STIPAN JONJIĆ

Cjepiva nemaju ‘nacije‘ i nema razloga zašto rusko ne bi bilo jednako učinkovito kao i druga

Stipan Jonjić (67) član je Leopoldine, njemačke nacionalne akademije znanosti, i Europske akademije za mikrobiologiju
Stipan Jonjić
 Matija Djanješić/Cropix

Moji mladi doktorandi u ožujku su me pitali: 'Profesore, mi smo sad u lockdownu, zašto ne bismo radili PCR testove za covid-19 za KBC Rijeka?' Nazvao sam tadašnjeg ravnatelja KBC-a Rijeka i tako je došlo do lijepe suradnje molekularnih biologa i kliničara koja i dalje traje. Već mjesecima radimo testiranja pacijenata i osoblja KBC Rijeka i jako sam zadovoljan zbog toga.

To je dokaz da naša znanstvena istraživanja nisu sama sebi svrha i da se i kod nas znanost može iskoristiti za pomoć ili razvoj drugih poluga društva, u ovom slučaju bolničkog sustava, kaže mi u telefonskom razgovoru vodeći hrvatski imunolog Stipan Jonjić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva.

Stipan Jonjić (67) rođen je u blizini Kupresa, srednju školu završio je u Sarajevu, a diplomirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Autor je više od 200 znanstvenih radova, od kojih 184 u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima te je prvi hrvatski znanstvenik koji je dobio dva projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Član je Leopoldine, njemačke nacionalne akademije znanosti, i Europske akademije za mikrobiologiju. Njegovi kolege opisuju ga kao čovjeka neiscrpne radne energije koji je potpuno posvećen znanosti.

Svijet je zahvatila prava euforija zbog objave preliminarnih rezultata cjepiva kompanija Pfizer i BioNTech. Imamo li razloga za toliki optimizam?

- Euforija je zapravo posljedica situacije u kojoj se svijet nalazi, pa je svaki rezultat koji unosi malo optimizma dobro došao. Inače nema razloga zašto bi ovo priopćenje samo po sebi, bez detalja o stvarnim rezultatima, bilo razlog za veliki optimizam. Jer, kao što je poznato, najmanje 10-ak cjepiva koja se nalaze u završnoj fazi kliničkih istraživanja mogu isto tako biti razlog za optimizam. Čak i u najboljem scenariju, da cjepiva uđu u široku upotrebu vrlo brzo i da budu potpuno efikasna, trebat će barem nekoliko mjeseci, a vjerojatno i više, da se procijepi većina pučanstva.

Kada bi to cjepivo moglo biti odobreno?

- Najvjerojatniji razlog za objavljivanje ovih preliminarnih i nepotpunih rezultata jest činjenica da kompanija traži izvanredno odobrenje cjepiva od regulatornih agencija, kako bi dobila na vremenu i osigurala određenu prednost. Mnogi govore da tu ima i politike, međutim sumnjam, jer i druge kompanije se nalaze u završnoj fazi i vjerojatno imaju jednaku startnu poziciju.

Samo je pitanje dana kada će i one izaći sa svojim rezultatima. Ne mogu znati kada će ovo ili neko drugo cjepivo biti odobreno, ali s obzirom na ogroman pritisak javnosti, ali i politike - moguće je vrlo brzo. Vjerujem da ćemo početkom iduće godine imati desetak cjepiva spremnih za proizvodnju.

To cjepivo se zasniva na novoj tehnologiji, a slično RNK cjepivo razvija i kompanija Moderna. Možete li pojasniti?

- Da, radi se o tzv. genetičkom cjepivu, odnosno cjepivima jer ih ima više, koja se zasnivaju na principu da se vjesnička RNK za ciljni protein upakira u lipidne nanočestice koje će osigurati ubacivanje virusnog gena u stanicu, nakon čega slijedi njegova ekspresija u protein, u ovom slučaju S (spike) protein SARS-CoV-2 pomoću kojega se virus veže na receptor na našim stanicama nazvan ACE-2.

Na sličnoj platformi ima još nekoliko cjepiva u pripremi, a osim toga postoje cjepiva koja se zasnivaju na DNK za taj isti gen. U osnovi, princip je sličan, samo što je DNK puno stabilniji, pa je manipulacija u fazi cijepljenja lakša. Ta tehnologija se koristila i ranije, ali nikad kao cjepivo kod ljudi. No, već neko vrijeme se govori o DNK i RNK cjepivima, pa je pandemija samo ubrzala njihov razvoj. Mislim da je to važno jer je po meni riječ o posve bezopasnoj platformi..

Koje su dvojbe oko RNK i DNK cjepiva?

- Možemo postaviti pitanje u smislu dugotrajnosti imunosti potaknute cjepivom, sposobnosti podizanja imunosti kod ljudi koji su već bili inficirani sa SARS-CoV-2, jer je poznato da koronavirusi ne izazivaju dugovječnu memorijsku imunost, a cjepivo to može premostiti. Mogli ste uočiti da u preliminarnim rezultatima ovog istraživanja nešto manje od 10 posto ljudi ipak nije bilo zaštićeno od infekcije. Treba vidjeti što to znači i jesu li možda ti ljudi ipak imali slabije simptome, odnosno patologiju, jer nama treba cjepivo koje će štititi ne samo od infekcije, nego i cjepivo koje će kontrolirati virus u tkivima.

Zašto se to, ali i sva ostala cjepiva u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, izuzev Johnson&Johnsonova, daju u dvije doze?

- Osim tehničkih problema, ništa loše nema u tome što se cjepiva daju u dvije doze, jer je poznato da će ponovna aplikacija cjepiva potaknuti brži i efikasniji imuni odgovor i ostaviti još bolje imunološko pamćenje. Kod ovakvih cjepiva moramo imati na umu da ona budu vrlo brzo uklonjena iz organizma, tako da ne možemo računati na produljeno poticanje imunog odgovora i zato ima smisla davati cjepivo u dvije ili više doza.

image
Stipan Jonjić
Matija Djanješić/Cropix

Mnogo se nade polaže u oxfordsko cjepivo na osnovi vektora adenovirusa čimpanze.

- Ne samo oxfordsko, jer postoji velik broj kompanija koje rade tzv. vektorsko cjepivo koje podrazumijeva umetanje virusnog gena, u ovom slučaju uglavnom gena koji kodira S protein koronavirusa u neki drugi virus koji onda služi kao nosač tog gena. Infekcijom takvim rekombinantnim virusom dolazi do ekspresije umetnutog virusnog gena i imunog odgovora na proteine koji su uneseni takvim vektorskim cjepivom.

Takva cjepiva su obično moćna u smislu izazivanja imunog odgovora, ali potencijalno mogu imati i neke nuspojave. U konkretnom slučaju zna se da cjepivo štiti eksperimentalne životinje i da inducira dobar imunološki odgovor u ljudi. Očekuje se da će i oni uskoro imati objavu kao i Pfizer s rezultatima efikasnosti u ljudi.

Što je pokazala istraga oko jednog slučaja teže nuspojave kod oxfordskog cjepiva?

- Da, oni su na kratko zaustavili cijepljenje, jer je jedan od ispitanika razvio mijelitis, odnosno upalu leđne moždine. Ali, zasad nema jasnih poveznica između toga i cjepiva. Normalno je da se netko razboli od 30.000 ljudi uključenih u kliničku studiju, neovisno o cjepivu. Nije pronađena nikakva veza s cjepivom te se smatra da bolest koja je uočena u te osobe nije bila posljedica cijepljenja.

Kakvo je vaše mišljenje o ruskom cjepivu Sputnjik V koje je odobreno još 11. kolovoza, prije nego što je ušlo u treću fazu kliničkih ispitivanja?

- Svejedno je čije je cjepivo, u ovom slučaju se također radi o sličnom vektorskom cjepivu utemeljenom na rekombinantnim adenovirusima koji ispoljavaju gen od SARS-CoV-2. Dakle, cjepiva nemaju 'nacije' i nema razloga zašto rusko cjepivo ne bi bilo jednako učinkovito kao i američko, kinesko ili bilo čije.

Drugo je pitanje političke naravi zašto su Rusi i čini mi se Kinezi odobravali prije nego što su završene sve faze kliničkog istraživanja. Želim vjerovati da je to isključivo stvar nekog prestiža, a da će i oni kao i svi provesti sve faze kliničkih istraživanja. Ako regulatorne agencije u svijetu odobre rusko cjepivo, nema nikakvog razloga sumnjati u njega.

Kina ima nekoliko cjepiva u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Kakva su ta cjepiva?

- Kinezi koriste više različitih platformi - od onih tradicionalnih konzervativnih poput inaktiviranog SARS-CoV-2 do suvremenih genetičkih platformi, te proteinskih cjepiva. Koliko mi je poznato, Kina ima četiri cjepiva već odobrena za ograničenu uporabu, a jedno od njih bazirano je na adenovirusu 5, dok su njih tri utemeljena na inaktiviranom virusu.

Mnogi se ljudi pribojavaju da bi zbog te brzine cjepiva mogla biti nekvalitetna. Ima li razloga za strah?

- Mogli smo skratiti vrijeme na godinu dana jer nam to tehnologija omogućava. Nakon testiranja na 50.000 ljudi, ne bi trebalo biti previše straha, ali - praćenje, praćenje i praćenje. Neuspjeh u identifikaciji nuspojava i slično bi bio velik poraz za javno zdravstvo, jer bi se izgubilo povjerenje u cjepiva, a ona su bitna, pa bi moglo biti i puno širih posljedica.

Međutim, na neki način ovakav javni pritisak nije potpuno opravdan, jer se radi o virusu koji mi još uvijek nedovoljno poznajemo i koji je očito adaptiran na neke druge domaćine i preskakanjem na ljude dovodi do fizioloških poremećaja s kojima se naš imuni sustav teško nosi.

Postoje virusi koje istražujemo više od 50 godina, ali je imunost na njih toliko kompleksna da još nemamo cjepivo. Osobno želim vjerovati da će svi ovi napori uroditi barem djelomičnim uspjehom i kontrolom pandemije, ali premalo je vremena da bismo napravili cjepivo koje bi bilo idealno po nekim našim današnjim standardima.

Kako gledate na antivakserski stav u našoj javnosti prema cjepivima? Ljetos je izgledalo da će se mali broj ljudi cijepiti protiv gripe, a sad je prava pomama i cjepiva nema dovoljno.

- I antivakseri su ljudi koji se boje. Vjerujem da i oni razmišljaju imaju li pravo svojim stavom i ponašanjem ugroziti živote drugih ljudi. Mislim da je kumulativni učinak medija, znanstvenika i liječnika doveo da opadanja antivakserskog raspoloženja.

image
Stipan Jonjić u Perthu u društvu prof. Geoffreyja Shallama i nobelovca, prof. Barryja Marshalla, prilikom posjeta 2008. godine

Hoće li cjepivo okončati pandemiju?

- Nema potpunog jamstva da će cjepivo u potpunosti eliminirati pandemiju, ali vjerujem da će uvelike pomoći. Preko noći se ništa ne može promijeniti, niti za nekoliko mjeseci. Sve epidemiološke mjere će ostati još mjesecima i svako ignoriranje može biti opasno da nam se lokalno ili na široj razini epidemija vrati u još gorem obliku.

Zadnjih mjeseci se jako govorilo o imunitetu krda: neki znanstvenici ističu potrebu zaražavanja što većeg dijela populacije i žrtvovanja starih i bolesnih.

- To bi bilo i pogrešno i nemoralno. Po meni, spoznaje koje imamo o biologiji i imunologiji ovog virusa ne daju nam za pravo da vjerujemo u imunitet krda, što god to značilo. Naime, sasvim je vjerojatno da će ljudi koji su preboljeli infekciju moći biti ponovo inficirani, a tek ostaje da se vidi hoće li se takvi ponovno inficirani i razboljeti. Još nema dovoljno podataka. No, generalni stav znanstvenika i medicinske struke u smislu globalne zaštite je cjepivo, a ne zaražavanje i umiranje što većeg broja ljudi.

Kako vidite sadašnju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj?

- Situacija je dosta teška, kao i u većini zemalja EU. Kao i mnogi, i ja se pribojavam kolapsa zdravstvenog sustava i zato sam zagovornik strožih mjera u smislu ograničavanja bilo kakvog okupljanja pa čak i kažnjavanja onih koji se ne pridržavaju. Međutim, mislim da bismo mogli proći bez potpunog zatvaranja, ali nisu mi poznati modeli na temelju kojih bih tvrdio jedno ili drugo. Svakako bi bilo dobro ako uspijemo izbjeći potpuno zatvaranje, a to možemo jedino ako imamo stroge mjere kojih se pridržavamo..

Koje su zemlje po vama najbolje odgovorile na pandemiju?

- Uglavnom azijske: Kina, Južna Koreja, Japan i Tajvan, i to s vrlo ambicioznim pristupima, koji nisu dobrovoljni. Tajvan nije tri mjeseca imao nijedan slučaj covida. Svaka od tih zemalja ima svoj pristup, ali zajednička im je ozbiljnost.

Koji je recept da znanstvenik iz male zemlje u kojoj se malo ulaže u znanost i prezire meritokratski pristup postane međunarodno uspješan?

- Moji pogledi na to se temelje na činjenici da je znanost univerzalna, pa prema tome ako volite znanost i želite uspjeti, morate poštivati iste kriterije. Potrebno je puno raditi na istraživanju i razvijati timski rad. To podrazumijeva i probir mladih znanstvenika koji moraju uvažavati iste kriterije. Ako priznate da postoji znanost 'za male i velike zemlje', onda bolje da i ne krećete u znanost. Naravno, potrebna je i određena podrška sredine, bez čega je teško uspjeti.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom u karijeri?

- Činjenicu da su uz mene stasali brojni mladi znanstvenici koji su u međuvremenu postigli prepoznatljive karijere, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Mnogi od njih su me vjerojatno već sad prestigli i to me veseli. Ono što me manje veseli je da često ti mladi ljudi ne nailaze na prepoznavanje u svojim sredinama.

A konkretno vaši uspjesi?

- Tu svakako spada nekoliko otkrića temeljnih imunoloških mehanizama u kontroli virusnih infekcija, napose herpesvirusa, zatim otkrivanje i karakterizacija tzv. virusnih imunosubverzivnih mehanizama, da ne nabrajam detalje. Upravo su nas ta otkrića dovela do istraživanja vektorskih cjepiva odnosno pitanja kako dizajnirati 'pametna' cjepiva i imunoterapijske pripravke u borbi protiv tumora i drugih bolesti.

Dio tih istraživanja smo u suradnji s kolegama u Izraelu uspjeli usmjeriti prema dizajniranju novih 'pametnih' lijekova, te smo zajedno osnovali akademsku 'spin-off' tvrtku Nectin Therapeutics koja se sada bavi tim translacijskim istraživanjem.

Član ste Njemačke akademije znanosti, ali ne i HAZU?

- HAZU je napravio puno za hrvatsku znanost, kulturu i nacionalnu opstojnost. Kako će HAZU birati svoje članove, to je na njima.

Jeste li i vaši suradnici sada potpuno fokusirani na covid?

- Mi imamo više istraživačkih grupa, a nekoliko njih se sada bavi istraživanjem vezanim uz covid-19. Jedna grupa istražuje vektorska cjepiva utemeljena na citomegalovirusima, druga radi na karakterizaciji imunog odgovora na SARS-CoV-2 u ljudi, a treća grupa radi na razvoju 'alata' za istraživanje. Nažalost, mi još uvijek nemamo uvjete za rad s patogenima ove razine (BSL3), napose za in vivo istraživanja, ali se nadamo da će se taj problem uskoro riješiti.

Što će nam biti najveća pouka iz ove pandemije?

- Da treba više ulagati u temeljna istraživanja, u ovom slučaju virusa, jer da smo bolje poznavali ovaj i slične viruse, sigurno bi već problem bio riješen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2020 17:39