Fotelja ravnatelja HZZO-a (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) po logici stvari uvijek je ne samo dinamična nego i vrlo vruća. Naime, s jedne strane zadani proračun, a s druge očekivanja građana koji žele učinkovito, kvalitetno i brzodjelujuće zdravstvo.
Nerijetko, to je u nesrazmjeru, a onda slijede i dugovi koji u ovom trenutku dosižu 8,2 milijarde kuna. Odnedavno novi je v. d. HZZO-a dr. Lucian Vukelić, inače ortoped iz Klinike za ortopediju u Lovranu, koji će sudeći po najavama morati krenuti u ozbiljne reforme sustava ne bi li kune s kojima raspolaže zdravstvo bile dostatne za pokrivanje tekućih troškova.
Naime, ministar financija nedavno je rekao da se u “reformama zdravstva više očekuje u sređivanju izdataka nego prihoda”. Vukelić tvrdi da na to mjesto nije došao sjediti u fotelji, nego prije svega poboljšati sustav, koliko se može. No, što ako to ne bude moguće?
- Uvijek se mogu vratiti u bolnicu i operirati - kaže novi čelnik HZZO-a.
Zašto vršitelj dužnosti, a ne ‘za stalno’ s obzirom na to da je proveden regularni natječaj?
- Dobio sam prigodu i povjerenje Vlade RH da obnašam ovu odgovornu dužnost i čini mi se logičnim što sam dobio rok u kojem mogu pokazati svoju viziju i misiju vođenja HZZO-a. Ako se ona pokaže ispravnom i opravdam ukazano povjerenje, spreman sam odraditi i puni mandat kao ravnatelj. Iskreno bih volio da se i na druge pozicije koje sa sobom nose veliku odgovornost čelni ljudi imenuju na probni period.
Kažu da zdravstvo svake godine treba najmanje deset posto više sredstava nego godinu ranije. No, HZZO će morati pokriti troškove s oko 24 milijarde kuna, što je manje od očekivanog rasta troškova. Osim toga, za vratom pušu stari dugovi. Tko će biti zakinut?
- Nadam se - nitko. Naime, u ovoj godini zdravstvo će raspolagati sa 23,9 milijardi kuna i to je okvir u koji moraju stati svi troškovi. Da bi se to postiglo, morat će se među ostalim racionalizirati, ali i reformirati sustav tako da se za isti novac dobije više, jer osnovna je zadaća HZZO-a našim osiguranicima pružiti što bolju zdravstvenu zaštitu. Mogu najaviti da će kontrole trošenja biti vrlo stroge jer ne može se dopustiti da neki rade, a neki troše nezarađeno. Međutim, kako se u 2018. i narednim godinama očekuju pozitivna makroekonomska kretanja na razini cijele države, pa tako i u poslovanju HZZO-a, prvenstveno na prihodovnoj strani, očekujemo da će se ostvariti veći prihodi u odnosu na plan.
No, bolnicama su u odnosu na prošlu godinu limiti ukupno podignuti za samo 300 milijuna kuna. To je otprilike iznos potreban za povećanje plaća zaposlenima. Tim novcem teško se mogu smanjiti liste čekanja na kojima je trenutačno gotovo 800.000 građana koji u prosjeku na prvi pregled čekaju četiri mjeseca.
- Uvjeren sam da će se prioritetnim listama koje je pokrenulo Ministarstvo zdravstva za one najbolesnije te boljom kontrolom odnosno nemogućnošću dupliranja ‘narudžbi’ situacija bitno popraviti. Naime, dio pacijenata se naručuje istodobno u više bolnica za pregled ili dijagnostiku. Odnedavno 46 od 64 bolnice mogu vidjeti je li se neki pacijent prijavio u više bolnica za određenu pretragu. Radi se o pet KBC-a, odnosno uključeni su svi osim KBC-a Sestre milosrdnice te većina općih i dio specijalnih bolnica.
Radi se na tome da uskoro sve bolnice budu povezane s HZZO-om preko jedinstvenog informatičkog sustava. Primjerice, u trenutku narudžbe unošenjem MBO-a, odnosno matičnog broja osiguranika (naveden na zdravstvenoj kartici), postupka koji se traži te ID-a e-uputnice vidljivo je da li se pacijent ranije već prijavio u nekoj drugoj ustanovi.
Bolnice imaju odobrenje otkazati termin u ustanovi gdje se osiguranik ranije prijavio i upisati ga na svoju listu ako to osiguranik želi. Očekujemo da će ovo ‘očistiti’ dio listi čekanja, odnosno da će sve biti svedeno u realne okvire i, što je najvažnije, smanjiti vrijeme čekanja. Puno će pomoći i tzv. Centar dijeljenih usluga (CDU) gdje će biti povezani primjerice mogućnosti za e-građane, e-zdravstvene kartone... Umrežavanje tzv. e-bolnica trebalo bi biti završeno tijekom iduće tri godine. Predviđen je i tzv. centralni kalendar e-naručivanja iz kojeg bi bilo vidljivo u kojim ustanovama za koji datum ima slobodnih mjesta za određenu uslugu.
Poskupljuju li police dopunskog zdravstvenog osiguranja?
- O tome se ne razgovara. Fokusirani smo na smanjivanje rashodovne strane. Trudit ću se da naša polica ostane cjenovno i kvalitetno kakva jest, a to znači solidarna, nerestriktivna, bez ograničenja, odnosno da su svi osiguranici jednaki bez obzira na dob ili potrošeni broj usluga. Riječju, nadam se da ću moći osigurati da naša polica ostane na istoj cijeni.
Znači li to da će i država platiti svoj dio obveze za dopunsko osiguranje?
- Trenutačno i u tom dijelu izdvajanja za zdravstvo iz proračuna na stojimo dobro. Naime, računi bi mogli biti ‘čišći’ kad bi HZZO bio povezan s drugim institucijama pa da točno znamo tko je otišao iz Hrvatske, a još uvijek koristi osnovno i dopunsko osiguranje. Poanta je da su građani zdravstveno osigurani u zemljama u kojima rade, odnosno u kojima plaćaju poreze. To u ovom trenutku nije dobro riješeno i nemamo pravu kontrolu pa se u HZZO-u kao nezaposlene vodi čak 480.000 osoba, a njih 310.000 ostvaruje prava na zdravstvenu zaštitu bez plaćanja, odnosno to mora nadoknaditi država.
Nerijetki su problemi bolovanja. Najavili ste smanjenje. Kakva je situacija i što ćete poduzeti?
- U prošloj godini stopa bolovanja bila je 3,29, ali više od toga zabrinjava da je u samo jednoj godini bilo pola milijuna dana bolovanje više nego godinu ranije. Drugim riječima, svaki dan 44.000 bolesnih radnika nije bilo na svome radnom mjestu. To govori da i dalje moraju biti stroge kontrole izostanka zbog bolesti i s tim ćemo nastaviti jer naknade uzimaju velik dio iz zdravstvene blagajne.
Što je s dodatnim osiguranjem koje se sve češće najavljuje, odnosno mogućnost doplate primjerice za skuplje proteze. Kako bi to trebalo izgledati?
- To je zasad tek u fazi analitike i razmatranja. Naime, dodatno osiguranje postoji kao mogućnost i u zakonu i u statutu HZZO-a, ali o tome se treba još puno razgovarati. Morao bi se postići konsenzus, ali i imati ‘osigurače’ da dodatno osiguranje ne potakne korupciju. Mislim da to još neko vrijeme neće biti aktualno.
Ostaje li HZZO izvan riznice s obzirom na to da se od vremena do vremena spominje ‘stari model’?
- To je stvar politike. Činjenica je da ovaj model ima pozitivnu stranu jer HZZO posluje pozitivno, protok novca je transparentan i jasno se vidi tko, koliko i kad uplaćuje na račun HZZO-a.
Sve je veći problem sa skupim lijekovima jer nema dovoljno sredstava za sve novosti koje stižu na tržište.
- HZZO ima svoj fond skupih lijekova i to dobro funkcionira. Lijekovi koji nisu na listi HZZO-a ne mogu se plaćati iz tog proračuna. No, činjenica je da smo lani na listu skupih lijekova stavili čak 30 novih, a godinu dana ranije samo 7. Prošle je godine za fond skupih lijekova izdvojeno 900 milijuna kuna, a za ovu godinu predviđeno je više od milijarde, što je veliki iznos ako se zna da je prije desetak godina za tu namjenu izdvajano tek 160 milijuna kuna.
Nedavno ste uspjeli sniziti cijene ortopedskih pomagala. Što je s lijekovima koji se izdaju na recept ili troše u bolnicama?
- Za početak nismo štedjeli na osiguranicima, nego smo na ortopedskim pomagalima uštedjeli 35 milijuna kuna zadržavajući kvalitetu pomagala kao prioritet. Uskoro se kreće i s nivelacijom cijena za lijekove, a očekujemo da će to biti ušteda od oko 140 do 150 milijuna kuna.