VEĆI RIZIK OD SMRTI

Najčešći okidač za teže oblike covida: Pola oboljelih koji završe u zaraznoj bolnici su pretili

U utorak su od posljedica covida-19 u Hrvatskoj preminule dvije mlađe osobe, bez drugih dijagnoza osim pretilosti
 Goran Mehkek/Cropix

Gotovo sve od 925 preminulih osoba koje su bile pozitivne na covid-19 imale su barem jednu kroničnu bolest ili rizični faktor. U utorak su preminule čak dvije osobe mlađe od 40 godina koje nisu imale kroničnih bolesti. No, bile su pretile.

Zasad ne postoji znanstveno istraživanje ili statistika o udjelu osoba s prekomjernom težinom koje su završile na intenzivnoj njezi ili su umrle, ali dr. sci. Vladimir Krajinović, infektolog-intenzivist iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu, koji svakodnevno radi s najteže oboljelima od covida-19, govori da je debljina jedan od najrizičnijih faktora.

- Udio pretilih osoba među najtežim bolesnicima kojima je dijagnosticiran covid-19 razlikuje se među državama. Poznato je da postoje zemlje s visokim udjelom pretilih ljudi u populaciji, primjerice SAD gdje je oko 40 posto pretilih osoba. Tzv. zapadni svijet ima više pretilih ljudi. Prema našim iskustvima, oko polovice bolesnika koji se liječe u našoj klinici su adipozni, tj. pretili ili izrazito adipozni - rekao je Krajinović.

Pretilost je sama po sebi problem za liječenje bolesnika, pojašnjava Krajinović, ali i zbog činjenice da te osobe često imaju i visok tlak i/ili dijabetes. Istraživanja, govori, pokazuju da samo povećani BMI dovodi osobu u veći rizik za hospitalizaciju zbog covida-19.

Visok tlak i dijabetes

- To se posebno primijetilo na područjima s velikim brojem oboljelih gdje je u bolnice primljeno dosta mlađih bolesnika bez drugih komorbiditeta, osim pretilosti. Ako tome dodamo i visoki tlak i dijabetes, raste rizik za teži klinički tijek bolesti - istaknuo je Krajinović.

Što se tiče najčešćih komorbiditeta, prema iskustvima, kaže Krajinović, većina preminulih su bolesnici koji imaju visoki tlak, dijabetes i pretilost. Nerijetko se radi i o bolesnicima s ishemijskom bolesti srčanih krvnih žila. To su osobe sa slabijim kardiovaskularnim i respiratornim sustavom i skloni su brojnim komplikacijama u jedinicama intenzivnog liječenja.

- Zanimljivo je da nemamo puno imunokompromitiranih, transplantiranih i onkoloških bolesnika u jedinicama intenzivne njege, što je vjerojatno posljedica toga što se ta skupina bolesnika više pridržava preporučenih mjera kao što su maske i fizička distanca - zaključuje.

Doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike "Vuk Vrhovac", napominje da broj kilograma sam za sebe ništa ne govori, nego se mora izračunati indeks tjelesne mase (BMI). Kada je BMI veći od 30, osoba se smatra preuhranjenom, odnosno pretilom: to je, primjerice, svaka žena visoka 170 centimetara i teža od 85 kilograma te svaki muškarac visok 180 centimetara s više od 98 kilograma.

- Debljina je ozbiljna bolest koja za sobom povlači i druge dijagnoze, od dijabetesa i kardiovaskularnih problema do hipertenzije. Zapravo je okidač za najveći dio nezaraznih kroničnih bolesti, a na primjeru covida vidimo da je problematična i kod zaraznih bolesti - ističe Rahelić.

Kod pretilih osoba je drugačiji metabolizam masnog tkiva i dolazi do otpuštanja hormona koji utječu na upalne čimbenike.

- Problem je kada dođe do citokinske oluje, što znači da dođe do snažnog oslobađanja kemijskih supstanci koje rade golem problem imunološkom sustavu - kaže Rahelić.

Neželjeni okidač

Kada se govori da je osoba bila zdrava, ali je bila pretila, Rahelić smatra da je to teško tako okarakterizirati.

- Prvo, pretilost nije "samo" jer to nije estetski, nego zdravstveni problem. Drugo, teško je znati tko što nosi u organizmu. Puno ljudi općenito nema neke probleme dok se ne dogodi neki okidač koji potakne neke bolesti - pojašnjava Rahelić. Dakle, osoba koja je pretila može uz covid doživjeti okidač za neka druga stanja, koja se možda nikad ne bi pokazala ili bi se pojavila za nekoliko godina.

Da je pretilost posebno rizičan faktor u kombinaciji s koronavirusom, pokazuje i izvješće Engleskog zavoda za javno zdravstvo (PHE) koje navodi da se kod ljudi s indeksom tjelesne mase (BMI) od 30 do 35 rizik smrti od covida-19 povećava za 40 posto, a za čak 90 posto kod onih čiji je BMI viši od 40, u usporedbi s osobama zdrave tjelesne težine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2020 19:44