Dok je ime Asima Kurjaka prije desetak godina bilo po novinama gotovo svakodnevno, od kako je otišao u ‘administrativnu mirovinu’, kako to sam naziva, mnogo se manje zna što radi. A na području kojim se Kurjak desetljećima bavi, ultrazvučnoj dijagnostici, stalno se događaju nevjerojatne promjene.
“U tih zadnjih deset godina, pa i od vremena od kada sam u mirovini, nisam nikada bio aktivniji”, otkriva dr. Kurjak za Nedjeljni Jutarnji, najavljujući i zagrebačku promociju tri najnovije knjige, sto i šestu, sedmu i osmu koje je do sada napisao. Najcitiraniji hrvatski znanstvenik posebno je ponosan što je prije dva mjeseca u Australiji osnovana stota škola za ultrazvuk, koju je Kurjak osnovao u Dubrovniku zajedno s pionirom ultrazvučne dijagnostike, nobelovcem Ianom Donaldom. “Sto brendova Hrvatska nema ni u politici, ni u glazbi, ni u književnosti, pa ni u nogometu. Samo u ultrazvuku.”
Nedavno je Kurjak, koji godinama educira mlade stručnjake u Kataru i Dubaiju, postao i redovni član ruske Akademije znanosti, a javnost malo ili gotovo ništa ne zna da se revolucionarni test mozga nerođenog djeteta, čije korištenje daje nadu za spektakularna otkrića na području istraživanja mozga kod fetusa, naziva upravo po Kurjaku. Uskoro će predsjednik svjetske federacije prenatalne medicine postati profesor Milan Stanojević, a Asim Kurjak predsjednik Akademije prenatalne medicine.
Tehnološka čuda
Dok sjedimo u njegovoj zagrebačkoj kući, okruženi slikama po kojima je Kurjak i jedan od najvećih privatnih kolekcionara u Hrvatskoj, dojam je da se, zapravo, od te ‘administrativne mirovine’ prije osam godina nije mnogo promijenio. Stalno putuje, prati tehnološka čuda na području medicine, educira studente, a njegovi suradnici danas su vrhunski liječnici i šefovi klinika širom svijeta. Posebno je posvećen istraživanjima koja ukazuju da se dobrim načinom vođenja trudnoće preveniraju kronične bolesti u starosti, krvožilne i dijabetes grupe B.
“Te dvije bolesti počinju u maternici majke. Suvremeno vođena trudnoća i porođaj prevenira ne samo tjelesne nedostatke, već i intelektualne. A vrhunac svega što imamo su metode liječenja ploda u maternici”, kaže Kurjak koji je svoje poglede na istraživanje s područja koje je etički još uvijek krajnje osjetljivo iznio tri puta i Svetom Ocu, Ivanu Pavlu II.
Najnovija generacija četverodimenzionalnih ultrazvučnih uređaja, siluet, u kombinaciji s kompjuterima, uskoro bi mogla zasjeniti sve dosadašnje aparate koji se koriste u svijetu. Aparati su bili na testiranju u Zagrebu i Osaki i sada su objavljeni prvi rezultati u Kurjakovoj knjizi koju su otkupili i Kinezi.
Grupa znanstvenika razvila je test mozga nerođenog djeteta koji je na prijedlog iz Japana prozvan po Kurjaku, KANET (Kurjak’s Antenatal Neurobehavioral Test). Prije nekoliko mjeseci na skupu u Bukureštu preporučen je za rutinsko korištenje.
Ogledalo mozga
Sve je počelo kada je liječnički tim predvođen Kurjakom utvrdio da se po pokretima bebe u maternici mogu donijeti važni zaključci o razvoju mozga. “Izvan dosega dosad dijagnostičkih metoda bilo je lice fetusa, a ono je ogledalo mozga. Čitajući lice i prateći mimiku mogu se donositi zaključci o funkciji mozga. Zaključili smo da praćenje pokreta ruku, nogu, te sedam parametara na licu, od gutanja, zijevanja i sisanja palca su elementi sazrijevanja fetalnog mozga.”
Pokreti čeda tako se mogu pratiti već od sedmog tjedna trudnoće, a prava dinamika je u devetom tjednu. “Profesor Ivica Kostović istražio je da se kora mozga razvija s osam tjedana, a mi smo dokazali da mozak dobiva prvi poticaj za rast upravo tada. Dali smo kvalifikaciju kako se ti pokreti dijele, na kompleksne, izolirane, pojedinačne.”
Na osnovu tih pokreta moguće je otkriti i moždanu paralizu koja će se kasnije javiti kod djeteta. Svjetske statistike pokazuju da je učestalost te bolesti stalno ista i troje do četvero od 1000 rođene djece oboli od paralize. “Samo u Americi ima 800.000 oboljelih, a nema lijeka.” Kurjak kaže da se dugo vjerovalo da je uzrok tome greška koju liječnik počini za vrijeme poroda, pa su pokrenuti i mnogi sudski sporovi protiv liječnika. “Sada se zna da se u devedeset posto slučajeva bolest razvija prije poroda”, kaže Kurjak, uz dodatak da je bio i svjedok na nekim suđenjima u Americi gdje su srušene presude liječnicima.
Nakon tih prvih rezultata istraživanja koje je započeo Kurjak, zajedno s profesorom Stanojevićem, nastavljena su u deset svjetskih centara. “Mozak je najmanje istraženi organ, ali i najpromjenjiviji”, kaže poznati liječnik. “Mi smo za sada prošli mukotrpni proces u trajanju od devet godina da se prvo sve istraži. Sve dosadašnje analize su potvrdile da je test vrlo koristan i može otkriti neurološka oštećenja kod nerođene djece.”
Asim Kurjak nam otkriva da znanstvenici razmišljaju i o novoj metodi liječenja fetusa kod kojeg je primijećena cerebralna paraliza, koja će se manifestirati najčešće dvije godine nakon rođenja. Za sada je kod sedam slučajeva fetusa otkrivena cerebralna paraliza u maternici majke, a prvi slučaj sumnje na cerebralnu paralizu otkriven je u Kataru, kod žene koja je već rodila dijete koje je oboljelo od cerebralne paralize.
“Treba nam još vremena za daljnja istraživanja, a trojica liječnika kod nas su obranili doktorski rad upravo na tom području.”
Generator novih ideja
Kurjak kaže da postoje tvari koje stimuliraju razvoj mozga i da te tvari, što je najnovija spoznaja, do 26. tjedna trudnoće izlučuje maternica. “Znanost poznaje 21 takvu tvar, a najveći broj moždanih paraliza dogodi se između 28. i 38. tjedna. Kod visokorizičnih žena naš se test radi od 24. tjedna trudnoće, pa se metodom koja se zove kordocenteza ulazi u krvotok ploda. To je danas rutinski zahvat, ali istom tom tehnikom jednoga dana ubrizgat ćemo te neurotropne tvari.”
Sjeća se Kurjak reakcije jednog istaknutog liječnika koji mu je kazao, ‘Asime, kada se dijete rodi ne može se tvrditi da će se pojaviti cerebralna paraliza, a kako možeš ti tvrditi da si to otkrio u maternici’. “Cijeli život će mi te riječi ostati u pamćenju. U znanosti je osporavanje generator novih ideja, kontroverza u znanosti je korisna, jer stimulira dodatno istraživanje. Odgovorio sam mu, ‘očito je neurologija fetusa u maternici nešto drugo’. Nedavno mi je čestitao upravo na tome što sam shvatio da je drukčija neurologija u maternici fetusa i kod rođenog djeteta.”
Sada se istraživanja intenzivno nastavljaju u Detroitu u Americi, a dr. Stanojević je konstatirao da postoje veće šanse da se postignu bolji rezultati u liječenju fetusa kod kojeg je zamijećeno oštećenje mozga, nego kada se dijete rodi i dođe do cerebralne paralize.
Tehnika inače ide takvim nevjerojatnim koracima naprijed da to začuđuje i Kurjaka, koji je imao prilike uz Iana Donalda vidjeti i raditi na prvim uređajima. “Donald, taj vrhunski vizionar, govorio je ‘vidim bebu kako se kreće, njeno srce, ne može dalje’. Ipak, ovaj ultrazvučni aparat najnovije generacije sve ostale će ostaviti u povijesti”, govori nam i pokazuje zaista impresivne slike razvoja fetusa, na kojima se vide i najsitniji detalji. “Sve se razvilo do neslućenih razmjera.”
Sve organe danas liječnik vidi u tri dimenzije, a vidi se građa i struktura svih organa, od srca, bubrega do mozga. “Danas se mogu vidjeti anomalije prsta, što je prije bilo nemoguće, kao i rascjep nepca. Ova najnovija generacija uređaja daje nam i mogućnost ispitati funkciju organa nerođenog djeteta.”
Fetus je već dugo pacijent, pa se gotovo rutinski rade zahvati kod problema s bubrezima. Kurjak kaže da ono što je nedavno bila ideja, sada postaje tehnika. “Do jučer nepoznato, danas znanstveno otkriveno. Otkriće povećava znanje, koje je danas univerzalno. Spriječene su i prijevare, jer postoji niz provjera.”
Kurjak tvrdi da nije daleko dan kada će se mnogo više moći učiniti i kod autizma, i intelektualnih retardacija. “Danas znamo da su krvožilne bolesti, koje su kasnije najveći ubojica, vezane za zastoj rasta čeda. Dakle, počinju u maternici, a sada znamo da u maternici počinju i psihičke bolesti.”
“Profesore, ima li nade da će se skoro moći intervenirati kod fetusa i spriječiti kasnije bolesti krvožilnog sustava i razvoj hepatitisa B”, pitamo Kurjaka. Odgovara da ima nade. “Čitav svijet traga za mehanizmima kako te bolesti prevenirati u maternici, da na ovaj svijet dođe ne samo živo i zdravo novorođenče, što je nekad bila glavna želja, nego živo, zdravo i za samostalni život sposobno novorođenče. To je današnji cilj.”
Pionir ultrazvuka
Prije se sve prepuštalo prirodnim silama, danas je moderna medicina uzela stvar u svoje ruke. “Srećom za majke, jer se razvio aktivni proces vođenja trudnoće. Predviđamo komplikacije, ponekad i liječimo u maternici i razvija se jedna posve nova grana, liječenje nerođenog čeda. Čak i kirurško.” Uz dodatak da se na tom kirurškom polju sada malo stalo kako bi se obavila dodatna istraživanja.
“Mi brinemo o dva života, majke i fetusa, što našu struku čini beskrajno atraktivnom.”
Pionir ultrazvučne dijagnostike kod nas, rođen u Kotor Varoši, živo se prisjeća dana kada je bivšoj dekanici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, profesorici Nadi Čikeš, za svoj šezdeset i peti rođendan najavio da odlazi u mirovinu. “Nagovarala me da ostanem, ali ja sam se želio osloboditi stege koju donosi radno mjesto kako bih imao više vremena uploviti u jedno kreativno područje i slobodu stvaranja.”
Već je tada Kurjak imao ponude sa tri strane nastaviti uspješnu znanstvenu karijeru. Prihvatio je američku ponudu sveučilišta Cornell da ide u Katar učiti studente u projektu za koji je pokrovitelj bila Sheikht Mozah, prva dama te bogate zemlje. “Rekao sam da idem kao čovjek Medicinskog fakulteta iz Zagreba i tu sam ostao godinama, do danas.” Sve to vrijeme Kurjak je imao vrhunske uvjete za rad, ali i život u bogatom Kataru, u šesterosobnoj vili s bazenom, Indijcem vozačem koji mu je na usluzi 24 sata. “Tamo sam stvorio 43 magistra znanosti, u zemlji koja nije imala tradiciju u razvoju znanosti. Po fantastičnim ekonomskim parametrima su vodeći u svijetu, ali su parametri znanja bili skromni.”
Kurjak tvrdi da mu je jedna od najdražih satisfakcija bila kada je napravio program za postdiplomski studij u Kataru, koji se temeljio na programu Zagrebačkog sveučilišta. “Taj je program prihvaćen u Kataru i to koristim kao divan primjer ‘izvoza’ naše pameti i znanja.” U međuvremenu se i Dubai zainteresirao za program koji se provodio u Kataru, pa je 69 specijalista prošlo edukaciju. “Sada sam opet u Kataru, ali postoji još četiri medicinskih centara u svijetu koji koriste naše programe, u Moskvi, Brazilu, Kazahstanu i Japanu.”
Klinika u Teksasu
Kurjak je posebno ponosan na Interuniverzitetsku školu medicinskog ultrazvuka, osnovanu 1983. u Dubrovniku, koja je premašila i najoptimističnija očekivanja. Prije dva mjeseca u Australiji je osnovana stota škola, a u planu su i nove.
“Jeste li obišli svih sto škola po svijetu”, pitamo Kurjaka koji kaže da je do sada proputovao 148 zemalja svijeta i vidio kako rade sve ultrazvučne škole čiji je temelj udaren na jugu Hrvatske. “Sada ćemo osnovati škole u Gani, Nigeriji, Sudanu i Etiopiji. U tih 100 škola postoje tri programa, bazični, specijalistički i za doktorate, i taj moderni oblik globalne edukacije daje vrhunske rezultate, jer se ne može educirati drukčije u New Yorku, Zagrebu ili Čadu. Pogodili smo s tim programom zanimanje ljudi i u razvijenom svijetu, ali i zemljama u razvoju. Uz mobilnost nastavnika, jer 25 vrhunskih stručnjaka ima ugovore s nama za rad u školama.” A Kurjak objašnjava da je posebno važno da se sve samofinancira.
Danas je posve svejedno gdje živite i radite, pod uvjetom da radite dobro. “Jedini je kriterij kvaliteta. Moj prvi suradnik u Ian Donald školi, profesor Frank Chervenak, radi u jednoj od vodećih sveučilišnih klinika u New Yorku, a čujemo se i ‘vidimo’ svaki dan, uređujemo knjige, koordiniramo rad škola. Nema više prepreka, bitna je ideja, a ona uvijek nastane u jednoj glavi, jer nema kolektivne pameti.”
Tajna uspjeha, kaže Kurjak, moto je ‘ne novcima, ne politici’. “Nama nitko ništa ne plaća, sve se samofinancira, a sasvim smo ravnodušni kada je riječ o politici. Od te naše transnacionalne komunikacije u znanosti i političari bi mogli puno naučiti.”
A rezultati su danas vidljivi. Kurjakovi najbolji đaci danas su vrhunski stručnjaci u svijetu. “ Zlatko Alfirević jedini je stranac šef klinike u Liverpoolu, Davor Jurković je napravio sjajnu karijeru u Londonu, Mladen Predanić u New Yorku, Sanja Kupešić je šefica klinike u Teksasu.”