Prošla su vremena običnog, čvrstog i kiselkastog jogurta - jedinog kakvog su mogle kupiti generacije naših roditelja. Danas hladnjaci trgovina vrve svim mogućim vrstama i okusima jogurta - od čvrstih, light, tekućih, preko voćnih i kremastih do obogaćenih "dobrim" bakterijama, vitaminima... Ukratko, jogurt se probio i u područje deserta, a s uvođenjem proizvoda obogaćenih žitaricama i voćem postao je i cjelovit lagani (među)obrok. Uza sve to i dalje je zadržao titulu jedne od najzdravijih namirnica koja nas, zahvaljujući mliječnim fermentima koje sadrži, štiti od stresa, probavnih tegoba, posljedica antibiotskih terapija itd.
Što rade mliječni bacili
Zahvaljujući živim mliječnim fermentima i vitaminima B skupine te visokom postotku kiselosti jogurt je odličan regulator rada crijeva, a djeluje i protiv loših procesa fermentacije u žučnom sustavu. Budući da je jogurt derivat mlijeka, u njemu su sačuvani svi korisni sastojci mlijeka, ali je od njega puno probavljiviji. Osim toga, jogurt sadrži vitamin PP i pantotensku kiselinu, koji štite naš organizam od probavnih poremećaja, te obilje mineralnih soli, posebice kalcija, koji se u obliku kalcij laktata dugo zadržava u crijevima te znatno povećava njihovu sposobnost apsorpcije hranjivih tvari iz namirnica koje pojedemo. Zbog toga je jogurt posebno preporučljiv u prehrani djece, starijih, osoba koje se oporavljaju nakon bolesti kao i svih koji pate od probavnih problema. I, naposljetku, mliječni bacili iz jogurta pomažu u obnavljanju bakterijske crijevne flore i obavljaju niz vrlo važnih funkcija za pravilan rad organizma: pospješuju probavu glicida i proteina, sudjeluju u sintezi vitamina B skupine (potrebnih za pravilan rad jetre i živčanog sustava) i vitamina K (važnog za koagulaciju krvi), održavaju kiselost u crijevima te na taj način sprečavaju razvoj patogenih mikroorganizama, sudjeluju u sintezi antibiotskih tvari te blokiraju aktivnost određenih kancerogenih tvari.
Kao lijek
Provedena su brojna klinička ispitivanja kojima je dokazana učinkovitost jogurta u liječenju i ublažavanju određenih zdravstvenih problema. Zahvaljujući antibakterijskom djelovanju mliječnih fermenata jogurt se posebno preporučuje:
- kod proljeva uzrokovanog bakterijama ili neuravnotežene i neodgovarajuće prehrane
- za obnavljanje bakterijske crijevne flore tijekom i nakon terapije antibioticima
- u liječenju oralnih i kožnih infekcija poput ekcema ili ulcera
- za ublažavanje kroničnog zatvora
- za ublažavanje poremećaja gastrointestinalnog trakta
- za prehranu osoba s teškim probavnim problemima
- kao zamjena za mlijeko u slučaju netolerancije na mlijeko
- za smirivanje povišene živčane napetosti i nemira.
Čvrsti, tekući, desertni
Posljednjih godina sve su popularniji tekući jogurti koji, tehnički gledano, nastaju ranijim prekidanjem procesa proizvodnje jogurta i nešto su između kiselog mlijeka i čvrstog jogurta. Prednost tekućeg jogurta je praktičnost, no treba imati na umu da je manje zasitan od krutog, a sadrži istu količinu kalorija. Lako "klizi" niz grlo i osvježava, ali nemojte zaboraviti da ipak nije voda i da ima određenu kalorijsku vrijednost. Klasičan kruti jogurt dostupan je u raznim varijantama, ovisno o tipu mlijeka od kojeg se radi - punomasnog, djelomično ili potpuno obranog - a o tome ovisi i udio masnoća i količina kalorija koju sadrži, dok je udio proteina i ugljikohidrata približno jednak.
Kruti jogurti, čisti ili oni s komadićima voća pružaju veći osjećaj sitosti od tekućih i odličan su izbor za užinu. Razne vrste kremastih i aromatiziranih, odnosno tzv. desertnih jogurta, obično se proizvode od punomasnog mlijeka uz dodatak vrhnja koje ublažava kiselost i daje kremastu konzistenciju, te stoga imaju veći udio masnoće i više kalorija od klasičnog jogurta.
S probioticima
Relativna novost su jogurti obogaćeni probioticima, fermentima koji potiču aktivnost crijeva. Riječ je o tzv. dobrim bakterijama koje se dodaju u jogurt i druge mliječne proizvode, a najčešće su to laktobacili i bifidobakterije. Za razliku od mliječnih fermenata, koji su normalno prisutni u jogurtu, laktobacili i bifidobakterije su otporni na želučanu kiselinu i žuč te uspijevaju živi dospjeti u crijeva gdje obogaćuju probavnu mikrofloru te višestruko pozitivno djeluju na organizam: održavaju ravnotežu crijevne mikroflore i omogućuju dobru probavu; jačaju prirodni obrambeni sustav organizma uništavajući bakterije uzročnike zaraznih bolesti (poput salmonele i escherichije coli); proizvode vitamine B skupine i antioksidanse; zahvaljujući fermentaciji čine probavljivijima tvari iz namirnica biljnog porijekla (poput vlakana ili inulina); poboljšavaju asimilaciju hranjivih tvari iz pojedenih namirnica, sprečavaju pojavu bolova i napuhnutosti u trbuhu te stvaraju spojeve koji preventivno djeluju protiv tumora.
Probiotici su posebno preporučljivi za ublažavanje probavnih tegoba, od kolitisa i zatvora do nadutosti, meteorizma i proljeva. Učinak im je najbolji kad se uzimaju na prazan želudac.
Važnost svježine
Jedan od glavnih parametara za utvrđivanje kvalitete i svježine jogurta je udio živih mliječnih fermenata. No, pod utjecajem vremena i zbog izlaganja temperaturama većim od 4°C smanjuje se broj fermenata i njihovo blagotvorno djelovanje na organizam. Stoga prilikom kupnje:
- dajte prednost pakiranjima s kasnijim datumom isteka valjanosti jer zakon ne obvezuje proizvođače da na etiketi naznače datum proizvodnje
- odaberite proizvode smještene dublje na policama jer su oni na vanjskom rubu podložniji promjenama temperature
- pojedite kupljeni jogurt u što kraćem vremenu budući da se duljim stajanjem u hladnjaku smanjuje djelotvornost fermenata.
Manje laktoze, više jogurta
Naš organizam mlijeko probavlja uz pomoć laktoze, enzima čije se lučenje postupno smanjuje paralelno s uvođenjem drugih namirnica u djetetovu prehranu nakon perioda dojenja. Zbog toga mala djeca puno lakše probavljaju mlijeko nego odrasli, za koje je jogurt puno bolji izbor.