Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) objavila je prije nekoliko dana rezultate natječaja IP-CORONA-2020-4. Riječ je o 14 milijuna kuna vrijednom natječaju koji je raspisan 30. ožujka za financiranje istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim aspektima pandemije.
Među 96 projekata financiranje je odobreno za njih 11, koji su dobili i visoke ocjene međunarodnih recenzenata. Od tih 11 "koronaprojekata" četiri su iz društvenih znanosti, a ostali su iz prirodnih i biomedicinskih znanosti. Zanimljivo je da je čak pet projekata, odnosno gotovo 50 posto odobreno znanstvenicima Sveučilišta u Rijeci.
Zamolili smo voditelje projekata da nam se predstave te da ukratko pojasne zašto su njihovi projekti važni za razumijevanje koronavirusa i Covida-19 te kako će pridonijeti hrvatskom društvu.
1. Dr. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Dr. Branko Ančić je znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, gdje je i predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti. Njegovi znanstveni i istraživački interesi uključuju sociologiju religije, sociologiju zdravlja i socijalnu ekologiju.
- Pandemija Covida-19 već sada rezultira i nastavit će rezultirati rupturama, traumama, nevoljama, prijetnjama, tragedijama i značajnim stresom. Ta pandemija stvara nove krajolike nejednakosti, crta nove mape svijeta, ali i nove lokalne političke karte i odnose moći. Opći istraživački cilj ovog projekta jest istražiti kako društva reagiraju na te procese s naglaskom na značajke društvene otpornosti u hrvatskom društvu usred pandemije Covida-19 i njene neposredne posljedice - pojasnio je Branko Ančić.
Sudionici projektnih istraživanja bit će predstavnici šire javnosti, ali i stručnjaci, političari i aktivisti.
- Krovni ishod ovog projekta jest bolje razumijevanje sposobnosti prilagodbe, ali i pozitivne transformacije hrvatskog društva uslijed posljedica katastrofa kao što su Covid-19 pandemija. No, rezultirat će i boljim razumijevanjem društveno-kulturnih i institucionalnih preduvjeta za prilagodbu razvojnim ograničenjima koja su specifična za 21. stoljeće. Projekt će biti od interesa donositeljima politika, kao i organizacijama civilnog društva, posebice u pogledu specifičnih mjera koje se mogu poduzeti vezano uz jačanje društvenog kapitala, kriznu komunikaciju ili pak adresiranje širih okolišnih i ekonomskih izazova, a koje pridonose jačanju otpornosti hrvatskog društva - istaknuo je Ančić.
2. Dr. Ilija Brizić, Medicinski fakultet u Rijeci
Ilija Brizić docent je u Centru za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, u svijetu najprepoznatljivijoj istraživačkoj instituciji u virusologiji i virusnoj imunologiji u Hrvatskoj. Glavni fokus njegova istraživanja je imunološki odgovor na virusne infekcije u središnjem živčanom sustavu te razvoj stanica prirođene imunosti u ranom životu u normalnim i patološkim uvjetima.
- Cilj našeg istraživanja je eksprimirati sve proteine SARS-CoV-2 i na njih generirati monoklonska protutijela, kao alate za istraživanje u različitim područjima istraživanja ovog virusa, kao i u istraživanju potencijalnih terapijskih pripravaka. Unutar ovog projekta razvit ćemo monoklonska protutijela na sve proteine virusa SARS-CoV-2, što će nam omogućiti da vizualiziramo te virusne proteine različitim istraživačkim metodama - pojasnio je Ilija Brizić. Naglasio je da na njegovu projektu surađuju naše i inozemne institucije, uključujući Institut Heinrich-Pette u Hamburgu, Medicinsko sveučilište Beč, Izraelski institut tehnologije (Technion) u Haifi, Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu i Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.
- S obzirom na to da će mnogi laboratoriji u svijetu imati potrebu za takvim alatima, očekujemo da ćemo kroz ovaj projekt uspostaviti suradnju s brojnim drugim znanstvenicima i institucijama, što će pridonijeti pozicioniranju Sveučilišta u Rijeci i hrvatske znanosti kao relevantne u međunarodnoj zajednici u području istraživanja Covida-19 - naglasio je Brizić.
3. Dr. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet u Zagrebu
Dr. Dinki Čorkalo Biruški, profesorici socijalne psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u fokusu istraživanja su pitanja socijalne rekonstrukcije ratom pogođenih zajednica te pitanja identiteta i međuetničkih odnosa. Područje posebnog interesa su joj obrazovanje manjina i socijalnointegracijska funkcija škole.
- Naš projekt se bavi pitanjima oporavka društva nakon pandemije koronavirusa. Osim što nas je zanimao utjecaj općeg zatvaranja na mentalno zdravlje, a sada već postaje jasnije da je taj utjecaj izvjestan, naše je središnje pitanje kako smo kao društvo reagirali na pandemiju i kako ćemo se kao društvo nastaviti razvijati. To su ključna pitanja društvenog oporavka - rekla je Dinka Čorkalo Biruški. Istaknula je da je cilj projekta istražiti kako su iskustva građana Hrvatske tijekom pandemije utjecala na njihov pogled na društvo danas i kakve društvene promjene očekuju u budućnosti.
- Očekujemo dati prilično preciznu sliku hrvatskog društva nakon pandemije odgovarajući na tri ključna pitanja: 1. kako su hrvatski građani doživjeli i preživjeli krizu izazvanu koronavirusom; 2. kako su ta iskustva utjecala na njihov doživljaj društva i 3. kakvo društvo hrvatski građani očekuju u budućnosti. Tijekom godine dana pratit ćemo ta očekivanja i njihove moguće promjene te vjerujemo da ćemo moći pouzdano utvrditi razmjere utjecaja krize i predvidjeti vjerojatan društveni razvoj u budućnosti - ustvrdila je Dinka Čorkalo Biruški.
4. Dr. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu
Dr. Beata Halassy znanstvena je savjetnica Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, znanstvenica je Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva pod vodstvom prof. Stipana Jonjića. U fokusu njezinih istraživanja u najširem smislu su imunobiološki lijekovi, posebice cjepiva za prevenciju bolesti i specifična protutijela u svrhu liječenja.
- Odobreni projekt na Zakadinom natječaju ima za cilj stvoriti preduvjete za razvoj lijeka za Covid-19, a na bazi specifičnih protutijela koja se stvaraju u osoba koje obole od ove bolesti i uspješno od nje ozdrave. Projekt uključuje organizaciju probira davalaca krvi te adekvatnog prikupljanja, testiranja i pohrane njihove plazme. Uključuje uspostavu metodologije za procjenu sposobnosti protutijela u plazmi davalaca da neutraliziraju infektivnost virusa SARS-CoV-2. Uključuje, također, razvoj brzog i učinkovitog postupka izolacije takvih protutijela iz plazme u pročišćeni imunoglobulinski produkt - rekla je Beata Halassy.
Projekt će realizirati znanstvenici i stručnjaci iz četiri hrvatske institucije - Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Imunološkog zavoda.
5. Dr. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet u Rijeci
Dr. Astrid Krmpotić je profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Već dugi niz godina bavi se istraživanjem imunobiologije herpesvirusnih infekcija koristeći kao model mišji citomegalovirus, a u fokusu njezinih istraživanja su virusni imunosubverzivni mehanizmi. Tako je njena istraživačka grupa karakterizirala gene kojima citomegalovirus izbjegava imunosni nadzor posredovan snažnim imunim receptorom NKG2D.
- Cilj novog projekta je konstruirati rekombinantne citomegaloviruse koji izražavaju ligand za receptor NKG2D i strukturne proteine S, M ili N od SARS-CoV-2 te na animalnom modelu (transgenični miševi koji ispoljavaju humani ACE2 koji je receptor za SARS-CoV-2) ispitati njihov potencijal kao vektorskih cjepiva za SARS-CoV-2. Budući da herpesvirusi izazivaju trajnu imunost uključujući i tzv. tkivno-rezidentne imune stanice, u sklopu projekta posebna će se pozornost obratiti na potencijal ovakvih cjepiva da spriječe imunopatološka oštećenja pluća tijekom akutne infekcije - pojasnila je Astrid Krmpotić.
Kao suradnici u projekt su uključeni znanstvenici iz Njemačke i Izraela te Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Dobiveni rezultati trebali bi pridonijeti dizajniranju vektorskih cjepiva za SARS-CoV-2 temeljenih na humanom citomegalovirusu.
6. Dr. Gordan Lauc, Genos d.o.o. za vještačenje i analize
Dr. Gordan Lauc je profesor biokemije i molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i vlasnik privatnog istraživačkog instituta Genos. U Genosu je razvijen i GlycanAge test biološke dobi, prvi komercijalizirani test na bazi glikana, složenih ugljikohidrata vezanih na proteine koji su važni za razumijevanje i uspješno liječenje niza bolesti. Razlike u glikanima predstavljaju jedan od glavnih mehanizama obrane svih viših organizama protiv patogena, a repertoar glikana također se mijenja s godinama, posebice u dobnim rasponima koji su najpodložniji teškim oblicima Covida-19.
- Zakladin projekt GlycoCOVID analizirat će glikane kod najmanje 1000 pacijenata s Covidom-19 koji će biti regrutirani u Zagrebu, Bergamu, Barceloni i Portu. Jedno od temeljnih pitanja kod Covida-19 je zašto isti virus kod većine ljudi uzrokuje samo vrlo blagu bolest, a kod drugih dolazi do vrlo teškog oblika bolesti koja čak može biti fatalna. Dosadašnja istraživanja u Genosu pokazala su da su inter-individualne razlike u glikozilaciji važne u mnogim bolestima, a u ovom projektu će se provjeriti je li to tako i u Covida-19. Ako se primjerice pokaže da je analizom glikana moguće predvidjeti tko će razviti teški oblik bolesti, to bi bila vrlo značajna informacija u upravljanju pandemijom - pojasnio je Lauc.
7. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci
Dr. Ana Meštrović izvanredna je profesorica na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci, a bavi se područjem računalne analize prirodnog jezika i kompleksnim mrežama.
- Projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost bavit će se istraživanjima obrazaca širenja informacija putem društvenih mreža u vrijeme pandemije Covida-19. U istraživanju ćemo primjenjivati najnovije algoritme iz područja umjetne inteligencije i dubokog učenja u kombinaciji s metodama za analizu društvenih mreža. Ideja istraživanja jest da se informacija koja se širi u obliku tekstualne poruke na društvenoj mreži opiše tako da se objedini niz značajki koje uključuju: sadržaj poruke, svojstva korisnika koji dijele poruku te dinamiku širenja poruke na društvenoj mreži. Ako se sva ta svojstva pretvore u odgovarajući numerički zapis, moguće je prepoznati jedinstvene obrasce određenih klasa poruka - pojasnila je Ana Meštrović.
Jedan od ciljeva projekta je razviti postupke koji će na temelju odabranih značajki poruke moći prepoznati širenje lažnih vijesti ili naprimjer razlikovati poruke s pozitivnim i negativnim stavovima oko tema vezanih uz pandemiju virusom Covid-19 i slično. U projekt je uključeno pet istraživača s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci te eksperti iz različitih područja znanosti (informacijske znanosti, računarstvo, fizika i lingvistika).
8. Andreja Mikoč, Institut "Ruđer Bošković"
Dr. Andreja Mikoč radi na Zavodu za molekularnu biologiju Instituta "Ruđer Bošković", a bavi se istraživanjem proteinske modifikacije - ADP-ribozilacije koja kontrolira mnoge važne stanične procese, među kojima je i antivirusni odgovor domaćina.
- Zakladin projekt će nam omogućiti pronalazak inhibitora koji mogu onesposobiti mehanizam kojim koronavirusi izbjegavaju antivirusni odgovor domaćina i koji će imati potencijal postati lijek za bolest izazvanu koronavirusima. Ovim projektom uspostavit ćemo istraživačku platformu za otkrivanje i ispitivanje koronavirusnih inhibitora koja će se sastojati od niza računalnih i eksperimentalnih metoda. Platformu ćemo koristiti za borbu protiv trenutačno aktualnog virusa SARS-CoV-2, a moći ćemo ju aktivirati bilo kada u budućnosti ako se ukaže potreba za novim inhibitorima koji će pomoći u borbi protiv novih patogenih koronavirusa - pojasnila je Andreja Mikoč.
9. Dalida Rittossa, Pravni fakultet u Rijeci
Dr. Dalida Rittossa docentica je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Proučavajući kaznenopravnu normu kroz prizmu ustavnog prava, već dulji niz godina bavi se kaznenopravnom zaštitom djece, seksualnim deliktima, obiteljskim nasiljem i zaštitom prava psihijatrijskih pacijenata.
- Kriza vezana uz Covid-19 zahvatila je sve segmente društvenog života, i dok smo bitku protiv pandemije primarno vodili na polju medicinske znanosti, sasvim je moguće da su se restriktivne mjere negativno odrazile na prava najranjivijih članova društva. Moj projekt je primarno fokusiran na istraživanje posljedica izazvanih ograničenjima socijalnih prava i usluga te slobode kretanja zahtjevom da građani ostanu kod kuće kako bi se suzbila bolest Covid-19 Zanima nas što se zbivalo iza zatvorenih vrata s onima koji su izloženi obiteljskom nasilju, viktimiziranom djecom i osobama koje pate od duševnih smetnji u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Švedskoj - pojasnila je Dalida Ritossa. Na svom projektu okupila je niz suradnika iz Hrvatske i inozemstva.
- Svoje znanje i istraživački entuzijazam u ovaj znanstveni pothvat odlučili su unijeti izv. prof. Marissabell Škorić, prof. Sanja Barić i dr. Dejana Golenko s Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. Irma Kovčo Vukadin s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, docent Goran Arbanas iz Klinike za psihijatriju Vrapče, Francesco Trapella sa Sveučilišta "Gabriele d’Annunzio" u Pescari, docentica Mojca M. Plesničar s Instituta za kriminologiju u Ljubljani te izv. prof. Maria Forsman sa Sveučilišta u Umei - rekla je Dalida Ritossa.
10. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagreb
Dr. Kristian Vlahoviček je redoviti profesor u trajnome zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu gdje je voditelj grupe za bioinformatiku i računalnu biologiju. Područje rada njegove grupe je spoj molekularne biologije, informacijske tehnologije i znanosti o podacima.
- Projekt koji će financirati Zaklada izrazito je interdisciplinarni pristup razumijevanju kako genetička podloga svakog pojedinca u kombinaciji s genetikom koronavirusa može objasniti razlike u doista širokom rasponu i težini simptoma bolesti Covid-19. Upotrebom najnovijih generacija tehnologije sekvenciranja genetičke informacije, utvrdit ćemo individualne genetičke slike do 200 zaraženih pojedinaca, povezati ih s težinom i oblikom njihovih simptoma i utvrditi postoje li određene genetičke značajke koje bi mogle poslužiti kao pouzdan dijagnostički pokazatelj visokog rizika u razvoju težih oblika bolesti. Usporedno s time, odredit ćemo i zasebni genetički slijed virusa svake zaražene osobe, istražiti u kojoj su mjeri zastupljene mutacije virusne RNK unutar hrvatske populacije, pratiti brzinu i stopu kojom virus mutira te ispitati kako na tijek bolesti utječe međuodnos virusnih mutacija i genetičke podloge pojedinca - pojasnio je Vlahoviček.
Na projektu radi više od 20 istraživača iz KB-a Dubrava, KBC-a Sestre milosrdnice i Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Instituta Ruđer Bošković, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", kao i predstavnici PMF-a, Medicinskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. U projekt su uključeni i međunarodni stručnjaci iz talijanske regije Friuli Venezia Giulia, kao i suradnici iz dijaspore s njemačkog Sveučilišta u Tübingenu.
11. Felix Wensveen, Medicinski fakultet u Rijeci
Felix Wensveen nizozemski je znanstvenik koji je svoju karijeru u Amsterdamu zamijenio životom i radom u Rijeci gdje je izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu. U fokusu njegova rada su mehanizmi uključeni u stvaranje dugotrajnog imuniteta nakon infekcije i vakcinacije.
- Cilj ovog projekta jest istražiti kako nastaje imunitet protiv SARS-CoV-2. Većina ljudi zna da nakon infekcije ili cijepljenja u našem tijelu nastaju protutijela koja se vežu i neutraliziraju virusne čestice. Međutim, protutijela nisu u potpunosti učinkovita u borbi protiv unutarstaničnih virusa. U tom slučaju potrebna je pomoć specijaliziranih imunoloških stanica, zvanih limfocit T, koje imaju sposobnost otkrivanja i eliminiranja zaraženih stanica. U ovom projektu fokusirat ćemo se na istraživanje opsega imunološkog odgovora posredovanog limfocitima T, odnosno ispitat ćemo koji je broj virusnih mutanata koje naš imunološki sustav može prepoznati. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za razvoj cjepiva jer se povećavanjem prepoznavanja virusnih mutanata od strane limfocita T povećava i sama učinkovitost cjepiva - pojasnio je Felix Wensveen.
Istaknuo je kako je glavna suradnica na projektu dr. Inga Kavazović, poslijedoktorandica u njegovoj grupi te jedna od najboljih mladih imunologinja u Hrvatskoj.
- Radit ćemo zajedno s grupom docentice Đurđice Cekinović, specijalistkinje infektologije KBC-a Rijeka, koja će voditi klinički dio studije - dodao je Wensveen.