NEVJEROJATAN USPJEH

Kako su ‘dečki koji igraju igrice‘ stvorili industriju vredniju od 21 mlrd. kuna

 CROPIX
Tvrtke nastale uz nikakav ili vrlo slab pristupu kapitalu sad bilježe zapanjujuće uspjehe

Hrvatsku je zahvatila tehnološka groznica. Alan Sumina i Zoran Vučinić iz Nanobita prvi su domaći osnivači startupa s po 200 milijuna kuna u džepu, svaki, nakon što su prodali tvrtku Šveđanima. Infobip je prva hrvatska visoko-tehnološka tvrtka koja vrijedi više od milijardu dolara i sad ima status startupa jednoroga.

image
CROPIX

Rimac Automobili pregovaraju s VW grupom da preuzmu Bugatti i postanu druga hrvatska startup kompanija vrednija od milijarde dolara. Najveći proizvođač mobilnih aplikacija unas, Infinum, otvorio je ovdje, i to s Porscheom, prvi veliki domaći istraživačko-razvojni centar od osnutka moderne Hrvatske. Photomath je prva domaća aplikacija s 200 milijuna korisnika.

Dodajmo tome i sve češći ulazak najvećih globalnih igrača na domaće ICT tržište, poput najvećeg svjetskog pružatelja usluga podatkovnih centara Digital Realtyja, koji je preuzeo najvećeg domaćeg neovisnog pružatelja takvih usluga unas, zagrebačku tvrtku Altus IT, kao i izvanserijski interes stranih ulagača za hrvatske startupe. Prije desetak dana u Zagrebu je na prezentaciji startupa u okviru najvećeg domaćeg startup fonda, Fil Rouge Capitala, bilo čak 65 investitora teških 12 milijardi eura. Iz svega je toga vidljiv veliki uspjeh domaćeg IT-ja, ali izvan IT-ja svi se pitaju zašto se to događa baš sada.

Frane Šesnić, direktor zagrebačkog Zicera, najvećeg hrvatskog coworking prostora u Hrvatskoj u kojem radi više od sto startupa, upozorava da se ti uspjesi nisu dogodili iznenada.

“Činjenica je da se uspjeh ne događa na brzinu i preko noći jer većina njih posluje preko deset godina. Znači, uložen je izniman napor pojedinaca da se organiziraju i održe na globalnom tržištu”, kaže Šesnić.

Davor Runje, predsjednik udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), pojašnjava da su sve te tvrtke zapravo većini bile skrivene ispod radara sve do sada.

“Ono što je specifično za Hrvatsku je da su ove tvrtke nastale uz nikakav ili vrlo slab pristup kapitalu, a prije svega su bazirane na znanju i radu te bilježe nevjerojatne uspjehe u globalno gledano najkonkurentnijoj industriji”, kaže Runje.

Navodi da se te priče grade i duže od desetljeća, neke i po 15, pa i više godina. Ono što se sada promijenilo, ističe, je da su njihovi uspjesi postali toliki da ih ne mogu ignorirati ni oni koji su potpuno nezainteresirani za IT industriju.

Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana, domaće IT tvrtke koja ima više od 1500 klijenata na šest kontinenata i koja je nedavno ugovorila prodajnu suradnju s Infobipom, kaže da se nije lako probiti ne samo poduzetnicima u IT-ju, već u svim industrijama. O posljednjim uspjesima svojih kolega ima samo riječi hvale.

“Bravo svima, uspjeli ste unatoč, a ne zahvaljujući političkoj, poreznoj i društvenoj klimi”, kaže Dujmović.

Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK-a, navodi da je ovo potvrda da Hrvatska ima veliki potencijal kao zemlja znanja i da hrvatska IT industrija može biti nositelj oporavka hrvatskog gospodarstva. S tim se slaže i član uprave Algebre Hrvoje Balen, koji ističe da neki od posljednjih uspjeha hrvatskih IT tvrtki u odnosu na ostatak gospodarstva istinski iznenađuju.

“Infobip je prije nešto više od mjesec dana prikupio 200 milijuna dolara dodatne investicije i premašio vrijednost od milijardu dolara. Prema današnjem stanju na Zagrebačkoj burzi, postoje samo dvije kompanije s čijim se dionicama trguje u iznosu većem od milijardu dolara - INA i Zagrebačka banka”, kaže Balen.

image
Vlasnici Infobipa Silvio Kutić, Izabel Jelenić i Roberto Kutić
Srecko Niketic/Cropix

Dodaje da je s druge strane Nanobit prodan za 148 milijuna dolara, dok veću vrijednost raspoloživih dionica izlistanih na burzi ima svega sedam hrvatskih kompanija.

Raste broj tvrtki

“U hrvatskom tehnološkom sektoru očigledno raste broj firmi koje su globalno konkurentne i likvidne, a za koje su investitori spremni izdvojiti značajne investicije jer očekuju daljnji rast i razvoj”, kaže Balen.

O IT industriji u Hrvatskoj postoji nekoliko statistika koje se razlikuju u metodama prikupljanja podataka. Iako se ne poklapaju u brojkama, kod svih su trendovi isti. IT raste. Tako je prije dvije godine HGK objavio u “Stanju hrvatske IT industrije 2018.” da je riječ o industriji vrednijoj od 21,07 milijardi kuna s izvozom većim od 6 milijardi kuna.

U HUP-u su, pak, prije dvije godine naveli da je izvoz ICT industrije skočio 24,5 posto, na 7,3 milijardi kuna. HUP je već tada upozorio da hrvatski ICT, koji zapošljava više od 36.000 radnika, izvozi više od metalne industrije, proizvodnje namještaja, farmacije i prehrambene industrije. Uz to je naveo da 2025. očekuje da će hrvatski IT dosegnuti prihod od 45 milijardi kuna.

Prema analizi hrvatske IT industrije, koju je ove godine objavila Tajana Barančić iz CISEx-a, proizlazi da je prihod domaćih IT tvrtki lani bio 13,35 milijardi kuna te da će unatoč pandemiji nastaviti zapošljavati dosadašnjim tempom.

Očekuje se da će u 2020. hrvatske IT tvrtke povećati broj zaposlenika za 10,8 posto, na njih 22.732.

ICT industrija traži da je se proglasi strateškom

Koliko god to bilo neobično, ali ICT industrija u Hrvatskoj zapravo nije definirana kao strateška. Tri najveće granske udruge, CISEx, HUP ICT i HGK IT, stoga su pozvale Vladu da to učini. Trenutačno je ICT definirana kao strateška industrija samo papirnato, u teoretskoj Industrijskoj strategiji, ali ne i u praktičnoj, Strategiji pametne specijalizacije (S3), koja se pokazala kao ona na temelju koje se određuju razvojne politike i povlače sredstva EU.

Davor Runje, predsjednik CISEx-a, upozorava da je trenutačno stanje velika prepreka razvoju industrije i da bi s promjenom moglo biti mnogo više velikih ICT priča u Hrvatskoj.

- Nitko razuman nije mogao prije 15 godina predvidjeti da će se u Hrvatskoj proizvoditi električni automobili ili komunikacijske platforme, mobilne igrice, naočale za upravljanje dronovima, mobilne aplikacije koje same rješavaju jednadžbe i dr. Tehnologija se jednostavno prebrzo razvija, a uspjeh ovih tvrtki ovisi o afinitetima i talentima osnivača. Bez Rimca ne bi bilo eklektičnih automobila u Hrvatskoj i nitko od nas ne bi mogao predvidjeti da će se takav talent pojaviti kod nas - kaže Runje.

Boris Drilo, predsjednik HUP ICT-a i član Uprave Hrvatskog telekoma, ističe da posljednji primjeri potvrđuju da ICT nije pomoćna, odnosno industrija koja samo servisira ostale grane gospodarstva, nego ona koja ima vlastite proizvode i tržište te omogućava najveće izvozne potencijale. - Upravo će status 'vertikalne industrije' ICT-u omogućiti pristup fondovima EU kako bi se razvili novi proizvodi, kao što su ih razvili, primjerice, Infobip i Nanobit - kaže Drilo.

Goran Mrvoš, predsjednik HGK-ova Udruženja za IT, kaže da je definiranje digitalne industrije u strategiji S3 kao primarne, vertikalne industrije ono što će omogućiti financiranje digitalizacije društva i stvaranje novih uspješnih priča. - Stoga je izuzetno važno da se to i dogodi u programiranju nove strategije S3, koje je u tijeku - kaže Mrvoš.

Tektonski pomak u sustavu vrijednosti

Andrej Plenković, premijer RH
- Vlada radi sve kako bi poboljšala poduzetničku klimu da poduzetnici imaju pouzdani pravni sustav, povoljan porezni sustav, da mogu raditi poslovne planove na održiv način gdje ih banke i druge financijske institucije prate u aktivnostima, a njihova ideja, usluga i proizvod moraju biti konkurentni na domaćem, europskom ili globalnom tržištu. Svi budući poduzetnici mogu biti inspirirani ovakvim primjerima.'

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva
'Čestitam svima koju su posljednjih mjeseci ostvarili značajne poslovne uspjehe. Mi ćemo biti najveći promotori tog smjera, pri čemu ćemo sve raspoložive resurse, administrativno i porezno rasterećenje, sufinanciranje i povoljne financijske instrumente, usmjeriti u financiranje jačanja proizvodnih kapaciteta i transformaciju na niskougljično gospodarstvo kroz digitalizaciju, R&D i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji.'

Tamara Perko, predsjednica uprave HBOR-a.
'HBOR je IT industriju prepoznao kao djelatnost od posebnog interesa te omogućio kreditiranje njihovog razvoja po kamatnoj stopi već od 1,3 posto. Radi se o posebnoj niši za koju su fondovi rizičnog i vlasničkog kapitala često adekvatniji način financiranja. Stoga je HBOR poduzeo niz koraka u cilju razvoja tržišta ovakvog alternativnog načina financiranja.'

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe
'Jako je važno za napredak našeg društva da se znamo iskreno veseliti tuđem uspjehu, to je deviza koju živim i mogu reći da sam jučer s velikim veseljem nazdravio s obitelji za Nanobit, prije toga za Infinum, prethodno za Infiobip, a svako malo za Rimca. Drago mi je da su svi oni pokazali puninu potencijala koji postoji u Hrvatskoj i da su na najvišoj razini dokazali ono na što sam dugo ukazivao – da nije riječ o dečkima koji igraju igrice, nego o ozbiljnim, progresivnim i perspektivnim poduzetnicima koji imaju kapacitet igrati s najvećima u svjetskoj industriji.'

Frane Šesnić, direktor Zicera
'Ovo što se upravo događa imati će dugoročne pozitivne učinke na razvoj novih IT tehnoloških tvrtki. Vjerujem da će većina pokretača ovih uspješnih, sada već globalnih, tvrtki dio zarađenog novca i dalje ulagati u nove izazovne ideje i rješenja i to baš u Hrvatskoj, jer su dokazali da se od tu može značajno djelovati na globalnoj razini.'

Davor Runje, predsjednik CISEx-a
'Za društvo u cjelini, ovo je tektonski pomak u sustavu vrijednosti. Uspjeh baziran na radu i znanju moguć je i u Hrvatskoj, više nije nužno odlaziti u Irsku, Njemačku i Veliku Britaniju. To će sutra stvoriti nove Infobipe, Rimce, Nanobite, Infinume, Photomate, Altus IT-e i druge'

Hrvoje Balen, član uprave Algebre
'Nemojmo zaboraviti da je svakom građaninu ovo u interesu, jer hrvatske softverske kompanije uplaćuju po zaposleniku dvostruko više novaca od prosjeka, a radna mjesta koja otvaraju ostvaruju veliku dodanu vrijednost i otvorena su za sve profile – od inženjera i programera, preko ekonomista, psihologa, dizajnera, menadžera i svih onih koji žele razumijeti digitalno sutra.'

Tri ključne brojke za IT industriju


13,35 milijardi kuna
prihod hrvatske IT industrije u 2019. godini

22.732 radnika
očekuje se da će biti zaposleno u IT-u do kraja godine

18,3 posto
procjenjeni rast izvoza hrvatskog IT-a u 2020.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2022 02:25