Otkriveno je što tinejdžeri sve češće vide na društvenim mrežama. Psihologinja: ‘Čak i ako ih kontrolirate kod kuće, saznat će od prijatelja‘

Većina tinejdžera koji koriste internet redovito nailazi na sadržaje koji promoviraju tradicionalne predodžbe o „muškosti“ i šalju problematične poruke o djevojkama, pokazuje istraživanje objavljeno u srijedu.

Prema anketi organizacije Common Sense Media, 73 posto dječaka u dobi od 11 do 17 godina redovito vidi objave o tzv. digitalnoj muškosti – koje se odnose na borbu, izgradnju mišića i stjecanje novca. Dječaci koji su češće izloženi takvom sadržaju imaju niže samopoštovanje, osjećaju se usamljenije i skloniji su potiskivanju emocija poput plača ili straha.

Autor istraživanja Michael Robb iz neprofitne organizacije Common Sense Media rekao je da većina dječaka ne traži takav sadržaj, već im se on automatski pojavljuje u internetskim feedovima. „Oko 68 posto ispitanika izjavilo je da im se takav sadržaj počeo prikazivati bez da su ga sami tražili“, rekao je Robb, dodajući da algoritmi prepoznaju kako su adolescenti posebno osjetljivi na takve poruke.

Gotovo svi ispitanici (91 posto) susreću se i s porukama o izgledu – poput pritiska da izgledaju na određeni način ili imaju čistu kožu. Dječaci koji su češće izloženi takvim porukama četiri su puta skloniji zaključiti da bi trebali promijeniti svoj izgled zbog društvenih mreža.

Istraživanje pokazuje i da 69 posto dječaka redovito vidi objave koje promoviraju rodne uloge na problematičan način – primjerice tvrdnje da djevojke koriste izgled kako bi postigle ciljeve ili da preferiraju „određenu vrstu muškaraca“.

Robb je upozorio da je dosad korištenje društvenih mreža među dječacima bilo „nedovoljno istraženo“. „Sada bilježimo kako algoritmi konkretno oblikuju njihov identitet u razdoblju adolescencije, kad se osobnost najintenzivnije formira“, rekao je.

Dodao je da studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu između korištenja društvenih mreža i navedenih učinaka, ali i da bi rezultati mogli podcijeniti stvarni utjecaj jer su neki ispitanici možda nevoljko priznali emocionalne poteškoće.

Roditelji mogu pomoći adolescentnim dječacima da se zdravije nose sa sadržajima na društvenim mrežama i ublaže njihove negativne učinke, poručuju psiholozi.

Klinička psihologinja Melissa Greenberg iz centra Princeton Psychotherapy Center istaknula je da treba polaziti od pretpostavke da će djeca prije ili kasnije biti izložena takvom sadržaju. „Čak i ako pratimo i ograničimo što gledaju kod kuće, do sličnih poruka dolaze preko prijatelja ili u drugim okruženjima“, rekla je.

Stručnjaci preporučuju otvoren razgovor o onome što djeca gledaju na internetu. „Dobar početak je jednostavno pitati ih što se pojavljuje u njihovim feedovima“, rekao je Michael Robb, dodajući da su tinejdžeri često voljni govoriti o svojem korištenju medija.

Psihoterapeutkinja Justine Carino iz New Yorka savjetuje da se takvi razgovori vode u opuštenijem okruženju, primjerice u automobilu. „Sjedeći jedno pokraj drugog, bez izravnog pogleda, tinejdžeri se osjećaju sigurnije“, rekla je.

Greenberg upozorava da treba objasniti zašto sadržaj na mrežama nije uvijek pouzdan. „Kad isti tip poruka vidimo više puta, osobito ako imaju mnogo lajkova, počinjemo im nesvjesno vjerovati“, navodi.

Ako dijete pokaže da prihvaća problematične poruke, roditelji ne bi trebali reagirati osudom. „Takve reakcije mogu ih uvjeriti da ih ne razumijete ili da s vama o tome ne mogu razgovarati“, kaže Greenberg. Umjesto toga, predlaže priznati da sadržaji na društvenim mrežama mogu biti uvjerljivi i zajedno ih propitivati. Roditelji mogu navesti vlastiti primjer, poput situacija iz filmova ili serija u kojima se dječake ismijava zbog izražavanja emocija, i razgovorom otvoriti pitanje jesu li takvi stavovi opravdani.

Stručnjaci poručuju da razgovori o sadržajima na društvenim mrežama mogu pomoći tinejdžerima da razviju kritičko razmišljanje i razlikuju istinite informacije od dezinformacija.

Psihoterapeutkinja Carino savjetuje roditeljima da djeci jasno daju do znanja da s njima mogu razgovarati o svemu, u bilo kojem trenutku.

Prema Robbu, dječaci često traže povezanost i uzore, što ih čini podložnijima internetskim porukama o “muškosti”. Roditelji im u tome mogu pomoći offline, poticanjem odnosa s pozitivnim uzorima – roditeljima, učiteljima, trenerima ili članovima obitelji.

Robb ističe da dječaci trebaju vidjeti da muškarci u njihovu okruženju mogu izražavati emocije i da postoji mnogo načina da se bude “muškarac”. Također preporučuje uključivanje dječaka u zajednice i aktivnosti poput sporta, kazališta, gaminga ili robotike, gdje mogu ostvariti stvarne socijalne kontakte.

Roditelji, zaključuju stručnjaci, mogu ublažiti štetne učinke interneta tako da djeci ponude zdravije uzore i iskustva izvan mreže.