StoryEditor
NOVI TRENDOVI

Ljudi više ne žele letjeti: Kako je pandemija vratila u modu gotovo izumrli način putovanja

Za vlakove sa spavaćim kolima sviće nova zora jer su putnici sve više zabrinuti za utjecaj koji avioni imaju na okoliš
Prvi vlak češke kompanije Regiojet na liniji Prag - Rijeka 
 Boris Kovacev/Cropix

Noćni vlakovi sa spavaćim kolima u Europi su skoro zamrli, no pandemija je oživjela potražnju za ovim načinom putovanja, piše Guardian.

Unatoč svim obećanjima o romansi i avanturama, europski vlakovi sa spavaćim kolima, barem se tako činilo, stigli su do posljednje stanice.

S vlakovima skupim za održavanje i prezrenima od putnika kojima su bili draži jeftini letovi, odluka njemačkog Deutsche Bahna da prije šest godina ukine liniju koja je povezivala Pariz i Berlin, bila je samo dio velikog zatvaranja linija diljem Europe.

No dok se Europa i dalje bori s pandemijom koronavirusa, stižu signali da za vlakove sa spavaćim kolima sviće nova zora jer su putnici sve više zabrinuti za utjecaj koji avioni imaju na okoliš te žele izbjeći gužvu i čekanje na ukrcaj u avion.

Posljednjih nekoliko tjedana najavljen je povratak u život mnogih željezničkih linija, a dodane su i neke nove. Prošlog četvrtka švedska je vlada kazala kako će financirati uspostavu dviju novih linija koje bi povezivale Stockholm i Malmö s Hamburgom i Bruxellesom.

Austrijanci predvodnici

Nekoliko dana ranije francuski ministar prometa, Jean-Baptiste Djebbari, kazao je da će ponovno biti uspostavljena noćna linija između Pariza i Nice te je tako ispunjeno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona s proslave Dana Bastille da će ponovno pokrenuti noćne vlakove.

Predvodnik ovog novog trenda je austrijski Österreichische Bundesbahn (ÖBB) koji je od Njemačke još 2016. kupio 42 spavaća kola te ponovno pokrenuo linije koje povezuju Hamburg, Berlin, München i Düsseldorf s Austrijom, Švicarskom i Italijom.

Unatoč nedavnom porastu broja oboljelih od Covida-19 u Belgiji, linija između Bruxellesa i Beča koja je pokrenuta u veljači i za koju je cijena jednosmjerne vožnje bila svega 29,90 eura, ponovno će prometovati od rujna.

Pored nastojanja vlada zemalja, zamjetan je i novi entuzijazam među putnicima jer ljudi traže nove načine kako će putovati tijekom pandemije.

Novi ljetni noćni vlak koji povezuje pet europskih država – Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku – nije još kako spada niti krenuo s kolodvora u Pragu, a potražnja je već toliko narasla da su uvedene svakodnevne linije.

image
Prvi vlak češke kompanije Regiojet na liniji Prag - Rijeka 
Boris Kovacev/Cropix

Švedska željeznička kompanija Snälltåget objavila je u lipnju da će učetverostručiti broj noćnih vlakova na liniji Stockholm-Malmö-Copenhagen-Hamburg-Berlin. Također, nova noćna linija Alpine-Sylt express koja povezuje Sylt u sjevernoj Njemačkoj i Salzburg u Austriji trebala je prometovati samo dva mjeseca, ali će zbog povećane potražnje voziti barem do studenog.

'Dosta nam je aerodroma'

'Ono što sam čuo od svih korisnika mojeg portala su dvije stvari: kažu da im je dosta aerodroma i da žele smanjiti svoj ugljični otisak', kaže Mark Smith, urednik nagrađivanog portala Man in Seat 61 koji nudi informacije o europskim i svjetskim željezničkim linijama.

'Naravno, kad gledamo kratkoročno, ljudi komentiraju kako ne žele letjeti zbog koronavirusa, no mislim da će dugoročno klimatske promjene imati veći utjecaj na željeznički promet.'

No oporavak noćnih linija ne teče uvijek glatko jer je ponekad teško održati financijsku isplativost. Brzi vlak može prevesti 70 ljudi u jednom vagonu i tijekom dana može obaviti nekoliko tura i uzimati nove putnike na svim stanicama, dok u spavaćim kolima može spavati najviše 20 do 30 osoba koje najčešće putuju od prve do posljednje stanice. Vozni par se koristi samo za jedno putovanje kroz period od 24 sata.

Željezničke linije od 2000. godine moraju plaćati pristup prugama kad vlak prijeđe granicu. Usluge prijevoza pružaju i privatne kompanije, često samo tijekom ljetnih mjeseci, dok državni operateri uživaju izdašne državne potpore kako bi ponovno uspostavili noćne linije.

Rezultat toga je da će neke romantične noćne linije koje su još vozile kad je nastupila pandemija, možda biti prekinute, što uključuje i noćne vlakove Thello Pariz-Venecija te Trenhotel Lusitania Lisabon-Madrid.

Ekološko rješenje

Karima Delli, francuska zastupnica u Europskom parlamentu i predsjedateljica Vijeća za transport, pozdravila je državne poticaje za željeznice.

'Ponovno uvođenje noćnih vlakova je ujedno i potreba i ekološko rješenje za naš planet', kazala je.

image
Prvi vlak češke kompanije Regiojet na liniji Prag - Rijeka 
Boris Kovacev/Cropix

No Alexander Gomme iz belgijske grupe Back on the Track, kaže kako su potrebni dodatni napori koji bi omogućili privatnim željezničkim kompanijama da prosperiraju, podignu standarde i iskoriste novonastali mentalitet.

'Više državnog uplitanje je jedna mogućnost, no druga je da Europska unija omogući lakši i jeftiniji pristup prugama. Noćni vlakova prevaljuju velike udaljenosti, a upotreba pruga zaračunava se po kilometru.'

Nick Brooks, glavni tajnik Saveza novih sudionika u željeznici koji zastupa neovisne pružatelje željezničkih usluga, kaže kako bi trebalo zabraniti da države krpaju proračunske rupe aviokompanija za one letove koji bi lako mogli biti zamijenjeni vožnjama vlakovima.

'Ova pandemija mora dovesti do boljeg prihvaćanja željeznica', kaže Brooks.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. kolovoz 2020 22:05