Sadik Sadiković bio je prvi travar, poznavatelj ljekovitog bilja, koji je, unatoč brojnim kritikama, još daleke 1928. godine uspio ozakoniti svoj rad te se izborio za svoj status kao i status ostalih pobornika alternativnog pristupa liječenju. Iste je godine izdao i danas jako traženu knjigu “Narodno zdravlje” u kojoj je na jednom mjestu prikupio niz savjeta za liječenje prirodnim putem.
Otkako je knjiga prvi put objavljena te davne 1928. godine, izišlo je i rasprodano čak 11 izdanja, a Jutarnji list odlučio je objaviti pretisak izdanja iz 1970. godine, najvjernije izvorniku, koji će mnogi prepoznati kao neizostavni dio kućne biblioteke svojih mama i baka. Svoj primjerak ove vrijedne knjige možete od 21. veljače pronaći na svim kioscima kao i na web portalu bestseller.hr po cijeni od 49,90 kuna.
Mlijeko, med, ocat, luk
Knjiga “Narodno zdravlje” sadrži 800 savjeta kojima godine i promjene u liječenju nisu nimalo naškodile te su primjenjivi i korisni baš kao u vrijeme kada su prvi put ukoričeni. Tu je i popis najstarijih domaćih lijekova poput mlijeka, meda, octa ili luka sa savjetima za upotrebu u liječenju, te savjeti kako i kada treba brati određenu vrstu ljekovitih trava s opisom i slikama ljekovitog bilja i njegovom upotrebom kod raznih bolesti.
Sadik Sadiković rođen je 1870. godine u Ljubuškom te je još kao dječak pokazivao interes za prirodu i ljekovito bilje s kojim se upoznao pomažući ocu, poznatom znalcu u liječenju rana i kožnih bolesti. Tijekom školovanja u vjerskoj školi upoznao je iskustva drugih naroda u tradicionalnoj medicini, a nakon završetka školovanja boravi na Istoku gdje upoznaje indijsku, kinesku, tibetansku, tursku i arapsku medicinu. Vrativši se u rodni kraj, Sadiković postaje poznat po uspješnom pomaganju bolesnim ljudima koji su mu počeli dolaziti sa svih strana u sve većem broju.
U razdoblje svog najplodonosnijeg rada, kada je i nastala knjiga “Narodno zdravlje”, ulazi nakon povratka iz Prvog svjetskog rata u kojem je služio kao bolničar. Na ulazu u njegovu ordinaciju stajao je natpis “Zdravlje je najveće blago na svijetu i teško onome tko ga ne zna čuvati. Bolest dolazi na kilograme, a odlazi na grame.” U povodu reizdanja knjige “Narodno zdravlje” razgovarali smo i s autorovim praunukom Mirsadom Sadikovićem.
Plodonosan rad
- S namjerom da se plodonosan rad Sadika Sadikovića kao poznatog ljubuškog travara ne prepusti zaboravu, kao i da se hercegovački kraj prepozna kao potencijal za uzgoj i proizvodnju ljekovitog bilja, naša obitelj odlučila je osnovati Zakladu Sadik Sadiković. Iz te Zaklade financiramo jednog studenta medicine iz tog kraja koji se nakon studija želi vratiti i koji se uz ostalo želi posvetiti kombinaciji oficijelne i alternativne medicine odnosno ljekobilju. Također, iz Zaklade se financira i jedan učenik srednje poljoprivredne škole koji svojim znanjem i ambicijama želi pridonijeti svojoj očevini i posvetiti se uzgoju ljekobilja - pojasnio je Mirsad Sadiković, koji je i sam doktor znanosti iz područja veterinarske biomedicine.
Prirodom do zdravlja
Zaklada se između ostalog financira i prodajom knjige “Narodno zdravlje”, a uz to dio prihoda dolazi i organizacijom međunarodne konferencije “Prirodom do zdravlja”. Prva konferencija održana je u Ljubuškom 2010. godine, a cilj organizatora bio je na svojevrstan način oživjeti fitoterapiju, odnosno liječenje prirodnim putem, ljekovitim biljem. Tijekom konferencije predavači na znanstvenoj i stručnoj razini predstavili su najnovija istraživanja utjecaja ljekobilja i zdrave hrane na zdravlje, odnosno ukazali su na doprinos i značaj fitoterapije u službenoj medicini.
- Nova konferencija održat će se također u Ljubuškom od 14. do 16. lipnja ove godine i na njoj ću predstaviti svoje istraživanje o zeolitu dobivenom iz vulkanskih stijena, koji smatram najboljim prirodnim čistačem organizma. Želja mi je da dio prihoda od intelektualnog vlasništva završava u Zakladi Sadik Sadiković - kaže Mirsad Sadiković. Ne čudi što su potomci poznatog travara, među kojima je čak 47 liječnika, odlučili pomoći mladima koji se žele obrazovati. Naime, Sadik Sadiković bio je iz izuzetno bogate obitelji i za svoj rad nije nikada ništa naplaćivao. Umjesto toga, pacijenti su prilog mogli uplatiti u dobrotvorna društva. Stoga je Sadiković pri ruci uvijek imao numerirane blokove “Gajrete”, “Napretka”, “Prosvjete”, “Narodne uzdanice”, “Crvenog križa” i drugih društava. ( S.K.)