Znanstvenici sa Sveučilišta u Amsterdamu tvrde da ni najnoviji koronavirus, SARS-CoV-2, kao i ostali iz te porodice, ne osigurava dulji imunitet nakon što se preboli njime uzrokovana bolest. Nizozemski znanstveni tim naglašava da je pratio ukupno 132 koronavirusne infekcije tijekom 35 godina kod desetero pacijenata koji su se zarazili između ukupno tri i 22 puta.
Svakog su mjeseca testirani na četiri sezonska slabija koronavirusa koji obično uzrokuju blage bolesti, slične običnoj prehladi.
Rezultat je istraživanja da je imunitet trajao zabrinjavajuće kratko. Već nakon pola godine imunitet im je, naime, pao za 50 posto, nakon devet mjeseci za 75, a 100 posto nakon četiri godine. Ukratko, osobe koje su preboljele koronaviruse mogle bi se njima ponovo zaraziti već nakon šest mjeseci. To bi, kažu, moglo potpuno eliminirati naglašavanje važnosti teorije kolektivnog imuniteta ili, popularno rečeno, imuniteta krda.
Naime, presnažno izlaganje građana virusu kako bi se stekao imunitet dok se čeka na cjepivo očito ne bi dao očekivani rezultat ni kod Covida-19. Nizozemski stručnjaci naglašavaju da je to razlog više i protiv tzv. imunitetne putovnice koju predlažu neke zemlje, a koja bi bila jamstvo da je njezin vlasnik zaštićen od bolesti i da se, primjerice, ne mora pridržavati socijalne distance jer se ne boji nove zaraze. Naglašavaju da sezonski koronavirusi imaju malo dodirnih točaka u svojem djelovanju, ali im je, očito, zajednički slab imunitet koji ostaje nakon što se preboli bolest, a isto vrijedi i za SARS-CoV-2.
Ovu teoriju osnažuje i nedavno objavljena britanska studija Sveučilišta St. George i School od Tropical Medicine, koja je pokazala da je dio oporavljenih od Covida-19 imao stabilnu razinu antitijela najmanje dva mjeseca, ali i da ih neki od ljudi kojima je potvrđen koronavirus nisu niti razvili. Zaključak je znanstvenika ove studije da je moguće da oni koji su imali blaži oblik bolesti ne stječu imunitet, a da će najveći imunološki odgovor imati oni teže bolesni i s većim virusnim opterećenjem. Istina, ne može se sa sigurnošću ustvrditi da ista osoba može oboljeti više puta u kraćem razdoblju, ali ni da je prvom zarazom stekla zaštitu.
Da je imunitet nakon preboljenog Covida-19 upitan, potvrđuje i kineska studija u kojoj je sudjelovalo 37 pacijenata sa simptomima Covida-19 i jednako toliko onih bez simptoma. Na žalost, kod više od 90 posto pacijenata koji su razvili antitijela zabilježen je njihov pad već nakon dva mjeseca od pojave bolesti, s time da su kod asimptomatskih pacijenata podaci još lošiji. Očito je još mnogo nepoznanica o koronavirusu, poglavito kad je riječ o stjecanju imuniteta, koji je ključan za obuzdavanje njegova širenja.
Upravo se na osiguravanju što duljeg imuniteta temelje i sva istraživanja cjepiva. Farmaceutska tvrtka AstraZeneca tvrdi da bi njezino cjepivo, koje je u ispitivanju, trebalo štititi godinu dana. Isto se tvrdi i za cjepivo Sveučilišta Oxford, koje se trenutno testira na 10.000 osoba.
Usporedo s kliničkim ispitivanjima, za koja se još ne zna kakvi će biti rezultati, tvrtke su naglo počele povećavati proizvodne kapacitete radi proizvodnje dovoljnih količina cjepiva. Jedna je sa sjedištem u Cambridgeu prije nekoliko dana potpisala ugovor o isporuci 400 milijuna doza cjepiva Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj, jednako toliko trebala bi isporučiti i SAD-u, a 100 milijuna doza ugovorila je za Veliku Britaniju. AstraZeneca već ima potpisan ugovor za proizvodnju milijarde doza cjepiva za zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Očito, jedina prava zaštita bilo bi cjepivo jer se samo tako može zaustaviti virus i širenje bolesti koja, kako se pokazalo, može biti i smrtonosna.