StoryEditor
NOVA METODA

Higijenski iskorak poznatog doktora: ‘Pet godina se pod tušem nisam nasapunao. Ne, nisam prljav‘

Hamblin, međutim, nije higijenski lijen. Dapače, temeljito je prao ruke i prije pandemije, a kruh zarađuje kao liječnik
Muškarac se tušira (Ilustracija)
 Robin Skjoldborg/Cultura RF/Profimedia

Kada James Hamblin ljudima kaže da se već pet godina nije nasapunao tijekom tuširanja, ljudi mu vrlo rado kažu da im je sama pomisao na to gadljiva. - To je jedna od rijetkih situacija u kojoj ćemo bez suzdržavanja nekome reći da su odvratni, rekao je 37-godišnji Hamblin u razgovoru za The Guardian. - Iskreno, meni je to čudesno.

Hamblin, međutim, nije higijenski lijen. Dapače, temeljito je prao ruke i prije pandemije, a kruh zarađuje kao liječnik koji predaje na Fakultetu za javno zdravstvo pri Sveučilištu Yale te novinar specijaliziran za zdravstvo u američkom časopisu The Atlantic.

Njegova se nova rutina razvijala postupno, odnosno možda je bolje reći da je postupno koristio sve manje i manje higijenskih proizvoda. Sve je počelo kada se iz Kalifornije preselio u manji stan u Brooklynu u New Yorku kako bi se okušao kao novinar. Morao je uštedjeti na vremenu, novcu i prostoru. Istovremeno, počeo se educirati o znanosti mikrobioma. - Odlučio sam se baciti naglavačke u to sve, rekao je Hamblin za The Guardian.

U slučaju da niste u toku, mikrobiom je naziv za zajednicu svih mikroorganizama koji žive na nama i u nama. Svatko od nas na sebi i u sebi nosi 1,5 do dva kilograma mikroorganizama, njih oko 100 bilijuna. Mikrobiolozi i tvrtke koje proizvode kozmetičke i srodne proizvode stalno uče o tome kako naš organizam surađuje s mikrobiomom. Između ostalog, utvrđeno je da mikrobiom igra značajnu ulogu u razvoju čovjekova imunološkog sustava i smanjenju šansi za oboljenja od autoimunih bolesti kao što je primjerice ekcem. Čak i da niste ništa od toga znali, moguće je da ste na ambalaži gelova za tuširanje vidjeli natpise poput "blag prema mikrobiomu". Naime, raste svijest da se mikrobi koji žive u i na čovjeku te ulja kojima se hrane ne bi trebali tako revno uklanjati s kože.

Nakon što je prešao na novi režim čistoće, Hamblin se dao u razmišljanje o modernom shvaćanju čistoće i prirodnom pristupu čišćenju. Stigmatizacija tjelesnog mirisa život je započela kao marketinška strategija za prodavanje sapuna u 20-im godinama prošlog stoljeća. Ni stotinu godina poslije toga ne možemo "oprostiti" nekome tko ne miriši kao parfumerija.

Unatoč razvoju moderne medicine i ostvarenom napretku u njezi kože, sve više ljudi obolijeva od akni, ekcema i psorijaze. Također, istraživanja su pokazala da mnogi ljudi neispravno peru ruke prije jela i nakon upotrebe toaleta, ako ih uopće peru. Pandemija koronavirusa sigurno je popravila situaciju budući da se širenje virusa smanjuje kada se održava redovna higijena.

- Sada je sve pomiješano, jel' da?, kaže Hamblin, koji je o tim paradoksima pisao u svojoj knjizi "Čist: Nova znanost kože i ljepota manjeg truda". Hamblin kaže da su njegovi eksperimenti uspjeli zato što je postupno smanjivao upotrebu nekih proizvoda. Dezodorans više skoro da i ne koristi. - Kako sam koristio sve manje i manje, sve manje i manje mi je trebalo, stoji u knjizi "Čist". - Koža mi se manje uljila, a smanjio mi se i broj fleka od ekcema. Nisam mirisao na lavandu, ali nisam mirisao ni na luk, što bi mi se dogodilo kada bih, ne daj Bože, jedan dan preskočio stavljanje dezodoransa.

Njegova je djevojka to najbolje rekla: - Mirisao je poput osobe.

Hamblin kaže da čovjekov prirodni miris sadrži puno više nijansi i informacija nego što mislimo. - Povijesni zapisi svjedoče da su neki ljudi imali problema s mirisom. Jednostavno nismo prihvaćali sve mirise. Danas, ako netko miriše na znoj ili na bilo što što nije sapun, parfem ili kolonjska voda, držimo ga nečistim, dodao je.

Hamblin je također primijetio da je mirisao manje ugodno kada je bio pod stresom. Za potrebe pisanja knjige razgovarao je s istraživačem koji psa može naučiti da nanjuši rak te s ljubavnim parom koji mu je rekao da vole prirodan miris svoga partnera. - Stotine suptilnih kemijskih signala koje možda emitiramo igraju ključnu ulogu u našoj komunikaciji s drugim ljudima, ali i drugim vrstama. Te pojave tek sada počinjemo razumijevati, rekao je.

Hamblin ističe da je zanimljivo kako je sapun napravio maltene puni krug od raznovrsnog proizvoda koji su ljudi nerijetko pravili u vlastitim domovima do strogo specijaliziranih proizvoda. Kada je čovjek prigrlio svakodnevno sapunanje, tada se pojavila potreba za hidratacijskim kremama i regeneratorima. Industrija čistoće 50-ih je godina prošlog stoljeća ponovno zagrabila u naše džepove tako što nam je nudila sapune koji manje isušuju kožu i blaže deterdžente za pranje rublja. Hamblin kaže da sada živimo vrhunac apsurda jer mnogi traže proizvode koji "skoro da ne rade baš ništa".

Hamblin u knjizi opisuje i kako se njegova kolegica Maya Dusenbery riješila akni i reumatoidnog artritisa koji je razvila zbog lijekova koje je pila da bi se riješila akni. - Akni se pokušala riješiti pomoću isušivača kože, antibiotika, kontracepcije i lijeka izotretinoina, koji među svojim nuspojavama broji i suicidalne misli te upalu probavnog trakta. Ništa nije uspjelo, a usput je razvila reumatoidni artritis. Kada je njega pokušala izliječiti lijekovima za imunosupresiju, počela joj je ispadati kosa, piše Hamblin.

- Ubrzo joj je dozlogrdilo i prestala je piti lijekove protiv akni. Nakon nekoliko mjeseci masne kože, stanje joj se smirilo. Danas lice čisti krpom i vodom. Artritis joj se također povukao nakon što mu je pristupila holistički u dogovoru s liječnikom.

Hamblin drži da su antibiotici jedina stvar koja mikrobiomu nanosi više štete od higijene.

Mikrobiolozi su otkrili da lovci i sakupljači te Amiši imaju optimalno raznovrstan mikrobiom te da je malo vjerojatno da će oboljeti od autoimunih bolesti i upala koje se s njima vežu. Žitelji Zapada koji žele poboljšati raznovrsnost svog mikrobioma to mogu napraviti tako da se druže s drugim ljudima i životinjama te da borave u prirodi. Hamblin kaže da bi se tijekom boravka u prirodi trebali i malo uprljati.

No, kako se družiti s drugima i prljati na izletima kada nas pandemija uglavnom drži u kućama? Hamblin kaže da će nam socijalno distanciranje dodatno narušiti ravnotežu mikrobioma. - Ne znam kad ćemo se ponovno moći bezbrižno rukovati s ljudima i kada ćemo ponovno moći raditi stvari koje su nam omogućavale da slobodno dijelimo mikrobe.

Hamblin ima i par sugestija za intimnu njegu, najškakljiviji aspekt higijenskog minimalizma. - Suhi WC papir stvara dio problema, napominje. - Kada tijekom vrtlarenja zaprljate ruke blatom, nećete prvo posegnuti za papirnatim ručnikom. Barem biste ga smočili. Kada ljudi koriste bidee, nemaju taj problem. Problema nema ni kada koriste vlažne maramice.

No, vlažne su maramice skupe i blokiraju odvode. - Istina, zato preporučujem da smočite toaletni papir. I ne, neće se raspasti. Barem neće ako ga ne utopite u vodi, zaključuje Hamblin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. kolovoz 2020 23:57