U bliskoj budućnosti, mnogo bližoj nego što bilo tko od nas pretpostavlja, većinu ljudskih poslova zamijenit će roboti i računala.
Teza je to koju postavlja autor popularnih kratkih dokumentaraca na YouTube-u, C.G.P. Grey. Njegov najnoviji dokumentarac, ‘Humans need not apply’ (‘Ne zapošljavamo ljude’), ukazuje na sve brži razvoj automatizacije proizvodnih i kreativnih procesa, te da ćemo se uskoro naći u svijetu u kojem će ljudi biti - zastarjeli.
ŽELITE ROBOTA ZA OSOBNE POTREBE? Vaš je za 2.000 dolara! Radi kao dadilja, medicinska sestra...
Brojne industrije već dugo koriste robote za specijalizrane poslove, no to je tek početak...
Industrijska revolucija zamijenila je ljudske mišiće strojevima, te tako smanjila potrebu za fizičkim radnicima. Došli smo od točke na kojoj su skoro svi morali uzgajati hranu kako bi se prehranili, do točke gdje skoro nitko ne mora uzgajati hranu, a ipak je ima dovoljno za sve. Vrhunac ovog trenda u automatizaciji je pred nama.
Nedavno je razvijen robot Baxler - prvi robot s ‘rukama’ koji služi za opće fizičke poslove. U stanju je gledati što vi radite, i potom ponoviti iste radnje. Takav generalistički robot znak je nove prekretnice u automatizaciji - za cijenu manju od godišnje plaće radnika na minimalcu bit će moguće kupiti robota koji će se moći naučiti svakom jednostavnom fizičkom poslu.
Baxler je ozbiljna konkurencija svim nekvalificiranim radnicima - košta kao njihova godišnja plaća, a ne treba odmor
VIDEO: OBAMA ZAIGRAO NOGOMET S ROBOTOM 'Zastrašujuće je da može izgledati ovako živo'
No, uskoro će pametni strojevi zamijeniti ljude i u ‘pametnijim’ poslovima. Ne smjesta, i ne sve odjednom, ali u dovoljnom broju i dovoljno brzo, upozorava Grey, da bi to mogao postati veliki ekonomski problem ako nas zatekne nespremne.
Samovozeći automobili ovih su dana dobili prve vozačke dozvole u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Imaju brojne prednosti pred ljudima: ne trebaju san, ne pada im koncentracija, puno su oprezniji i manje su šanse da će sudjelovati u prometnim nesrećama. To je promjena koja počinje već jučer.
Što to znači po ljudske radnike? Industrija prijevoza zapošljava velik broj radnika u razvijenim zemljama, pa tako u SAD-u čak 3 milijuna ljudi rade kao vozači. Automatizirana vozila ne traže plaću, ne rade greške, i čak ne moraju biti ni oblikovana prema čovjeku.
Sve velike automobilske tvrtke rade na razvoju autonomnih automobila
No, automatizacija poslova koje rade radnici s bijelim ovratnicima, znači onih koje rade ljudi u uredima koji gledaju u monitore i tipkaju, mnogo je zanimljivija poslodavcima. Takvih radnika je više i znatno su skuplji od fizičkih radnika, pa im se više isplati zamijeniti njihova radna mjesta pametnim računalnim skriptama - ‘botovima’.
- Možda gledate ovo i mislite si ‘moj posao nikada neće moći raditi kompjuter,’ i možda ste u pravu, no tehnologija ne ide u smjeru u kojem programer uči program kako raditi vaš posao, već u smjeru u kojem programer radi programe koji mogu sami učiti, upozorava Grey.
Trgovina na svjetskim burzama danas gotovo da uopće nije pod kontrolom ljudi. Umjesto brokera, dionice danas kupuju i prodaju botovi koji su se naučili kako kupovati i prodavati dionice. I to rade tisućama puta brže i pouzdanije nego što bi ljudi mogli.
Botovi su počeli samostalno pisati novinske članke, prevoditi, voditi papirologiju i potreba za ljudskom radnom snagom na takvim poslovima u velikom je padu.
Ni stručni poslovi, poput pravnika i liječnika, nisu otporni na automatizaciju. Odvjetnici uglavnom pretražuju papirologiju, pišu dopise i druge pravne dokumente. Većinu takvog posla u odvjetničkim uredima već danas rade pametne skripte.
IBM-ov Watson u stanju je ponuditi nekoliko dijagnoza, na temelju velike baze povijesti bolesti s kojom raspolaže
O IBM-ovom Watsonu, računalu koje pomaže liječnicima u dijagnostici karcinoma, Jutarnji je već pisao. Watson je, bolje od ljudi, u stanju pregledati cijelu povijest bolesti, usporediti s brojnim slučajevima bolesti u svojoj arhivi, i izbaciti najvjerojatnije dijagnoze, mnoge od kojih bi ljudski liječnik previdio.
Ono što preostaje su kreativni poslovi - slikarstvo, glazba i druge vrste umjetnostni. Grey napominje da, čak i kada bi takve stvari bilo nemoguće automatizirati, tu bi se radilo o vrlo vrlo malom postotku stanovništva, s obzirom da realno mali broj ljudi zarađuje od svojih umjetničkih sposobnosti. To su poslovi koji ovise o popularnosti, i uvijek će ih biti malo.
No, botovi danas i slikaju slike, dizajniraju video igre, rade video-uratke, pa čak i komponiraju muziku. Muziku koja se pojavljuje u videu komponirao je bot nazvan ‘Emily Howell,’ koja komponira muziku svaki dan, cijeli dan, besplatno. Većina ljudi nije u stanju prepoznati razliku između ljudskog kompozitora i Emily ako ne znaju unaprijed tko je autor.
Grey upozorava da sve ovo nije znanstvena fantastika, nego se odvija upravo sad. Većina ljudi na Zemlji u bliskoj budućnosti više neće moći naći posao. Novi poslovi neće uspijeti nadoknaditi manjak potražnje, jer najveća većina ljudi danas radi desetak vrsta poslova koje će sve zamijeniti roboti.
Problem će nastati puno ranije od toga. Nije potrebno da se zamijene svi ljudi koji danas rade na tim poslovima. Dovoljno je da razina nezaposlenosti počne naglo rasti da se uzrokuje nova ekonomska depresija.
Poanta cijelog videa, Grey objašnjava, nije kako je automatizacija loša, već da je automatizacija činjenica. Radi se o alatu koji obećaje bogatstvo proizvoda i usluga za malo novaca, no i nezaposlenost za većinu ljudi na svijetu, koji će postati zastarjeli bez ikakve vlastite krivice.