Zagreb, 261018.
Strojarska cesta 22.
Iskusne osobe iz poduzetnistva i dizajna raspravljaju pod radnim naslovom Ured 2025. o tome kako ce izgledati suvremeni ured poslovnih subjekata u buducnosti.
Na fotografiji: Damjan Geber, Nikola Kapraljevic, Mihaela Smadilo i Ivan Skender.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Na fotografiji: Damjan Geber, Nikola Kapraljević, Mihaela Smadilo i Ivan Skender

A1 HRVATSKA PREDSTAVLJA

REDIZAJN UREDA 2025. Ekspertni tim za budućnost osmišljava naš novi radni prostor

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 06.11.2018. u 13:30

 

Napredne tehnologije i umreženost zauvijek su promijenile način na koji radimo: kako biti agilan, eksperimentalan, inovativan, produktivan i zadovoljan na poslu, a uz to kontinuirano testirati ideje i koncepte i učiti iz neuspjeha? A1 Hrvatska i Jutarnji vjeruju u budućnost u kojoj pobjeđuju inovativni, kreativni, znatiželjni, odvažni. U serijalu Future of Work donosimo vodiče i istraživanja stručnjaka kako do tamo stići. Ekspertni tim arhitekata, inženjera, IT stručnjaka i HR menadžera analizira koje će vještine biti potrebne za nove zaposlenike i promišlja kako novim oblicima posla prilagoditi ured.

 

Zamislite ovo: mobitel vam je kompjutor, u jednom trenutku sjedite na fotelji, a drugom za okruglim stolom koji je maloprije bila fotelja. Namještaj se prilagođava ovisno o tome da li ste sami u fazi istraživanja za projekt ili s timom upravo smišljate novu ideju. Vaš kolega iz tima prikazuje se na zidu koji je i display i ploča za pisanje, a ujedno je i pomičan. Sve to nalazi se na vrhu nebodera koji koristi zelenu energiju.

Hoće li naš ured 2025. izgledati tako? Ili drugačije?

EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA

Top tim stručnjaka za tehnologiju, arhitekturu i upravljanje potrebama zaposlenika okupio se u jednoj od naših najinovativnijih digitalnih tvrtki Infinum da bi osmislili ured budućnosti. Mihaela Smadilo iz fintech startupa Oradian, HR menadžerica godine 2014., Damjan Geber, partner i CEO studija za dizajn Brigada, Ivan Skender, CDO i voditelj digitalne transformacije jednog od naših najvećih telekoma A1, i Nikola Kapraljević, suvlasnik i COO Infinuma analizirali su kakve nas sve promjene očekuju u razvoju novih tehnologija, kako će AR (proširena stvarnost) i razvoj senzora utjecati na dizajn naše radne okoline, kakve će biti nove nove potrebe zaposlenika i kako će se novom načinu rada morati prilagoditi velike kompanije da bi bile konkurentne u digitalnom dobu.

Zagreb, 261018.
Strojarska cesta 22.
Iskusne osobe iz poduzetnistva i dizajna raspravljaju pod radnim naslovom Ured 2025. o tome kako ce izgledati suvremeni ured poslovnih subjekata u buducnosti.
Na fotografiji: Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljevic i Ivan Skender.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljević i Ivan Skender

 

Zaposlenik budućnosti, složili su se, barata novim vještinama, tzv. soft skills, koje su usmjerene na kreativnost, sposobnost brzog učenja, prilagođavanja novim okolnostima i emocionalnu inteligenciju. On više ne radi u odjelima, organizacija nije podijeljena u silose, nego u multidisciplinarnim timovima na nizu različitih projekata. Tehnologija se toliko brzo mijenja, upozoravaju, da jučerašnje znanje sutra ne vrijedi puno pa umjesto znanja ključ postaje – sposobnost brzog učenja i to na temelju kontinuiranog eksperimentiranja.

- Tehnologija je dramatično promijenila naše navike, očekivanja i – radne prostore. Mi smo krenuli u šupi. Iza Vjesnika je bio neki mali ured koji smo iznajmili, s bolničkim ormarima, bilo je to 2011. Imali smo pet stolova i pet stolica, računala...taman smo završili fakultet i trebali smo ured kao mjesto gdje ćemo doći raditi i razgovarati, a hranili smo se još u menzi na Cvjetnom na iksice - kaže Nikola Kapraljević.

- Na početku moje karijere velike su korporacije bile trome, ogromni uredi, teško dostupan menadžment, procesi puni birokracije i spora brzina odlučivanja, kaže Ivan Skender i dodaje: - Danas takvi oblici poslovanja više nisu održivi, u digitalnom svijetu kompanije trebaju kreirati coworking okruženje između korisnika, zaposlenika, menadžmenta i partnera u kojem se zajednički kreiraju proizvodi i rješenja. Ono što se očekuje od tvrtki je ubrzanje, fleksibilnost i novi pristup poslu.

- Dolazi agilnost, a miče se hijerarhija - ističe Kapraljević.

I moderno uređeni uredi, istaknuo je Damjan Geber, već se prilagođavaju novim oblicima posla.

- To su poznati open space ured i activity based uredi po modelu iz Švedske koji je kod nas rijeđi, a po kojem zaposlenici na samom početku radnog dana planiraju svoj radni dan i po tome odabiru svoje radno mjesto koje nije fiksno određeno u tvrtki - objašnjava Geber.
Remote radna mjesta - odnosno zaposlenici koji rade na mjestima udaljenima fizički od tvrtke, koji mogu biti kući, na plaži, zapravo bilo gdje – već su realnost.

- Radno mjesto može biti bilo gdje. Mi smo procijenili da smo efikasniji kada radimo co-located u uredima, ali imamo suradnike u Aziji i Africi na udaljenim radnim mjestima, te smo korištenjem raznih softverskih, komunikacijskih rješenja osigurali da se svi osjećaju uključeno bilo gdje se nalazili. Uz malu prilagodbu načina organizacije vremena, dijeljenja informacija i vođenja sastanka možemo lako osigurati da se oni ne osjećaju uskraćeni time što ne rade u jednom od naših ureda - kaže Mihaela Smadilo.

Zagreb, 261018.
Strojarska cesta 22.
Iskusne osobe iz poduzetnistva i dizajna raspravljaju pod radnim naslovom Ured 2025. o tome kako ce izgledati suvremeni ured poslovnih subjekata u buducnosti.
Na fotografiji: Damjan Geber, Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljevic i Ivan Skender.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Damjan Geber, Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljević i Ivan Skender

Ured budućnosti, smatraju oni, mora biti dinamičan prostor jer važna su otvorena pitanja vezana i za ergonomiju.

- Što je radni prostor generalno? Što sam ja u njemu, a što je moj avatar? Spoj digitalnog i fizičkog, na koji način doista funkcionira? Da li su u tome svemu naša radna mjesta ergonomska? To su pitanja koja mene opsjedaju - kaže Mihaela Smadilo.

Dolazi nova generacija zaposlenika, s novim očekivanjima. Već danas se na intervjuima zaposlenici u sektorima koji rastu, raspituju da li radno mjesto nudi mjesta za bicikle, smije li pas na radno mjesto i slično.

- Prema nekim istraživanjima zaposlenicima je sve više na prvom mjestu kod odabira radnog mjesta radna atmosfera, funkcionalni benefit pa tek onda plaća. Novost je da oni danas biraju poslodavce. Za odabir radnog mjesta u budućnosti biti će bitan imidž tvrtke, dojam će ovisiti i o porukama koje šalju kroz društvene mreže - smatra Geber.

- I mi smo primijetili manje diskusije oko visine plaće, a više se govori o sadržaju paketa. Plaća je bila prva tema još prije nekoliko godina, a danas su glavna pitanja što je to što mi kompanija pruža za moj osobni razvoj, jesu li radna okolina i prostor inspirativni, koje tehnologije kompanija koristi - kaže Skender te dodaje da je želja tvrtke A1 biti korporacija koja je nositelj te inspirativne radne okoline i poduzetničkog, startup duha kojeg njeguju već dvadeset godina.

EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA

A to znači poslovanje bez stroge hijerarhije i silosa i transformaciju procesa unutar tvrtke koju nose agilni, multidisciplinarni timovi koji kontinuirano traže rješenja za nove izazove. Nove generacije, smatraju naši sugovornici, neće biti ograničeni državnim granicama, osjećat će se kao da rade za worldwide tim, a moći će raditi u bilo kojoj zemlji iz bilo koje zemlje. Bit će sve više freelancera s razvojem tzv. gig ekonomije, a za koje će se poslodavci morati bolje pripremiti kako se ne bi osjećali kao zaposlenici drugog reda, što je često još slučaj.
Automatizacija poslova preuzet će dobar dio radnih mjesta, no otvarat će se mnoga nova.

- Repetitivne zadatke obavljat će stroj, ali rađat će se novi kreativni i inovativni poslovi za ljude - smatra Ivan Skender. Zato su, ističe Mihaela Smadilo, od presudne važnosti nove vještine – kreativnost, fleksibilnost, sposobnost prilagođavanja i emocionalna inteligencija.

Zagreb, 261018.
Strojarska cesta 22.
Iskusne osobe iz poduzetnistva i dizajna raspravljaju pod radnim naslovom Ured 2025. o tome kako ce izgledati suvremeni ured poslovnih subjekata u buducnosti.
Na fotografiji: Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljevic i Ivan Skender.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Na fotografiji: Mihaela Smadilo, Nikola Kapraljević i Ivan Skender


 

PRVI PRIKAZ UREDA BUDUĆNOSTI 2025.

Nove vrste zanimanja zahtjevaju nove tipologije radnog mjesta koje mora sadržavati sve dostupne digitalne alate za rješavanje dnevnih procesa koji mogu biti automatizirani. Zamjenom postojećih radnih stolova novim oblicima radnih jedinica uklanjaju se nepotrebni koraci u razvoju novih ideja ili kreativnih procesa te se oslobađa vrijeme potrebno za stvaranje projekata koji pomiču granice i čine razliku na globalnom tržištu. Praćenjem životnog stila i potreba nove generacije zaposlenika ured postaje mjesto koje potiče kolaborativni rad i dijeljenje ideja, a sama egzekucija se može događati bilo gdje... Pa čak i na drugom kontinentu.

I zato smo dizajnirali prijedlog ureda budućnosti - nove radne prostore u cilju potivanja kolaborativnih kreativnih procesa. Svi alati u predloženom radnom prostoru su prilagođeni novim potrebama zaposlenika, a sam ured je izoliran od vanjskih utjecaja tako da omogućava zaposlenicima fokus bez nepotrebnih distrakcija. Zid je interaktivan i može se mijenjati u stvarnom vremenu. S obzirom na brzinu razvoja tehnologija samo tako možemo predvidjeti budućnost jer - budućnost je konstantna izmjena, stvari koje imamo danas pred dvije godine nisu ni postojale. Drugo, u uredima se nalaze organske forme koje definiraju određene zone vizualizacije projekta i također se mogu se mijenjati u stvarnom vremenu. Također, anulirali smo potrebu za tipkovnicom i kompjuterom jer je cijeli ured postao alat koji omogućava timu razvoj i vizualizaciju kreativne ideje. 

(Damjan Geber, arhitekt)

 

KAKO DO POSLA U INOVATIVNOM OKRUŽENJU


Projekt Future of Work napravljen je u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i A1, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg