Suosnivač Facebooka Chris Hughes u kolumni koju je u četvrtak napisao za The New York Times tvrdi da se ta tvrtka treba podijeliti.
"Utjecaj Marka Zuckerberga je zapanjujuć i daleko veći od bilo koga u privatnom sektoru ili vladi. On kontrolira tri komunikacijske platforme - Facebook, Instagram i WhatsApp - koje milijarde ljudi koriste svaki dan", piše Hughes. "Mark samostalno može odlučiti kako će se konfigurirati Facebookovi algoritmi, koje će se postavke za privatnost koristiti i koje će se poruke dostaviti. On određuje pravila za razlikovanje uvredljivog govora i govora nasilnog mržnje. On svoju konkurenciju može uništiti tako što će je ili kupiti ili blokirati ili kopirati."
Hughes tvrtki spočitava šlampav odnos prema privatnosti koji je rezultirao skandalom Cambridge Analytica, spor odgovor na aktivnost ruskih agenata, nasilnu retoriku i lažne vijesti te neobuzdanu želju da kontrolira sve više i više pozornosti i vremena ljudi diljem svijeta.
"Mark je i dalje ista osoba koja je odugovlačila s učenjem za ispite, koja se u svoju buduću suprugu (Priscillu Chan) zaljubio čekajući u redu za WC na jednom tulum i koja je godinama u svom stanu spavala na madracu, a mogao si je priuštiti puno bolji smještaj. On je dobra i brižna osoba. Drugim riječima, on je čovjek. Moć koju posjeduje upravo je zbog toga problematična", piše Hughes.
"Ljut sam što se tijekom ganjanja rasta odrekao sigurnosti i uljudnosti. Razočaran sam što ja i ostali članovi Facebooka nismo više razmišljali o potencijalnom utjecaju News Feeda na kulturu, izbore i ekspanziju nacionalizma. Zabrinut sam činjenicom da se Mark okružio osobama koje mu podilaze, a ne onima koje će osporavati njegove odluke."
Hughes tvrdi da bi američka vlada Zuckerberga trebala držati odgovornim za spomenuto te da treba okončati njegov monopol na tržištu komunikacija. "Amerika je izgrađena na ideji da se moć treba dijeliti, a ne da je treba posjedovati jedna osoba jer svatko od nas može pogriješiti", piše suosnivač Facebooka. "Zakonodavni okvir, tržišne prilike i primat privatnih interesa dopustili su Facebooku da dominira društvenim mrežama i tržište ga zbog toga ne može natjerati da korigira svoje greške. To znači da nakon svake Facebookove greške prođemo kroz ciklus bijesa, razočarenja i mirenja s postojećim stanjem", dodaje Hughes.
Facebook je toliko moćan monopolist da mu čak ni katastrofalne godine poput prošle i kazne u milijardama dolara ne mogu naštetiti. Njegova korisnička baza - 2,3 milijardi korisnika Facebooka, 1,6 milijardi korisnika WhatsAppa, 1,3 milijarde korisnika Messengera i 1,0 milijardi korisnika Instagrama - jamči mu to da će i nakon loših odluka zadržati vodeću poziciju na tržištu. Hughes drži da je regulator Facebooku pomogao da ostvari dominaciju te da je najveću grešku napravio kada je dopustio Zuckerbergu da kupi Instagram (kupljen 2012.) i WhatsApp (kupljen 2014.). "Osnivači obje tvrtke u međuvremenu su iz njih otišli jer su sukobili s Markom oko vođenja tih platformi. Te dvije platforme danas pospješuju rast Facebooka", pojašnjava Hughes.
Kada nekoga ne može kupiti, Facebook tu platformu ili šikanira (YouTube) ili je jednostavno kopira (Snapchat). "Konkurencija i inovatori zbog toga ne mogu napraviti ništa. Investitori to vide pa stoga ne čudi da niti jedna velika društvena mreža nije pokrenuta od kraja jeseni 2011. godine. Ne krivim Marka što je htio ostvariti dominaciju na tržištu. On je pokazao ista obilježja kao i talentirani poduzetnici. Istovremeno, stvorio je Levijatana koji guši poduzetništvo i ograničava izbor. Vladina je zadaća da se nikada ne izgubi magija nevidljive ruke. Kako smo dopustili da ste to dogodi", piše Hughes.
Chris Hughes, fotografiran 2010. godine na konferenciji u Bostonu
Suosnivač Facebooka smatra da ta platforma nipošto nije "besplatna" već da je cijena koju korisnici plaćaju iznimno visoka, budući da joj daju ogromne količine podataka i pozornosti. "Zna se dogoditi da pregledavam Instagram dok se moj jednogodišnji sin igra s dinosaurima, nadajući se da će sljedeća fotografija biti ljepša od prethodne. Znam da to nije dobro za mene, ali ja to svejedno radim. Znam, moj je to izbor, ali nekada mi se čini da izbora baš i nemam", pojašnjava.
Hughes najproblematičnijim aspektom Facebookove moći smatra njegovu mogućnost da kontrolira govor. Kombinacija algoritama određuje što će se kome prikazivati u News Feedu, a vanjski suradnici svakodnevno pregledavaju objave milijardi korisnika kako bi cenzurirali govor mržnje i erotiku. Najekstremniji primjer toga, navodi Hughes, bilo je Facebookovo brisanje poruka koje su se putem Messengera 2017. godine širile Mjanmarom. Zuckerberg je u intervjuu za Vox rekao da je sam odlučio da će zaustaviti slanje poruka u kojima su muslimani i budisti jedni druge pozivali na nasilje.
"Većina bi se ljudi složila s tom odlukom, međutim zabrinjavajuće je to što je ona donesena bez ikakve kontrole i nadzora. Teoretski, Facebook bi tako mogao obrisati svaku poruku čiji mu se sadržaj ne sviđa", piše Hughes. Zuckerberg je u kolumni za The Washington Post priznao da Facebook ima previše kontrole nad govorom i pozvao državu da snažnije regulira Facebook. Hughes smatra da taj potez nije bio zlonamjeran, ali da je bio proračunat. "Facebook se ne boji još pravila, on se boji dijeljenja. Boji se tužbe za monopol", dodao je.
Kako bi onda razdvajanje Facebook funkcioniralo? Hughes kaže da WhatsApp i Instagram treba odvojiti te da bi te tvrtke najvjerojatnije u konačnici iskoračile na burzu. "Facebookovi dioničari bili bi vlasnici dionica i u tim novim tvrtkama, barem u početku, no čelnim bi se ljudima oduzelo pravo da vlasničkim udjelima kontroliraju donošenje odluka u tvrtkama", piše Hughes, ali priznaje da neki ekonomisti smatraju da se tim potezom ništa ne bi postiglo. "Facebook se smatra prirodnim monopolom, odnosno konkurencija bi morala potrošiti jako puno novca da bi bila konkurentna."
Hughes smatra da bi se dijeljenjem Facebooka moglo "pomoći" kineskim tvrtkama da preuzmu primat na tržištu, no kaže da se tome može stati na kraj kvalitetnim trgovinskim politikama. "Dijeljenje Facebooka državu ne bi koštalo ništa, a ljudi bi značajno profitirali. Zabrane kratkoročnih akvizicija osigurale bi da konkurencija može doći do zraka, a oglašivači bi najednom mogli birati kome će dati svoj novac", dodaje Hughes i poentira da bi takav potez najviše pogodovao korisnicima. "Zamislite da možete birati između društvenih mreža na temelju sigurnosnih postavki, količini oglasa koji vam se prikazuju i drugih stvari. Neke bi društvene mreže jamačno nudile mogućnost potpune prilagodbe korisnicima. Nitko ne zna što bi Facebookova konkurencija nudila i to je smisao svega."
Suosnivač Facebooka kaže da poslije podijele Facebooka treba ustanoviti i državnu agenciju koja bi kontrolirala tehnološke tvrtke te da bi joj prvi zadatak trebao biti zaštita privatnosti. Hughes drži da je Europa tu napravila velik iskorak s GDPR-om te da bi takav zakon dobro došao i SAD-u. "Ta bi agencija stvorila i okvir za regulaciju govora na društvenim mrežama. Znam da se to čini neameričkim, ali već sada u kazalištima ne smijemo vikati "vatra", ne smije se distribuirati dječja pornografija, ne smije se manipulirati burzama i tržištima. Slični se standardi moraju primijeniti u tehnološkom sektoru. Naravno, te bi regule kontrolirali sudovi, kao i u svim situacijama kada treba utvrditi što je, a što nije sloboda govora. Ustavno pravo na slobodu govora ne znači da nekoga možete zlostavljati putem društvenih mreža i da možete uživo prenositi ubilački pohod", zaključuje Hughes.
"Ne uspijemo li razbiti Facebookov monopol, budućnost će biti dosta tmurna. Preuzimam odgovornost što uzbunu nisam ranije digao. Neki kažu da kritičari Facebooka, pogotovo oni koji su od njega primali plaću i slično, nisu osobito hrabri. Unatoč tome, bijes prema Facebooku raste i sve je više ljudi koji dozivaju razdvajanje. Ti ljudi zaslužuju našu potporu. Mark Zuckerberg ne može popraviti Facebook, ali država može."
Glasnogovornik Facebooka: "Uz velik uspjeh dolazi i velika odgovornost, ali ona se ne provodi razbijanjem"
Facebook je istog dana odbio poziv Hughesov poziv na cijepanje tvrtke, dok su kongresnici pozvali američko ministarstvo pravosuđa da provede antimonopolsku istragu.
"Facebook shvaća da uz velik uspjeh dolazi i velika odgovornost. Ali ne provodi se odgovornost pozivom na razbijanje uspješnih američkih kompanija", napisao je glasnogovornik Facebooka, Nick Clegg. "Odgovornost tehno-kompanija može se postići samo neumornim uvođenjem novih pravila za internet. To je točno ono na što je Mark Zuckerberg i pozvao."
Zuckerberg će u petak posjetiti Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, s kojim će raspravljati o regulaciji interneta.
Facebook je pod nadzorom regulatora iz cijeloga svijeta zbog načina na koji dijele privatne podatke svojih korisnika, kako rješavaju problem govora mržnje i dezinformacija na svojoj društvenoj mreži. Neki kongresnici tražili su i cijepanje velikih tehnoloških kompanija, i nove savezne propise o privatnosti.
Američki demokratski senator Richard Blumenthal rekao je za CNBC u četvrtak kako misli da Facebook treba razlomiti te da bi ministarstvo pravosuđa trebalo provesti antimonopolsku istragu. Da Kongres uspije u naumu razjedinjavanja Facebooka, prvo trebaju pobijediti na sudu. Rijedak je to slučaj, ali ne i nečuven, a najpoznatiji su cijepanje Standard Oila i AT&T-a.