"KAO DA LOŽITE PEĆ"

Neočekivani rezultat velikog istraživanja: Što više vježbate, to više alkohola pijete. Evo zašto

 Arthur Bargan/Alamy/Alamy/Profimedia
Žene koje se bave sportom popiju do sedam čaša alkohola tjedno, a muškarci do 14 stoji između ostalog u istraživanju iz Dallasa

Ljudi koji vježbaju i u dobroj su formi vjerojatnije će piti veće količine alkohola od onih koji se ipak odluče za ljenčarenje. Rezultati su to istraživanja američkog The Cooper Institutea u Dallasu, koji je ustvrdio da muškarci i žene koji su fizički aktivni imaju gotovo pa dvostruko veću vjerojatnost da će umjereno ili žestoko uživati u alkoholnim pićima. Umjerenost kod žena znači da su tjedno popile od četiri do sedam čaša nekog alkoholnog pića, a kod muškaraca 14 čaša alkohola tjedno znači da pripadaju u istu kategoriju. Povezanost se pokazala kod oba spola, ali jedna razlika ipak postoji - žene u formi imale su veću grižnju savjesti od muškaraca zbog ispijanja zapravo vrlo kaloričnog alkohola.

U istraživanje je bilo uključeno gotovo 40.000 ispitanika koji svake godine u centar Cooper dolaze kako bi obavili liječničke preglede. Na traci za trčanje mjerila im se kondicija, a nakon toga su ispunili upitnike o navikama vježbanja i ispijanja alkohola. Riječ je o podacima iz longitudinalne studije koja se bavi kardiovaskularnim zdravljem i njegovom povezanošću s različitim oblicima ponašanja i medicinskim stanjima.

- Većina ljudi vjerojatno ne povezuje fizičku aktivnost i unos alkohola kao povezana ponašanja - naglasio je Kerem Shuval, izvršni direktor epidemiologije na Cooper Instituteu. Naime, važno je naglasili da je između konzumacije alkohola i vježbanja zasad utvrđena isključivo korelacija, što znači da se simultano povećava vrijeme vježbanja i količina unesenog alkohola, ali nije utvrđeno jesu li te aktivnosti toliko isprepletene da jedna uzrokuje drugu.

O tome da vježbanje i ispijanje alkoholnih pića ipak nešto povezuje, govori se još od početka 2000-ih. Američke novine The New York Times navode nekoliko istraživanja o toj povezanosti. U onom iz 2001. godine istraživači su na temelju rezultata dobivenih anketom zaključili kako je veća vjerojatnost da će redovito vježbati umjereni konzumenti alkohola (koji bi popili otprilike piće na dan) od onih koji ne piju. Istraživanje Journal of American College Healtha pokazuje da su studenti i studentice koji su se bavili sportom alkohol pili u znatno većim količinama od kolega nesportaša.

image

Nenad Bratković

Malo drugačiji tip istraživanja proveden je 2015. godine, kada je ukupno 150 ispitanika, u dobi od 19 do 89 godina, tri tjedna vodilo online dnevnik. U njemu su bilježili kada su i koliko vježbali, a koliko su konzumirali alkohol. Ponovno je utvrđena povezanost između vježbanja i uživanja u alkoholnim pićima. Odstupanja u fizičkoj aktivnosti dovodila su, naime, do odstupanja u dnevnom korištenju alkohola.

Za objašnjenje ovakvih, na prvu neobičnih rezultata upitali smo dvoje nutricionista - Nenada Bratkovića iz NutriKlinike i Martinu Linarić iz Nutrimarlina, koja je svojim znanjem pomagala i natjecateljima u emisiji "Život na vagi".

- Moguće je da je takav rezultat nastao zbog toga što ljudi koji su u formi nakon konzumiranja alkohola odlučuju ubrzati izbacivanje toksina iz svojeg tijela trčanjem ili nekom drugom fizičkom aktivnošću koja potiče znojenje - objašnjava magistrica nutricionizma Martina Linarić. Mnogi rekreativci se, kaže, odlučuju za ovaj način izbacivanja toksina iz tijela jer je on puno brži način od onog koji uključuje metabolički sustav. Osim brzine, prednost je i to što se odlaskom u saunu ili trčanjem tijelo čisti od nusprodukata alkohola a da se jetra dodatno ne opterećuje.

Nerijetko se početak vježbanja veže uz druge zdrave navike poput zdrave prehrane ili odustajanja od pušenja. Pitamo ju zašto redovita fizička aktivnost nije potisnula konzumaciju alkohola, koji je u velikim količinama također štetan.

image

Martina Linarić

- Zbog cjelokupnog načina života ljudi koji su formi mogu su dopustiti konzumiranje alkohola jer to njihovu organizmu ne predstavlja problem. Redovito jedu, znaju koliko kalorija moraju unijeti, a koliko potrošiti. Upravo je redovita i kvalitetna prehrana najbolja da se posljedice alkohola ni ne osjete - objašnjava Linarić. Alkohol sam po sebi, dodaje, nema nikakvu nutritivnu vrijednost. On je prazna kalorija koju ne možemo iskoristiti za tjelovježbu, a moramo ju potrošiti.

- Da usporedimo, to je kao da ložite peć i ubacite drvo koje će izgorjeti, a neće dati toplinu. Prazna kalorija je to drvo koje nije baš ništa promijenilo - pojašnjava.

Nenad Bratković kaže kako se rezultati istraživanja koji povezuju alkohol i vježbanje mogu objasniti na još jedan način.

- Neki rekreativci imaju naviku nakon treninga s ekipom popiti pivo koje ima opuštajuće efekte, a ujedno doprinosi unosu ugljikohidrata. Ipak, u prekomjernoj količini i ono je loše za oporavak tijela nakon treninga jer negativno utječe na sintezu proteina te na dugoročne rezultate - tvrdi ovaj nutricionist. Alkohol je, dodaje, štetan i tijekom treninga jer osobi smanjuje fokus. Ovakvi se rezultati američkog istraživanja, smatra, ne mogu primijeniti na sve one koji redovito sudjeluju u bilo kojem obliku fizičke aktivnosti, nego samo na rekreativce jer profesionalni sportaši paze na prehranu i unos kalorija. Većina izbjegava alkohol, posebno prije natjecanja.

Pitamo ga ima li alkohol ikakve pozitivne učinke na vježbanje.

- Definitivno možemo reći da alkoholna pića nisu prijatelj performanci ni oporavka nakon vježbanja. Povremeno ispijanje alkohola neće naštetiti, ali netko tko je sklon redovito ga konzumirati primijetit će da će se to negativno odraziti na njegove rezultate - naglašava magistar nutricionizma Bratković. Želite li uživati u pivu s prijateljima nakon zajedničkog treninga, nogometne utakmice ili na kraju biciklističke rute, čini se da je ipak bolje odlučiti se za bezalkoholno. - Kod rekreativaca je konzumiranje alkohola nakon treninga svojevrsno nagrađivanje za uloženi napor, a ne može se isključiti ni to da neki od njih tu naviku vuku iz prijašnjeg iskustva, pa se ne može govoriti o izravnoj povezanosti između ove stvari - objašnjava ovaj nutricionist. Nutricionistica Linarić iz Nutrimarlina smatra da je za razumijevanje toga što dovodi do konzumiranja alkohola važno vidjeti kako se na njega gleda u nekom društvu.

- Upravo društveni aspekti mogu utjecati na količinu popijenog alkohola. On se češće vezuje uz druženja nego uz naviku konzumacije nakon obroka. Talijani tako nakon posla odlaze na čašicu prosecca, a kod nas je veći fokus na noćnim izlascima i nemamo tu naviku kulturnog ispijanja alkohola - kaže ova nutricionistica i zaključuje da bi rezultati istraživanja potencijalno bili drugačiji da je rađeno u Hrvatskoj jer mi "još količinski nismo prisebni".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 14:46