Baterije u pametnim telefonima danas su zasigurno njihova najveća bolna točka. Jer dok se razvoj procesorske, memorijske i zaslonske tehnologije kreće po principima Mooreova zakona, baterije to ne prate ni izbliza. Iako se za ne tako blisku budućnost najavljuju određeni revolucionarni pomaci, dominantna tehnologija danas je litij-ionska. Uz te se baterije, inače, i dalje vežu određeni mitovi. Za razliku od nikal-kadmijevih baterija iz prošlosti, nije ih potrebno kalibrirati, testirati, prazniti ni puniti do kraja, ali svejedno imaju svojih specifičnosti (da ne spominjemo da su prilično zapaljive u određenim uvjetima).
Litij-ionske baterije imaju i svoj vijek trajanja, koji je negdje između 3 i 5 godina, a većina proizvođača telefona specificira da njihove baterije mogu izdržati između 300 i 500 ciklusa punjenja (jedan ciklus je jedno punjenje od 0 do 100 posto). To sve je, međutim, na papiru, u praksi se češće događa da do degradacije dolazi već nakon dvije godine, a neka istraživanja pokazala su da baterije propadaju već nakon 100 ciklusa punjenja. Nakon toga više neće moći držati svoj puni kapacitet, nego će pasti na 80-ak posto.
Kada puniti bateriju?
Pravilo s litij-ionskim baterijama je da bi bilo idealno kada bi većinu vremena mogle biti na oko 50 posto napunjenosti. Kada padnu ispod 50 posto, malo ih dopunite, ali probajte ih ne puniti sasvim do 100 posto. Iako se neće dogoditi apsolutno ništa ako to radite - pa ni ako to radite redovito - za što bolje zdravlje baterije i dulji vijek trajanja bolje je ne ići sasvim do kraja. Također, probajte ne puštati bateriju da padne ispod 20 posto. Često se postavlja pitanje treba li pustiti bateriju da padne na nulu prije nego što se napuni - ne treba. To pravilo vrijedilo je za baterije na bazi nikla, koje su imale takozvani “memorijski efekt”.
Što je memorijski efekt?
Memorijski efekt je teza da baterije “zaborave” na kapacitet koji se ne koristi redovito. Na primjer, ako učestalo bateriju punite kada padne na 20 posto i pustite je da ode do 80 posto, teorije kaže da će baterija naprosto zaboraviti na preostalih 40 posto (onih od 0 do 20 te od 80 do 100 posto). To je, otprilike, bilo točno za nikal-metal-hidridne i nikal-kadmijeve baterije, ali one se u modernim telefonima (i ostalim uređajima) više gotovo uopće ne koriste. Dakle, kod litij-ionskih baterija treba raditi upravo suprotno: dopunjavati ih tijekom dana i ne puštati ih da odu na 0 te do 100 posto.
Što je mAh?
mAh je standardizirana oznaka za kapacitet baterije i iskazuje ga u miliamper satima (miliampere hour). To naprosto znači da ako imate bateriju kapaciteta 1000 mAh, ona će moći na jedan sat strujom opskrbljivati potrošača kojem treba 1000 miliampera (mA), odnosno jedan Amper (A). Ako ima kapacitet od 5000 mAh, isti će takav potrošač moći raditi 5 sati. Voltaža se, pak, iskazuje u Voltima (V) i odnosi se na stupanj potrošnje. Najjednostavnija usporedba bila bi s rezervoarom u automobilu. Voltaža u tom slučaju pokazuje koliko se goriva troši, a mAh se odnosi na kapacitet rezervoara. Što veći rezervoar, to će dulje neki uređaj raditi.
Kada puniti bateriju do kraja?
Eksperti preporučuju da se napravi cijelu ciklus punjenja - dakle od 0 do 100 posto - jednom mjesečno. To će rekalibrirati bateriju, nešto kao resetiranje računala. Isto vrijedi i za tablete te prijenosna računala.
Smijem li ostaviti telefon na punjaču preko noći?
Naravno. Premda bi, dakle, bilo bolje iskopčati ga iz struje na oko 80 posto, telefon je dovoljno pametan da se sam prestane puniti kada dođe do 100 posto. No možda nije zgorega u tim situacijama izvaditi uređaj iz zaštitne maske, ako je imate, jer litij-ionske baterije vole se zagrijavati.
Ima li opasnosti u brzom punjenju?
Mnogi suvremeni telefoni, ponajviše flagship modeli, danas dolaze s nekom tehnologijom brzog punjenja. Iako vrlo praktično, jer često u samo 15-ak minuta napuni bateriju do pola, brzo punjenje nije baš najbolje za bateriju jer može dovesti do smanjenja kapaciteta. Brzo punjenje k tome ponekad vodi do još snažnijeg zagrijavanja, a ekstremne temperature nisu dobre za zdravlje baterije (ni visoke ni niske). Točnije, ispod 0 Celzijevih stupnjeva količina struje je smanjena, dok se iznad, recimo, 45 stupnjeva količina čak i povećava, ali se tada dramatično ubrzava i degradacija baterija. Stoga, telefone nikad ne treba držati na izravnoj sunčevoj svjetlosti.
Smije li se koristiti bilo koji punjač?
Ako je moguće, koristite punjač koji je došao s uređajem, jer će sigurno imati potrebnu voltažu i ostale karakteristike. Ako već koristite neki drugi punjač, probajte naći neki koji je certificirao proizvođač vašeg telefona. Ako punite uređaj iz računala, preko USB utora, punit će se otprilike upola sporije nego ako ga ukopčate u zidnu utičnicu s adapterom koji je došao uz telefon. To se događa zato što USB 2.0 priključak pruža samo 0.5 ampera (A) struje, dok većina punjača pruža 1 A, a neki su već kadri davati i 2 ampera.
Spremanje na dulji period
Ako znate da bateriju nećete koristiti neko dulje vrijeme, napunite je na oko 40 do 50 posto, nikako je nemojte ostaviti praznu. Ako je ostavite potpuno praznu i tako ostane vrlo dugo, postoji mogućnost da više neće uopće moći držati napon. Imajte u vidu da litij-ionske baterije ugašene gube između 5 i 10 posto mjesečno pa ih probajte redovito nadopunjavati.
Kako produljiti trajanje baterije u jednom danu?
Vrlo jednostavno - ograničite sav hardver i softver koji guta mnogo struje. Naravno i nažalost, to znači da ostajete bez većine karakteristika koje pametne telefone čine pametnima. Koraci pomoću kojih se može izvući više energije iz jednog punjenja su: smanjenje svjetline zaslona, koji je jedan od najvećih potrošača; koristite Wi-Fi mrežu umjesto 4G kada god je to moguće; potpuno ugasite podatkovni promet i GSM mrežu; gledajte što manje videosadržaja; upalite štedljivi način rada, kakav imaju svi suvremeni telefoni; isključite lokacijske usluge; isključite Bluetooth, NFC; uključite zrakoplovni način rada, koji će pogasiti većinu velikih potrošača.