Vatikanski muzej razmatra ograničiti broj posjetitelja zbog straha turističkih vodiča da bi previše ljudi moglo rezultirati stampedom ukoliko se ne donesu promjene u sigurnosnim odredbama, piše Guardian.
Muzej koji se sastoji od 54 galerije u kojima je smješteno neprocjenjivo bogatstvo prikupljeno kroz nekoliko stoljeća, privuče više od šest milijuna ljudi godišnje. No za razliku od rimskog amfiteatra ili nekih drugih turističkih atrakcija, vatikanski muzej nema ograničen broj posjetitelja.
Turistički vodiči kažu da se svaki dan u muzeju onesvijesti bar deset ljudi kako se spora gomila polako kreće kroz uske i dugačke hodnike koji vode do najpopularnijih atrakcija poput Sikstinske kapele. Drugi posjetitelji doživljavaju napad panike ili kaustrofobije, a jedan je u posljednje vrijeme spašen nakon što je u veljači doživio srčani udar.
Turistički vodiči, koji svake godine za licencu moraju uplatiti 250 eura, kažu da su uvjeti najgori tijekom ljetnih mjeseci kad je broj posjetitelja najveći, više od 30.000 dnevno, i kad se temperature popnu i do 40 stupnjeva Celzija. Jedino Sikstinska kapela ima klimatizaciju.
Sama zdraga muzeja ima nekoliko izlaza za nuždu, no samo su dva u više od kilometra dugom hodniku koji vodi do Sikstinske kapele – jedan na svakoj strani.
'Situacija se popravlja kad ljetna sezona završi, no od ožujka do listopada tu je pravi pakao', kaže jedan od vodiča.
'Najveći problem je sigurnost jer se u unutrašnjosti možete osjećati kao da ste u klopci, jedva možete vidjeti vlastite noge. Baš je gomila ljudi najopasnija: pogledajte što se dogodilo u Meki. Možda se to u Vatikanu nikada neće dogoditi, ali opet – moglo bi se dogoditi. To je ono što me plaši.'
U muzeju radi oko 3.000 vodiča od kojih je jedan rekao da se prošle godine onesvijestio i uganuo nogu.
'To je opasno za posjetitelje, za baštinu i za nas', rekao je ozlijeđeni vodič te dodao kako je namjeravao tužiti Vatikan, no odvjetnici su ga od toga odgovorili objasnivši mu da Vatikan ima posebni set pravila vezanih uz sigurnost zgrade.
Na sve je odgovorila Barbara Jatta, koju je papa Franjo krajem 2016. imenovao direktoricom muzeja.
'Zajedno s upravom Vatikana radimo na tome da do 2019. godine odredimo optimalan broj posjetitelja.'
Jatta je dodala i kako je angažirana jedna španjolska tvrtka koja ima zadatak popraviti sistem naplaćivanja ulaznica i sigurnosne mjere te da se radi i na boljem ventilacijskom sistemu Rafaelovoj sobi i apartmanima Borgia.
Također, postoje planovi da se otvori još ulaza tijekom najposjećenijih dana u godini. Zaposleno je još 20 čuvara koji će omogućiti posjet i dosad nedostupnim galerijama, a vodiči će proći i dodatnu obuku kako da usmjere posjetitelje prema manje posjećenim dijelovima muzeja poput muzeja Etruščana i slično.
'U muzeju je oko 11 kilometara hodnika i prolaza. Preporučila bih vodičima da ljude vode i na neka druga mjesta, a ne samo u Sikstinsku kapelu', tekla je Jatta.
Ovo su prve naznake da će Vatikan ograničiti broj posjetitelja u muzeju koji mu donosio najviše novca. Naime, muzej godišnje uprihodi oko 100 milijuna eura, od čega polovica završi na računu države Vatikan.
Muzej također simbolizira katoličku vjeru pa je crkva dosad oklijevala zatvoriti vrata hodočasnicima koji nisu unaprijed rezervirali svoju ulaznicu, a u Rim su došli izdaleka i iz vrlo siromašnih zemalja te im je ovo možda i jedini daleki put u životu.
Obična ulaznica za muzej košta između 17 i 20 eura, dok je cijena vođene ture koja traje do tri sata oko 70 eura. Privatna tura koja se može uzeti do sat vremena prije zatvaranja, košta 400 eura po osobi.
Muzejski čuvari već su izrazili svoju zabrinutost za stanje sigurnosti u muzeju te o tome 2016. pisali vatikanskim vlastima.
'Radi toga su dobili ukor', rekao je dobro obaviješteni izvor iz turističke zajednice grada Rima. 'U Vatikanskom muzeju to se smatra skandaloznim jer to nije kao u ostalim talijanskim gradovima gdje se možeš buniti. Nekoliko puta smo tražili da se stvari promijene no odgovorili su nam da oni imaju svoja pravila i da oni odlučuju.'
Broj posjetitelja počeo se rapidno povećavati nakon 2011. zajedno s porastom masovnog turizma. Antonio Paolucci, bivši direktor muzeja, rekao je da je šest milijuna posjetitelja gornja granica koliko muzej može primiti prije nego situacija postane nepodnošljiva.
I njegova nasljednica Jatta slaže se da je jako važno posjetiteljima osigurati siguran i ugodan posjet muzeju te zaštititi umjetnine od prašine, vlage i isparavanja koji dolaze s milijunima posjetitelja, no naglašava i kako je vrlo teško promijeniti uvjete u nekoliko stoljeća starim zgradama.
'Razumijem kako je vodičima teško i sva su naša nastojanja usmjerena na to da im u muzeju osiguramo najbolje uvjete rada. I u našem je interesu da rade dobro i sigurno. Radimo na poboljšanju uvjeta', rekla je Jatta.