STIGAO BRAIN FITNESS TREND

DJEČJE IGRAONICE IZ BUDUĆNOSTI Djeca s autizmom i ADHD-om na terapiji strojem koji im čita misli

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 24.10.2017. u 18:00

Zagreb, 201017.
Umo igraonica, mjesto iza kojeg stoji hrvatski startup Umo neuroscience koji razvija tehnologiju i procese za neurofeedback i biofeedback, koji se primjenjuju u Umo igraonici na djeci i odraslima.
Na fotografiji: psihologinja Josipa Bosak pokazuje proces neurofeedback treninga na Nini Maletic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

 

Nina sjeda u žuti naslonjač i traži svoju najudobniju poziciju. Zna da mora biti opuštena kako bi trening uspio.

Na glavi ima tri suhe elektrode EEG-a, dvije na ušnim resicama i jednu na sredini tjemena. Spremna je. Na televizoru ispred nje pojavila se video igra. Ona upravlja letjelicom koju napadaju drugi svemirski brodovi. Previše ih je, ona ne uzvraća. Neposredno prije nego što će ju uništiti, Nina se počinje jako koncentrirati. Odjednom se oko njezine letjelice stvara štit. Potom ispušta nakupljeni zrak i u tom trenutku približava se glavni brod neprijatelja. Oči su joj fiksirane samo na njega, što je rezultiralo valom metaka koji su uništili brod. Pobijedila je i ponosno podigla ruke u zrak. U rukama nije imala nikakav kontroler. U blizini nije bilo nikakve igraće konzole. Letjelicom je, naime, upravljala mislima.

Igračke za astronaute

Nina je kći inovatora Marina Maletića, osnivača startupa Umo neuroscience, koji razvija tehnologiju i procese za neurofeedback i biofeedback, terapijske metode bazirane na praćenju električne aktivnosti mozga (EEG-a) i davanju povratne informacije. Maletić je javnosti poznat otprije po svojoj e-knjižnici Took Book, a u svojem najnovijem pothvatu razvio je uređaj pomoću kojeg osoba može naučiti kontrolirati svoje moždane valove te tako ujedno kontrolirati svoje emocije, poboljšati koncentraciju te čak smanjiti stres.

Zagreb, 201017.
Umo igraonica, mjesto iza kojeg stoji hrvatski startup Umo neuroscience koji razvija tehnologiju i procese za neurofeedback i biofeedback, koji se primjenjuju u Umo igraonici na djeci i odraslima.
Na fotografiji: psihologinja Josipa Bosak pokazuje proces neurofeedback treninga na Nini Maletic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX
 

- Ta se tehnologija razvija posljednjih 30 godina, a već je dulje vrijeme u obuci koriste astronauti, vozači formule i američki olimpijci s ciljem da poboljšaju svoje mentalne, a samim time i fizičke sposobnosti. Posljednjih deset godina počela se upotrebljavati i u liječenju različitih poremećaja kod djece poput ADHD-a, autizma ili specifičnih poremećaja učenja. U tom smjeru smo i mi krenuli - kaže Maletić te dodaje da su zato i otvorili Umo igraonicu. Riječ je o ustanovi koja uz pomoć neurofeedbacka pomaže djeci u rješavanju njihovih problema. Igra koju je igrala njegova kći Nina zapravo je jedan vid metalnog treninga. Putem elektroda snimaju se moždani valovi, a igra je prepreka koju dijete mora savladati da bi poboljšalo svoje kognitivne sposobnosti. Cijeli trening odvija se pod budnim okom psihologinje Josipe Bosak, naše neurofeedback terapeutkinje.

- Putem programa namjestimo minimalne uvjete koje dijete mora zadovoljiti kako bi igra uspjela. Uzmimo kao primjer ovu svemirsku igru. Kada je djetetu koncentracija na razini, oko njegova će se broda stvoriti štit koji će ga štititi od drugih brodova. Ako je dijete opušteno, onda će se približiti i glavni protivnički brod, a ako se dovoljno fokusira na njega, moći će pucati. Sva ta tri elementa moraju biti zadovoljena kako bi dijete moglo pobijediti - objašnjava Bosak. Umjesto igre može se koristiti i crtani film. Ako je dijete koncentrirano, crtić će teći normalno, ali ako izgubi pozornost, slika će se smanjiti i zvuk će nestati, sve dok ne bude opet dovoljno koncentrirano.

Zagreb, 201017.
Umo igraonica, mjesto iza kojeg stoji hrvatski startup Umo neuroscience koji razvija tehnologiju i procese za neurofeedback i biofeedback, koji se primjenjuju u Umo igraonici na djeci i odraslima.
Na fotografiji: psihologinja Josipa Bosak pokazuje proces neurofeedback treninga na Nini Maletic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX
 

Jedan trening traje od između pola sata i 45 minuta, a košta 200 kuna. Dnevno im dolazi i do devetero djece s različitim poteškoćama, a do sada su zabilježili odlične rezultate. Bosak ističe da su neka autistična djeca pomoću vježbi uspjela progovoriti, djeca s disleksijom počela su brže i bolje čitati, a kod neke djece smanjili su se tikovi.

Mozak koji uči

 - Mozak putem tih vježbi nauči da mu je bolje raditi u tim uvjetima, što dovodi do uklanjanja bilo kakvih poteškoća s kojima se dijete borilo - kaže Maletić te dodaje da on sam zna kakav je to osjećaj. Jedno od njegovih troje djece imalo je problema s pažnjom te je u potrazi za rješenjem saznao za neurofeedback. Prvo je metodu isprobao sam, a zatim je na terapiju poslao i dijete. Pozitivni efekti su ga zapanjili, a još više činjenica da neurofeedback uopće nije poznata stvar, te da nije dostupna svakome.

S vremenom je uočio i nedostatke u tehnologiji i metodologiji provedbe. Opremu koju danas koristi u Umo igraonici razvijao je stoga punih godinu dana.

- Krenuli smo s dva cilja. Prvi je bio razviti tehnologiju koja će omogućiti da neurofeedback postane atraktivan izbor za psihoterapeute. Pri tome je Umo igraonica dokaz efikasnosti koncepta, a naša tehnologija uskoro će biti dostupna svim zainteresiranim zdravstvenim stručnjacima - kaže Maletić te dodaje da ih već zovu iz drugih gradova iako su službeno otvoreni tek mjesec i pol.

Zagreb, 201017.
Umo igraonica, mjesto iza kojeg stoji hrvatski startup Umo neuroscience koji razvija tehnologiju i procese za neurofeedback i biofeedback, koji se primjenjuju u Umo igraonici na djeci i odraslima.
Na fotografiji: psihologinja Josipa Bosak pokazuje proces neurofeedback treninga na Nini Maletic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX
 

Istodobno su radili na još jednom projektu, koji će javnosti predstaviti za nekoliko tjedana, a riječ je o Umo headsetu za moždani fitness. Sprava namijenjena i djeci i odraslima služit će smanjenju stresa i poboljšanju misaone aktivnosti, a moći će se koristiti bilo gdje, na poslu ili doma, bez asistencije stručnjaka. Korisnici će imati mogućnost konzultacija ili pohađanja seminara o korištenju. Headset će raditi na poboljšanju dviju aktivnosti - fokusa i kreativnosti. Osoba će biti produktivnija na poslu, a ujedno će joj ostati energije kako bi mogla normalno funkcionirati i nakon posla. Što se tiče izgleda, Umo headset je uvelike neprimjetan, a bit će prilagođen dimenzijama glave korisnika.

Napredak tehnologije

- Želja nam je popularizirati neurofeedback i mislimo da je trenutak za to. Povezivanje mozga i računala više nije samo domena sf-a. Pomoću digitalnih filtara iz EEG signala odvajamo moždane valove na različitim frekvencijama koje će omogućiti samostalni neurofeedback trening na uređaju prihvatljive cijene, koji će usto biti i atraktivan i ugodan za korištenje, što do danas nikome nije uspjelo na pravi način - rekao je Maletić.

Ferekov Play Attention već se provodi u naših sedam osnovnih škola

Udruga Buđenje osnivača Marka Fereka već dulje provodi slične tzv. mind fitness programe. Njihova se terapija u sklopu “škole poboljšane pažnje” zove Play Attention, a polaznik, kako smo već pisali u Jutarnjem, igra računalne igrice, primjerice igru memory. Kartice pritom otvara i okreće mislima.

Tehnologiju koja omogućava takve mind control vježbe Ferek je otkrio dok je, kako je u srpnju rekao novinarki Jutarnjeg, obilazio stručne sajmove u inozemstvu. Riječ je o uređaju i računalnim metodama koje je NASA koristila za poboljšanje koncentracije svojih pilota. Pokazalo se da je isti uređaj i sistem općenito odličan za sve kojima treba pomoć da povećaju usredotočenost.

Njihov program uključuje 40 intenzivnih tretmana koji su se pokazali odličnim u borbi s ADHD-om i ADD-om, dakle hiperaktivnošću i poremećajem pažnje.

- U početku je sve zabavno, polaznici igraju nove igrice, ali zapravo je riječ o intenzivnom treningu pažnje, slično kao što se u teretani treniraju mišići i nije baš uvijek ugodno. S vremenom zabavni dio gotovo prestane i uglavnom ostane vježba. No, uvježbavanjem održavanja pozornosti u zadacima u igri koji nisu stimulativni ili koji sadrže razne ometajuće podražaje djeca uvježbavaju kako smanjiti vrijeme pisanja zadaće, više se usredotočiti na školskim satovima i lakše pratiti upute - objasnio je Marko Ferek.

Play attention sastoji se od bodywave sučelja, narukvice koja se postavlja na nogu ili ruku te od programa koji sadrži zanimljive videoigrice. Tri su senzora na narukvici koji putem kože prepoznaju aktivnost mozga.

- BodyWave narukvica šalje podatke o moždanoj aktivnosti u igricu, tako osoba svojom pažnjom i koncentracijom na zadatak kontrolira tijek igrice. Nakon završetka program daje povratnu informaciju o razini pažnje. S vremenom polaznik uviđa kako se osjeća kad je potpuno usmjeren na zadatak i razvija vještine koje pomažu u koncentraciji i učenju - objasnio je Marko Ferek.

Program terapije uveden je u sedam naših osnovnih škola, a provode ga školski psiholozi. Škole koje imaju uređaj automatski imaju efektivnu metodu za jačanje koncentracije i pružaju učenicima koji to trebaju besplatan oblik pomoći. Izravno djeluju na problem.

- Uglavnom se danas govori o ADHD-u, i onda se promatra koja je kategorija - hiperaktivan tip, impulzivan tip i nepažljiv tip. Ponekad je prisutna kombinacija sva tri. Bio sam nepažljiv tip - objasnio je Ferek u srpnju za Jutarnji, koji je o svojim iskustvima s hiperaktivnošću napisao knjigu “Hiperaktivni sanjari. Bolji, lošiji, drugačiji”.

Zanimljivo je da je segment tzv. brain fitnessa, odnosno mentalnog wellnessa, u svijetu magnet za investicije. I dok se globalna wellness ekonomija procjenjuje na godišnju vrijednost od 3,7 bilijuna dolara, fitness uma spada u podsegment teži od 542 milijarde dolara.

U svijetu se još lome koplja oko toga koliko su ovakve i slične terapije učinkovite i korisne, a istraživanja daju različite rezultate.

Prema istraživanju iz 2009. (provela ga je privatna BD klinika iz Nizozemske) na koje se pozivaju brojni tekstovi na specijaliziranim online portalima, testiranje 467 osoba s ADHD poremećajem ustanovilo je srednje do velike pomake u liječenju simptoma, a istraživanje iz 2013. godine potvrdilo je da ovakve metode doista reduciraju simptome ADHD. To istraživanje je provela grupa znanstvenika s Odsjeka psihologije na Sveučilištu u Southamptonu. Druga, pak, upozoravaju na to da nema dovoljno konkretnih dokaza o uspješnosti metode. Opći konsenzus je da je metoda neinvazivna, bezbolna te da nema loših nuspojava, a uspješnost ovisi od osobe do osobe. (pripremio Tomislav Novak)

 

Izdvajamo