‘‘Na putu do bake Crvenkapica se susrela s opasnim vukom. Kada ju je vuk pitao kamo ide i gdje baka živi, ona mu je odgovorila na pitanje. Što misliš, je li Crvenkapica trebala vuku odgovoriti na pitanja? Je li se Crvenkapica dovela u opasnu situaciju time što je rekla da baka živi na kraju šume?‘‘
Ovo je samo jedan od primjera iz bajke "Crvenkapica" u sklopu serijala ‘‘Bajke u digitalnom svijetu‘‘ kojim Centar za nestalu i zlostavljanu djecu i Centar za sigurniji internet iz Osijeka te IT tvrtka Combis putem popularnih slikovnica, odnosno bajki, nastoje pomoći roditeljima malene djece u brojnim izazovima i opasnostima koje ih vrebaju u digitalnom svijetu.
Prošli tjedan objavljeni su rezultati istraživanja ‘‘Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj‘‘, u sklopu projekta EU Kids Online, koji su pokazali da čak 82 posto djece od 10 do 16 godina ima vlastiti mobitel za pristup internetu, pri čemu je u posljednjih godinu dana oko četvrtinu njih primilo seksualne poruke, dok je svako treće dijete takvu poruku dobilo od osobe koju ne poznaje. Kad je riječ o predškolskoj djeci, za Hrvatsku nema konkretnih istraživanja, ali iskustva odgojiteljica u vrtićima govore kako dvije trećine djece već u vrtićkoj dobi koriste mobitele, najčešće od roditelja, a nerijetko se susreću i s priznanjem roditelja da djeci u jasličkoj dobi, dakle do tri godine starosti, daju mobitele na korištenje. Istraživanje američkog Nacionalnog instituta za zdravlje iz 2023. godine pokazalo je da je među malom djecom (6 mj. - 4 g.) više od 70 posto njih koristilo mobitel, većina manje od sat vremena dnevno, ali oko 19 posto djece u dobi 3-4 godine koristilo je uređaje 3+ sata dnevno.
Lažni profili
- Za Hrvatsku konkretnih istraživanja i podataka o predškolskoj djeci nemamo, ali iz iskustva znamo da je i kod nas vrlo slična situacija - rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet koji djeluje u sklopu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Dosad su izdali šest slikovnica, a svaka je usmjerena na točno određeni problem, odnosno opasnost koja se krije iza ekrana.
- Naš je cilj od samog početka bio prevenciju započeti što ranije. Djeca danas s ekranima dolaze u kontakt već u vrtićkoj dobi i smatrali smo da je važno odgojiteljima dati konkretan alat s kojim mogu, kroz razgovor i čitanje, s djecom otvarati teme sigurnosti, privatnosti, nasilja i odgovornog ponašanja na internetu. Suradnja s Combisom započela je iz jednostavne, ali važne potrebe kako djeci, roditeljima i odgojiteljima približiti temu sigurnosti na internetu na način koji je djeci razumljiv, blizak i nenametljiv. Bajke su univerzalni jezik djetinjstva i upravo smo zato kroz projekt ‘Bajke u digitalnom svijetu‘ odlučili spojiti klasične priče s izazovima digitalnog doba - pojasnio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, razloge zbog kojih su odlučili pokrenuti ovaj projekt.
U slikovnicama su bajke ispričane u originalnoj formi, ali je ključno ono što dolazi nakon što bajka završi - a to je razgovor s djecom o onome što su netom prije čuli. Ranije spomenuti primjeri pitanja nakon čitanja "Crvenkapice" samo su neki od načina kako djeci, na njima razumljiv i blizak način, pristupiti i kroz razgovor doći do svijesti o opasnostima koje im prijete. U "Crvenkapici" je obrađena tema komunikacije s nepoznatim osobama (stranger danger) i lažno predstavljanje, gdje šuma predstavlja internet - mjesto puno informacija i zabave, ali i opasnosti, dok je vuk online predator koji manipulira djetetom. On postavlja pitanja kako bi izvukao osobne podatke, a potom, prerušen u baku, zapravo stvara lažni profil (catfishing) i predstavlja se kao prijatelj ili dobra osoba, a zapravo ima loše namjere.
Elektroničko nasilje
"Opasni je vuk bio nepoznata osoba Crvenkapici. S nepoznatim se osobama ne trebaju dijeliti osobne informacije. Lažni su profili jednako opasni kao vuk u priči. Mogu se pretvarati da su netko drugi i tražiti da ih pustimo u svoju kućicu. Iako nam se dopisivanje s nepoznatom osobom može učiniti bezopasnim, te osobe mogu imati loše namjere", neki su od konkretnih savjeta koji proizlaze iz razgovora o ovoj temi kroz analizu "Crvenkapice".
Tako se uz bajku "Tri praščića" razgovara o sigurnosti profila, lozinki i postavkama privatnosti, pri čemu gradnja kuće simbolizira kreiranje korisničkog profila na društvenim mrežama. "Ivica i Marica" tematizira grooming (vrbovanje), odnosno navlačenje djece lažnim ponudama i ucjene, kod bajke "Pinokio" teme su laganje o godinama/identitetu, digitalni trag i prevare ("laka zarada"), u "Ružnom pačiću" to je elektroničko nasilje (cyberbullying) i slika o sebi, a u nedavno objavljenom "Carevom novom ruhu" teme su pritisak vršnjaka, online izazovi (challenges) i influenceri. Ova je priča zbog recentnih događaja još aktualnija jer se bavi društvenim pritiskom i strahom od toga da ne budemo prihvaćeni.
- U ovoj priči ‘nevidljivo odijelo‘ su opasni online izazovi ili trendovi (challenges) koje svi rade samo zato da ne bi ispadali ‘glupi‘ ili ‘necool‘, iako su zapravo besmisleni ili opasni, ‘prevaranti‘ (krojači) su influenceri ili osobe koje promoviraju štetne trendove radi lajkova i profita, ne brinući o sigurnosti pratitelja, a ‘car‘ je dijete koje pristaje na rizično ponašanje (skida se, radi opasne stvari) samo zbog lajkova i potvrde drugih - pojasnio je Ćaleta, dodavši i kako su u virtualnom svijetu sve češći online izazovi, pri čemu, ne razmišljajući o posljedicama, djeca prihvaćaju izazove kako ih drugi ne bi zadirkivali.
Lajkovi kao valuta
Također, često je pritisak vršnjaka glavni poticaj za izvršavanje izazova, a najčešće se izazovi rade i objavljuju kako bi se povećala popularnost i prikupili lajkovi.
- Kada to prenesemo na konkretnu bajku i njezin sadržaj prema kojem ‘nitko, pa čak ni sam car, nije htio priznati da ne vidi tkaninu!‘, jasno se uočava kako se slično događa i u virtualnom svijetu jer djeca, kako ne bi bila drugačija, počinju raditi ono što rade drugi! - istaknuo je Ćaleta.
- Razvoj kritičkog promišljanja o sadržajima kojima su djeca danas izložena jednako je važan kao i sama dostupnost digitalnih tehnologija. Djeca su od najranije dobi okružena digitalnim medijima te je odgovornost nas odraslih, od roditelja pa do odgojitelja, da ih educiramo kako tim sadržajima pristupati sigurno i promišljeno. Ove su slikovnice iznimno vrijedne kao djeci blizak sadržaj koji potiče razgovor, zajedničko čitanje i razumijevanje ozbiljnih tema na njima primjeren način - rekla je Ana Mihaljević, ravnateljica Dječjih vrtića Osijek, kojima je CNZD donirao slikovnice iz ovog serijala, kao i vrtićima u Splitu, gdje također imaju svoje urede.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....