UVIJEK KONTROVERZNA PITANJA

ISTINA O VAŠOJ KOŽI Dermatologinja otkriva koliko je sunca potrebno da bi dobili dovoljno vitamina D, tko ima strije i djeluju li dodaci prehrani...

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 10.01.2018. u 13:41

Pula, 090708.
Bez zastitnih krema za suncanje na plaze se ne dolazi, preporucuju to i ljecnici. No i kreme zagadzuju more.
Foto: Srecko Niketic / CROPIX
CROPIX

PRAVA ISTINA O VAŠOJ KOŽI Ugledna dermatologinja otkriva koliko je sunca potrebno da bi dobili dovoljno vitamina D, tko ima strije, nastaju li od mlijeka akne i djeluju li dodaci prehrani

Kuda god da se osvrnete, uvijek iskoči neka reklama koja vam govori kako da se najbolje brinete o svojoj koži. No ponekad su informacije koje nas okružuju vrlo zbunjujuće.

Stoga je dermatologinja Rachael Morris-Jones koja je u King's College bolnici radila gotovo 20 godina odlučila čitateljima otkriti, na temelju svog bolničkog iskustva, što zaista kožu čini zdravom.

Ne trebate se stalno mazati

Ljudi koji imaju normalnu kožu uglavnom ne trebaju dodatnu vlagu - njihova koža ima svoj prirodni balans i ne treba ga podešavati.

No čak i normalna koža s godinama postaje suha, posebice koža ruku i potkoljenica, a čini se kako taj period nastupa već nakon 20-te godine. To je zato što tada tijelo proizvodi jedan posto manje kolagena godišnje, pa koža zadržava manje vode; površinske stanice gomilaju se u skupinama i čine suhe ljuskice.

Ujedno, masne stanice ispod kože počinju se skupljati što vodi do redukcije vode koju krv prenosi do gornjih slojeva kože.

Nakon 50-te godine lojne žlijezde se počinju sužavati, pa koža dobiva manje loja, a područja s najmanjim brojem žlijezda lojnica najbrže se suše - poput ruku i donjeg dijela nogu.

Stoga bi, kako starimo, trebali više voditi računa o našoj koži. U losionima koji se koriste stotinama godina dva su glavna sastojka: oni koji vlaže kožu, odnosno izvlače vodu iz dubine kože poput uree, propilen glokola, glicerina i hidroksilne kiseline. Drugi tip sastojaka stvara uljnu barijeru na površini kože koja ne dopušta vodi da 'ispari' - poput parafina, lanolina i mineralnih ulja.

Najefikasniji losioni sadrže oba tipa sastojaka, no trebali bi izbjegavati nanositi premasne losione na lice pošto će oni začepiti pore i stvoriti akne. S druge strane, noge i ruke su suhe i treba im masni losion.

Stoga potražite losion koji sadrži ulje poput kokosovog, kokosov maslac ili parafin plus jedan od sastojaka koji vlaži kožu, a koji je prethodno naveden.
 

Istina o strijama

Rizik za dobivanjem strija veći je ako strije postoje u vašoj obitelji, ako ste bili pretili prije trudnoće ili rodili veliku bebu. Također, to što imate strije znači da ćete vjerojatno 'popucati' prilikom rađanja.

No, kako ih možete spriječiti? Nažalost, nikako. Ne postoji jaka poveznica između standardnih pomagača poput bademovog, maslinovog ili kokosovog ulja i sprečavanja ili smanjenja nastajanja strija. Ulje će možda učiniti vašu kožu mekšom, no neće spriječiti strije.
 

Utječe li mlijeko na akne?

Nema sumnje da su akne dijelom stvar gena, a pri njihovom nastanku veliku ulogu igraju i hormoni. Također, postoji nekoliko studija koje sugeriraju kako su akne učestalije kod ljudi koji se hrane zapadnjačkom hranom - kojoj nedostaje omega 3 masnih kiselina i imaju veliki udio rafiniranih ugljikohidrata.

Što se pak tiče mliječnih proizvoda, većina studija sugerira kako je konzumiranje mlijeka povezano s nastankom akni. Iako je potrebno još istraživanja, ako se hoćete riješiti lošeg tena trebali bi preći na prehranu s niskim glikemijskim indeksom i prestati piti velike količine mlijeka.

Opekline od sunca i vitamin D

Izbjegavanje opeklina je vrlo važno, no ne postoji sumnja da je sunce vrlo važno za naše zdravlje. Većina zna da je vitamin D vitalan za naše kosti i imunitet i kako ga tijelo stvara kad je izloženo sunčevoj svjetlosti.

No, koliko kože trebate izlagati suncu i koliko dugo? Znanstvenici se slažu kako je tijelu potrebno oko 20-25 mikrograma vitamina D dnevno, no koliko dugo to zahtjeva izlaganja suncu ovisi o jačini sunčeve svjetlosti, oblacima i tipu vaše kože.

Znanstvenici s Norveškog instituta za istraživanje zraka razvili su kalkulator koji zbraja sve faktore i procjenjuje koliko vam sunca točno treba.

Primjerice, ako ste plavuša bijele puti, u Londonu će vam u travnju trebati osam minuta sunca dnevno, u kolovozu pet minuta, a u prosincu dva sata i 20 minuta. Ljudi maslinaste puti trebat će u travnju 13 minuta, u kolovozu sedam, a u prosincu četiri sata i osam minuta. Crncima će pak trebati 44 minute u travnju, 24 minute u kolovozu i više od 24 sata u prosincu.

Srećom, tijekom zime se možemo pouzdati u zalihe vitamina D koje smo pohranili tijekom sunčanih dana, a dodatno vitamin D možemo dobiti i iz hrane poput ribe, gljiva, sira, jaja... a masna hrana pomaže njegovoj apsorpciji, stoga vodite računa o tome ukoliko držite dijetu.

Djeluju li dodaci prehrani kada su nokti u pitanju?

Nokti na rukama u prosjeku rastu dva puta brže nego oni na nogama, a što je prst duži, to nokat brže raste. Nokti na rukama prosječno rastu oko 4,8 mm mjesečno, a oni na nogama oko 2mm u istom periodu. Otprilike devet mjeseci treba da izraste cijeli novi nokat na rukama, a čak 12 do 14 mjeseci da izraste nokat na nogama.

Ako se teško razbolite na nekoliko tjedana ili duže, nokti mogu trenutno prestati rasti, a onda kada se oporavite, mogu ponovno početi s rastom.

Uzimanje dodataka prehrani može ojačati nokte, za što postoje dokazi, a utrljavanje masnih losiona u suhe nokte može poboljšati hidrataciju i smanjiti krhkost.

Glikolne i stearinske kiseline poput kokosovog ulja, održavaju razinu vode u noktima na oko 18 posto: a ako udio vode padne ispod 16, nokti postaju lomljivi, ističe dermatologinja Rachael Morris-Jones za Daily Mail.

 

Izdvajamo