom do Velikog Alana. Staza je sagrađena 30-ih godina prošlog stoljeća i u 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj dobila je najvišu ocjenu. Sveukupno je duga 57 kilometara, no do Velikog Alana bit će vam dovoljno oko šest sati hoda, a staza je srednje zahtjevna. Nedaleko od Zavižana nalazi se i botanički vrt, a može se doći i do Lukine jame, najdublje u Hrvatskoj. Noćiti možete u planinarskoj kući Alan koja se nalazi na 1340 metara visine.

3. Biokovo

Park prirode od 1981., koji obuhvaća planinski masiv od prijevoja Dupci do prijevoja Staza, u dužini od 30-ak kilometara. Do najvišeg vrha Sv. Jure, na 1762 metra, može se doći i automobilom, a do vrha vodi cesta koja je na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj. Do Sv. Jure možete i biciklomili pješice. Odredište je to i za one avanturističkog duha kojima se preporučuje uspon stazama, no opreza nikad nije dovoljno jer se Biokovo ne smije podcjenjivati i treba ići pripremljen.

4. Sopotski slapovi na Žumberku

Sat vremena vožnje od Zagreba nalaze se Sopotski slapovi, udaljeni od sela Sopot dva kilometra makadamskom cestom. To je jedan od tri Žumberačka slapa koji ne presušuju. Priroda je prekrasna, u neposrednoj blizini nalazi se i stari mlin, a mjesto je idealno za kampiranje. Ako ipak ne želite spavati pod šatorom, a spremni ste za malo žešćeg pješačenja, do planinarskog doma Dubovac možete se uspeti strmim putem.

5. Bijele i Samarske stijene

Rezervati smješteni u središnjem dijelu Velike Kapele, udaljeni od Zagreba otprilike dva sata vožnje. Taje izlet može zadovoljiti i one u malo boljoj kondiciji, ali i one koji to nisu jer postoji laganija turistička staza (oko sat i pol šetnje), kao i bicikliste. Priroda je očaravajuća jer je riječ o jedinstvenom fenomenu krasa. Ako želite prespavati ili nešto pojesti, odite u planinarski dom Bijele stijene u Tuku.

6. Ogulin

Ogulinski kraj pravi je biser koji nudi i civilizaciju i divlju prirodu. Oko sat i pol vožnje udaljen je od Zagreba, a do njega možete stići i turističkim vlakom Karlek. Grad je lijepo uređen, u samom središtu se nalazi poznati Đulin ponor, a u okolici različita seoska gospodarstva na kojima odlično možete ručati. Tri kilometra od Ogulina nalaze se akumulacijska jezera Bukovnik i Sabljaci, a u ponudi su i biciklizam, ribolov, jahanje, rafting, kupanje u rijekama, posjet špiljama te planinarenje na okomite stijene Kleka.

10 zlatnih pravila za preživljavanje u divljini

1. Prije nego što odete, raspitajte se kakav je teren i udaljenost...

2. Uvijek hodajte označenim planinarskim stazama, ako ih ima.

3. Obujte gojzerice, nikad sandale ili tenisice, zbog najčešće ozljede, uganuća gležnja, ali i da biste izbjegli pokliznuća.

4. I usred ljeta noći u prirodi, pogotovo u planinama, mogu biti vrlo hladne pa ponestite vestu, jaknu ili neki pokrivač.

5. Neka uvijek netko zna kamo idete.

6. Ponestite kartu terena s označenim skloništima, tri litre vode, kompas, šibice ili upaljač, nož, zviždaljku...

7. Nemojte paničariti, stanite i čekajte pomoć. Tako štedite energiju i povećavate si šansu da vas netko pronađe.

8. Zviždite, pjevajte, vičite, lupajte kamenjem, proizvodite bilo kakvu buku, zapalite vatru i stavite vlažno lišće, travu ili granje da bi se svorio dim. Tako će vas brže primjetiti.

9. Ako vam je nestalo vode, morate je naći, ali prije uvijek označite tzv. nultu točku hrpicom lišća, kamenja, bilo čime, kako biste se znali vratiti.

10. Pronađite ili napravite sklonište od kiše, snijega, groma... Sklonište je bitno i zato što pozitivno djeluje na psihu.

Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a: U planinu nikako ne idite bez dobre opreme

Što se događa, prema vašem mišljenju, u ljudskom mozgu kad se turist odluči popeti na Velebit ili Biokovo u natikačama, bez vode?

- Prirodno je da ljudsko biće teži izazovu, pustolovini. Kaže se, stavi mozak na pašu. Tada se u njemu probudi dijete željno nepoznatog, a nesvjesno opasnosti. Glavnina tih ljudi živi u gradu pa ih nagon vuče k prirodi. Ali dođu sasvim nepripremljeni.

Podcjenjuju li takvi ljudi prirodu, precjenjuju li sebe ili jednostavno ne razmišljaju?

- Namami ih ljepota. A ta ljepota je zapravo klopka. Pogovoto u našem podneblju koje je većinom krško, znači prepuno stijena, provalija, bez vode... I tada kreće lanac koji dovodi do najgorega: kad shvate da su se izgubili, ljude počne hvatati panika i krenu juriti da bi našli izlaz, stazu. To u vrlo kratkom vremenu izazove dehidraciju, što je najopasnije i najčešći je uzrok nesreća. Ljudi ne shvaćaju da organizam gubi tri litre tekućine na dan u tim okolnostima. Od dehidracije im oslabi koncentracija, dezorijentirani su i tada znaju odlutati kilometrima dalje. Potraga na takvom terenu nama spasiocima je užasan zadatak.

Zašto?

- Problem je u tom bespuću nekoga locirati. Osoba u panici može prijeći 5 km u dva sata, što je prostranstvo od 314 četvornih kilometara! Osim toga, zbog krša i niskog raslinja možemo proći dva metra pokraj nje, a da je ne uočimo.

Planinar sam kao i vi, znam koje opasnosti vrebaju, pa mi i dalje nije jasno kako ljudi tako olako odu u planinu bez ičega, bez gojzerica i vode. Možete li dodatno objasniti kako se ljudi na to odluče?

- Turist iz Češke ili neke druge zemlje gdje su planine više, dođe i odmah s obale vidi vrh planina pa misli da može prije ručka malo prošetati i to vidjeti. To je optička varka. Tada krene u japankama s pola litre vode, a trebao bi ponijeti barem tri litre. I tada upada u klopku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 19:17