ZDRAVE NAVIKE

KONAČNO OTKRIVENO JE LI IZREKA 'TKO RANO RANI, DVIJE SREĆE GRABI' ISTINITA Jutarnji ili večernji tipovi: Evo tko je depresivniji, a tko uspješniji

    AUTOR:
    • Saša Jadrijević Tomas

  • OBJAVLJENO:
  • 13.12.2017. u 15:21

, Image: 317964412, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

 

Tko rano rani, dvije sreće grabi, stara je poslovica koja se i danas često citira. Naime, ako želiš biti uspješan, moraš se dignuti jako rano, praktički u zoru, te ići spavati najkasnije oko 22 sata. Primjerice, svi smo pročitali, podsjeća BBC, da izvršni direktor Applea Tim Cook ustaje i prije svitanja, i to točno u 3.45! Izvršni direktor Fiata Sergio Marchionne ustaje još i ranije – oko 3.30, a britanski poslovni magnat Richard Branson u 5.45. I onda doručkuju, spremaju se za posao, odlaze u teretane ili na trčanje, piše Slobodna Dalmacija.

I sada, ako neki uspješni ljudi ustaju rano, bili i drugi ljudi u želji da postanu uspješni, produktivni i bogati trebali slijediti njihov primjer? I ako tako ne radimo, hoćemo li biti manje uspješni?

Znanstvenici navode da jutarnji tipovi za razliku od večernjih imaju i drukčije razvijene mozgove. Kod jutarnjih je razvijenija lijeva strana mozga, pa su više analitički nastrojeni i kooperativni, dok je kod noćnih tipova razvijenija desna, što bi značilo da su maštoviti i više individualni tipovi. Jutarnji tipovi imaju više ciljeve, dosta planiraju budućnost i uporni su, te za razliku od "noćnih ptica" manje su depresivni, manje piju i puše.

Noćni tipovi su inteligentniji, bolje procesiraju informacije, više su otvoreni prema novim stvarima i istraživanju te su kreativniji. Jedna studija je pokazala da su noćni tipovi prosječno bogatiji od jutarnjih.

Znanstvenici kažu da ima ljudi koji nisu ni jutarnji ni večernji tipovi nego su negdje u sredini.

Želite li postati organiziraniji, ustajati rano, nemojte još navijati sat u 5 ili 6 sati. Naime, prema najnovijim znanstvenim spoznajama, promjena rutine i nije od neke koristi.

– Ako se ljudi bude i liježu u vrijeme koje njima odgovara, osjećaju se mnogo bolje. I sami kažu da su produktivniji, a mentalne sposobnosti su im povećane – kaže biologinja s Oxforda Katharina Wulff koja proučava spavanje, navodeći da tjerati ljude da mijenjaju svoje navike može biti štetno.

– Ako primjerice čovjeka koji je "noćna ptica" probudimo prerano, on i dalje proizvodi melatonin, hormon vezan uz noć pa prekidamo prirodan proces i ubacujemo ga u "danji mod". To može imati negativne psihičke posljedice, kao i različite osjetljivost na inzulin i glukozu, što može, čak, dovesti i do pretilosti – kaže biologinja, navodeći da je skoro 50 posto naših navika naslijeđeno. Naš unutarnji sat je već odavno postavljen, pa ga nema smisla dirati i na silu mijenjati.

Stručnjaci preporučuju poslodavcima da se prilagode zaposlenicima, jer će noćni tipovi biti puno produktivniji, ako malo kasnije dođu na posao te kasnije i odu. Naime, jutarnjim tipovima odgovara da dođu na posao u 7 ili 8, dok je noćnim tipovima to vrijeme buđenja, zna se da nekad produže i do 9, jer se bude kada im unutrašnji sat to kaže.

Ako ste noćni tip, a morate postati jutarnji jer vam tako nalaže posao, onda to morate raditi polako. Uvečer morate biti što manje izloženi svjetlu kako bi počela proizvodnja malatonina, ne gledajte nasilne filmove koji podižu nivo kortizola i adrenalina. Također, ne jedite prekasno, niti konzumirajte kavu poslije 17-18 sati. I onda ćete, možda, pretvoriti se u jutarnje tipove, ali barem ćete imati manje posljedice, piše Slobodna.

I važno je napomenuti da kad pričamo o noćnim tipovima, to se nikako ne odnosi na one koji cijelu noć probdiju i idu spavati u 6 ili 7 ujutro. To nije noćni tip, nego nezdravi tip osobe koja je doslovce zamijenila noć za dan. Noćni tip je osoba koja liježe nešto kasnije od jutarnjeg tipa, recimo u 1 ili 2 u noći, te se budi malo kasnije, recimo u 9 ili 10 ujutro. Ako govorimo o tipovima osoba koji noću rade (dakle, ne svojom voljom) ili se zabavljaju (svojom voljom), oni imaju velike šanse za razvitak nekih bolesti - od dijabetesa do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti. Pada im imunitet, češće boluju od raznih infekcija, a i veća je stopa raznih malignih oboljenja. Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija noćni rad okvalificirala kao jedan od kao mogućih uzročnik karcinoma.

Izdvajamo