Nakon što se krajem godine pojavilo prvo cjepivo protiv covida-19, vjerovalo se da će tek manjina odbijati cijepljenje ili pak htjeti birati 'marku' riskirajući da se tijekom 'čekanja na bolje' zarazi koronom. No, više od tri mjeseca kasnije svjedoci smo preispitivanja poglavito AstraZenecina cjepiva koje otkako se pojavilo prati 'loša karma'.
Naime, zbog ne najsretnije provedenih kliničkih studija u kojima je bio premali broj starijih od 55 godina, dio zemalja u startu je tražio da se njime cijepe samo mlađi od 65 godina. No, onda je stigao novi problem uz tvrdnju da ima 'puno' nuspojava poglavito vezanih uz tromboembolije pa su neke zemlje 'obrnule' priču i preporučile cijepljenje AstraZenecinim cjepivom samo za starije od 55 ili 65 godina jer su te moguće nuspojave češće zabilježene kod mlađih, osobito žena.
Premda je stvarnost potpuno drukčija, kad se jednom zahuktalo nepovjerenje teško ga je vratiti čak i kad argumentirano govore stručnjaci. I Europska agencija za lijekove (EMA) prije nekoliko dana ponovila je da su se događale tromboembolije kod cijepljenih AstraZenecom, ali da su vrlo rijetke pa čak se i ne mogu direktno povezati s cjepivom te da je sigurno korist od cijepljenja višestruko veća nego li moguća šteta. Potvrđuje to i činjenica da se u svijetu tim cjepivo cijepilo 60 milijuna ljudi od kojih polovica u Velikoj Britaniji gdje je zabilježeno ukupno oko 200 slučaja tromboze.
"U Hrvatskoj je dosad zabilježeno 2260 nuspojava na sva tri cjepiva od kojih 1189 na Pfizer ili 0,4 posto, na AstraZenecu 916 ili 0,3 te na Modernu 153 ili 1,6 posto. Nismo zabilježili tromboze koje bi mogli povezati s ovim cjepivom", naglašava dr. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Dodaje također da Hrvatska ostaje među 18 zemalja EU u kojima zasad nema nikakvih ograničenja u primjeni ovog cjepiva. Hoće li se išta mijenjati u protokolu ovisit će o novim istraživanjima koja temeljem prijava na nuspojave povodi EMA. No, stručnjaci upozoravaju da je primjerice prekooceanski let avionom značajno opasniji kao i uzimanje kontracepcijskih pilula koje mogu kod njih četiri od 10.000 izazvati tromboemboliju.
Također naglašavaju da je puno veća opasnost od zaraze koronavirusom koja kod svakog trećeg teško oboljelog može izazvati neku koagulopatiju pa zato drže da nikako ne treba odbijati cijepljenje AstraZenecom koja nedvojbeno spašava živote.
Naravno, nakon što se digla poprilična panika oko tog britansko-švedskog cjepiva, mnogi koji su se već cijepili AstraZenecom sve češće pitaju mogu li kao drugu dozu primiti neko drugo cjepivo, primjerice Pfizer ili Modernu. Na to se ovih dana odlučila Francuska kod mlađih osoba, ali zasad stručnjaci nisu sigurni treba li ići na takav odabir.
"Proizvođači cjepiva za sad kažu kako je potrebno docijepit građane cjepivom koje su prvo primili. Nisu rađene studije koje bi mogle dokazati da je 'miješanje' dobar odabir i mi ćemo i dalje, dok ne dobijem moguće i druge dokaze, sve građane cijepiti drugom dozom istog cjepiva. Jedino što je moguće da će u budućnosti oni koji su preboljeli covid-19, a potom se cijepili, ostati na samo jednoj dozi koja će biti dostatna za punu zaštitu", kaže dr. Capak.
U svakom slučaju, cijepljeni bilo kojim od trenutno tri cjepiva kojima se cijepi u Hrvatskoj preporuka je da u slučaju nuspojava poput kratkog daha, bolova u prsima, jakih glavobolja, pojava modrica ili bolova u trbuhu trebaju javiti svojim liječnicima. Naime, čak i ako bi se stvarno kod nekog cijepljenog pojavila tromboembolija, to se može liječiti vrlo uspješno. No, u borbi s koronom jedino što je zaista učinkovito jest cjepivo bez obzira 'na ime i prezime'.