Prva polovina ove godine donijela je vrlo važnu prekretnicu: obnovljivi izvori energije pretekli su ugljen kao vodeći izvor električne energije u svijetu u prvih šest mjeseci 2025., pokazali su podaci globalnog energetskog think tanka Ember.
Važan trenutak dogodio se unatoč tome što potražnja za električnom energijom raste diljem svijeta, ali rast solarne i vjetroenergije bio je toliko snažan da je zadovoljio 100 posto dodatne potražnje za električnom energijom, što je dovelo do blagog pada potražnje za ugljenom i plinom.
Ember u svojem izvješću pojašnjava što se krije iza ovih podataka.
U uvođenju čiste energije prednjačile su zemlje u razvoju, posebno Kina. S druge strane, bogatije zemlje, uključujući SAD i EU, više nego prije ovisile su o fosilnim gorivima za proizvodnju električne energije.
Ugljen, glavni čimbenik globalnog zatopljenja, i dalje je bio najveći pojedinačni izvor energije u svijetu 2024., položaj koji drži više od 50 godina, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.
Europa tvrdi da može stići Kinu do 2030. godine, ali cijena je golema – tko će je platiti?
Kina i dalje prednjači u razvoju čiste energije, povećavajući kapacitete za solarnu i vjetroenergiju više nego ostatak svijeta zajedno. To je omogućilo da rast proizvodnje obnovljive energije u Kini nadmaši rast potražnje za električnom energijom i uzrokovalo smanjenje proizvodnje energije iz fosilnih goriva za 2 posto.
Indija je imala sporiji rast potražnje za električnom energijom, ali je također dodala značajne nove kapacitete za solarnu i vjetroenergiju, što je značilo da je i ona smanjila korištenje ugljena i plina.
Nasuprot tome, razvijene zemlje poput SAD-a i EU zabilježile su suprotan trend.
U SAD-u je potražnja za električnom energijom rasla brže od proizvodnje čiste energije, povećavajući ovisnost o fosilnim gorivima, dok su u Europskoj uniji mjeseci slabog rada vjetroelektrana i hidroelektrana doveli do povećanja proizvodnje ugljena i plina.
‘Ključna prekretnica‘
Unatoč tim regionalnim razlikama, Ember naziva ovaj trenutak ‘ključnom prekretnicom‘.
Malgorzata Wiatros-Motyka, viša analitičarka Ember-a, kaže kako ovo ‘označava početak pomaka u kojem čista energija prati rast potražnje‘.
U rastu obnovljivih izvora energije najveću ulogu igra solarna energija koja pokriva osam posto potražnje za električnom energijom. Tri godine zaredom solarna energija je najveći izvor nove električne energije u svijetu.
Većina solarne proizvodnje (58 posto) odnosi se na zemlje s nižim prihodima, od kojih mnoge bilježe silan rast uzrokovan spektakularnim smanjenjima troškova. Naime, cijene solarne energije pale su za nevjerojatnih 99,9 posto od 1975. godine i sada su toliko jeftine da se značajne promjene mogu vidjeti i unutar jedne godine, posebno tamo gdje je uobičajena električna energija skupa i nepouzdana, kaže Ember.
Kina koristi solarne panele kako bi zaustavila širenje pustinje
Na primjer, Pakistan je 2024. godine uvezao solarne panele sposobne za proizvodnju 17 gigavata (GW) solarne energije, što je dvostruko više nego prethodne godine i otprilike trećina trenutnog kapaciteta za proizvodnju električne energije u zemlji.
Afrika također doživljava solarni boom s uvozom panela koji je porastao za 60 posto na godišnjoj razini do lipnja. Predvodnica je Južnoafrička Republika, koja se dosad oslanjala isključivo na ugljen, a Nigerija je pretekla Egipat i zauzela drugo mjesto s kapacitetom solarne energije od 1,7 GW - što bi bilo dovoljno da zadovolji potražnju za električnom energijom otprilike 1,8 milijuna kućanstava u Europi.
Neke manje afričke zemlje zabilježile su još brži rast - Alžir je povećao uvoz solarnih panela 33 puta, Zambija osam puta, a Bocvana sedam puta.
Neočekivani problemi
U nekim zemljama rast solarne energije bio je toliko brz da stvara i neočekivane probleme, upozorava Justin Rowlatt za BBC.
U Afganistanu široka upotreba solarnih pumpi za vodu snižava razinu podzemnih voda, prijeteći dugoročnoj dostupnosti vode. Studija dr. Davida Mansfielda i satelitska tvrtka Alcis upozoravaju da bi neke regije mogle ostati bez vode u roku od pet do deset godina, što bi milijune života dovelo u opasnost.
Adair Turner, predsjednik britanske Komisije za energetske tranzicije, kaže da zemlje u globalnom ‘sunčevom pojasu‘ i ‘vjetrovitom pojasu‘ imaju vrlo različite energetske izazove.
Zemlje u sunčevom pojasu - uključujući velik dio Azije, Afrike i Latinske Amerike - trebaju velike količine električne energije za svakodnevno hlađenje. Ove zemlje mogu gotovo odmah značajno smanjiti troškove energije usvajanjem solarnih sustava, uz podršku sve pristupačnijih i kvalitetnijih baterija.
Sunčane elektrane zabilježile porast proizvodnje od čak 71 posto
Međutim, zemlje u vjetrovitom pojasu, poput Velike Britanije, suočavaju se s težim preprekama. Troškovi vjetroturbina nisu pali niti približno kao cijene solarnih panela - smanjili su se tek za oko trećinu u posljednjih 10 godina.
Usklađivanje opskrbe je također teže: zimski periodi bez vjetra mogu trajati tjednima, što zahtijeva rezervne izvore energije koje same baterije ne mogu pružiti - što čini sustav skupljim za izgradnju i održavanje.
No, bez obzira na to gdje u svijetu te sustave kasnije implementirali, Kina i dalje ostaje dominantna u industrijama čiste tehnologije, pokazuju novi podaci Ember-a.
U kolovozu 2025., kineski izvoz čiste tehnologije dosegao je rekordnih 20 milijardi dolara, potaknut rastom prodaje električnih vozila (porast od 26 posto) i baterija (porast od 23 posto). Kineska električna vozila i baterije sada zajedno vrijede više nego dvostruko od ukupne vrijednosti izvoza solarnih panela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....