Sve je više djece u Hrvatskoj koja su pretila i ona su sve mlađa, a imaju bolesti koje su nekada bile nezamislive, primjerice dijabetes tipa dva, koji zovemo - staračkim. Prekomjerno teških i debelih u Hrvatskoj ima oko 60 posto, a svaki peti je debeo i ima indeks tjelesne mase veći od 130 - navodi profesor doktor Mirko Koršić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju interne klinike KBC-a Zagreb.
Koliko je alarmantno stanje u Hrvatskoj pokazuju podaci da povećanu tjelesnu masu ima 11 posto školske djece u dobi od 7 do 14 godina, a već sada je pretilo 5,2 posto školske djece, dok će njih 80 posto biti debelo kad odrastu. Naravno, sa svim popratnim komplikacijama od organskih, lokomotornih, kardiovaskularnih do psihofizičkih poteškoća (dijabetes tipa 2, bolesti srca, krvnih žila, osteoporoza i anemija).
Jedno od djece koja imaju problema s težinom je i desetogodišnja Helena. Djevojčica koja živi u Zagrebu i pohađa četvrti razred osnovne škole prilično je visoka za svoje godine. Ima 151 centimetar, ali i 47 kilograma. Helena uz to ima i dvije dijagnoze, epilepsiju i patološki postavljen kuk, zbog čega se ne može fizički puno rekreirati, pa su joj šanse za mršavljenje automatski manje.
Kuća bez čipsa i smokija
- Nikada nije htjela puno jesti, ali onda sam poslije treće godine primijetila da joj se sve počelo primati. Strogo kontroliram što jede i nikada ne traži dvostruku porciju. Osim ako su na jelovniku špageti bolognese - kaže majka djevojčice. Helena ima i dvije godine mlađeg brata, koji nema problema s debljinom. No i on, baš kao i njegova sestra, mamu mora pitati za slatkiše, dok smokija i čipsa u kući jednostavno nema. Majka je probala i metodu da večera bude u 18 sati i da nakon toga više nema jela, ali to je stvorilo strašan psihički blok.
- Helena je pravilo da nema hrane nakon 18 sati shvatila kao zabranu koja ju je mučila. Takav način jednostavno ne funkcionira kod djece - kaže njena majka. Jedino pravilo koje je ostalo je da djeca ujutro ne idu iz kuće bez doručka, a to su obično zdjelica mlijeka sa žitaricama i žlica meda, vikendima i malo pojačan obrok poput pečenih jaja. Helena uz to ne jede uopće puno kruha, nego prepečeni tost. No, problem je što voće i povrće nikako ne voli. Ipak, najveći je problem kako je djeca u razredu doživljavaju.
- Imamo velikih problema u školi, jer djeca znaju biti nemilosrdna - kaže majka. Tako su epiteti poput “svinjo smrdljiva” i “kurvo debela ” nešto s čime se osjetljiva djevojčica susreće svaki dan. Situacija je tim gora što u razredu postoji dječak koji zlostavlja ostalu djecu, a osobito Helenu, zbog čega uplakana dolazi kući. A ima samo deset godina.
Navike novih generacija
- Ona je na meti zlostavljača, jer je tipična žrtva. Mila je i draga, ne zna se svađati. Evo, baš me jučer molila da joj dam gumene bombone da odnese svom prijatelju s kojim sjedi u klupi. Kad je to vidio dečko koji je maltretira, skočio je na nju i rekao: ‘Tebi, debela, to ne treba’. Helena se vratila kući u suzama i uopće mi od jecaja nije uspjela reći što se točno dogodilo - priča majka i napominje da je taj ružni incident samo jedan u nizu onih s kojima se plaha djevojčica svakodnevno susreće. Od sedam djevojčica koliko ih ide u Helenin razred, četiri imaju višak kilograma, dodaje mama. Vrlo se rijetko igraju vani, a dobro staromodno jelo poput domaće juhice kod te generacije jednostavno - ne prolazi. Vole kruh s kečapom, a tijekom velikog odmora trče u obližnji dućan kod škole i kupuju gumene bombone ili lizalice. Uz to, glavna im je zanimacija kompjutor, a gotovo svi desetogodišnjaci su i na društvenoj mreži Facebook.
- Kako da se inače družim s ostalom djecom ako nisam na Facebooku - rekla je jednom Helena majci. Poznata pedijatrica Mirjana Percl navodi da su promijenjene navike novih naraštaja zasigurno jedan od problema što sve više djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Loša prehrana, poput sendviča, gaziranih sokova, slatkiša umjesto kuhanog obroka, te smanjena fizička aktivnost razlog su porasta broja pretile djece.
U okviru KBC-a Zagreb aktivna je Ambulanta za pretilu djecu, gdje se mogu javiti roditelji koji imaju takvih problema. Liječnici upozoravaju da se pretilosti u djece treba pristupiti vrlo ozbiljno i da je potrebna podrška cijele obitelji kako bi se dijete izliječilo. Ambulanta je organizirana tako da s pretilom djecom zajedno rade liječnici, nutricionisti i psiholozi, a sve pod budnim okom dr. Miroslava Dumića.
Hormoni potiču na hranjenje
- U Hrvatskoj je trend rasta broja djece s prekomjernom težinom i pretile djece, dok u svijetu vlada prava epidemija i zabrinjavajuće je da zahvaća sve mlađe dobne skupine. U svijetu je 30 posto djece koja su mlađa od 5 godina a već su pretila. To je 22 milijuna djece. U Europi 26 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a 6,4 milijuna je pretilo. Sve one bolesti koje liječimo kada smo odrasli imaju korijen u toj mlađoj životnoj dobi - upozorava dr. Đurđica Šešo Šimić, pedijatrica iz Doma zdravlja istok u Zagrebu.
Dodaje da je problem u tome što živimo pod stresom i luči se hormon kortizol koji potiče na hranjenje. Uz to malo spavamo, a djeca bi u školskoj dobi trebala spavati 10 sati na dan. Djeca žive poput odraslih - preskaču doručak i jedu kasno večer. Uz to, često su pred ekranom više od dva sata dnevno, što nije prepručljivo.
- Premalo je i fizičke aktovnosti. Preporučljivo je da djeca imaju svakodnevno jedan sat aktivnosti, i to po svom izboru. Roditelji bi u tome trebali pružati primjer. Uz to, u mlađoj životnoj dobi važnija je majka nego otac. Dijete se više ugleda na ono što majka jede i što majka kuha - kaže dr. Šešo Šimić.
Ima roditelja koji nisu svjesni pretilosti vlastite djece, a to je njih 11 posto. Također, roditelji su manje zabrinuti za malo dijete koje je debelo, nego kad je dijete u pubertetu.
U Hrvatskoj postoji nekakav tradicijski sustav vrijednosti koji kaže da je dojenče do godinu dana što deblje, to bolje - a to je zabluda.
- Dijete u dobi do godinu dana koje ima prekomjernu težinu ima problema i s usvajanjem antigravitacijskih položaja. Dijete se uči okretati, puzati i stajati, a teže je onome koje ima prekomjernu težinu, nego onome koje je skladno građeno - upozorava pedijatrica. Kaže i da je jako pogrešno stavljati djecu na dijetu, te je prvenstveno potrebno promijeniti navike. Kako djeci, tako i roditeljima.
Problematični dijabetes 2
- Pri tome se kod djece mora paziti da imaju ujednačenu prehranu. Ne smiju im se uskraćivati masti. Kako navodi prehrambena tablica Svjetske zdravstvene organzacije, djeca u svojoj prehrani moraju imati 20 posto masti, 60 posto ugljikohidrata i ostatak su proteini. Iz prehrane zato treba maknuti rafinirani šećer i rafinirane žitarice poput bijelog brašna i bijele riže. Nepoželjni su i gazirani sokovi koji imaju visoku kalorijsku, a malu nutritivnu vrijednost - zaključuje Šešo Šimić i upozorava da je u porastu dijabetes tipa 2 kod djece, što je jako velik problem.