POŠAST NOVOG DOBA

OPASNOST OD MOBITELA NIJE U ZRAČENJU Većina ljudi strahuje od baznih stanica, no znanost je otkrila pravi rizik za zdravlje kod pametnih telefona

Ilustracija
 Berislava Picek / CROPIX

Imate li pametni telefon? Gotovo sigurno imate. Statistike kažu da ovaj tekst vrlo vjerojatno čitate na zaslonu svog mobitela. Malo više od 13 godina nakon pojave prvog iPhonea, koji nije bio prvi pametni telefon ali je označio početak svjetskog trenda, gotovo svaki čovjek na svijetu danas ima mali ekran na dlanu.

Pametni mobiteli često se navode kao primjer tehnologije koju svi trebaju, no nisu niti znali da je trebaju dok se nije pojavila. Proširili su se poput šumskog požara u suhim ljetnim mjesecima, toliko da moramo uložiti napor da bismo se sjetili kako je izgledao život prije njih.

Usprkos njihovoj sveprisutnosti, zabrinjavajuće smo malo istraživali o njihovu utjecaju na nas. Većina ljudi najviše se boji zračenja i prosvjeduje protiv postavljanja baznih stanica, no mobiteli su puni drugih zdravstvenih opasnosti koje tek trebamo u potpunosti istražiti. Imati pametni telefon, koristiti ga svaki dan, čitati i gledati sadržaje na njemu, gledati u njega dok hodamo po ulici ili ležimo u krevetu nije nimalo bezopasno.

Koliko je opasno zračenje mobitela?

Krenimo s najmanje opasnim aspektom pametnih telefona - zračenjem. Nakon černobilske katastrofe riječ “zračenje” izaziva posebno neugodan osjećaj kod većine ljudi, pa nije iznenađujuće što se toliko zdravstvenih strahova oko mobitela vrti oko tog pitanja.

Zračenje mobitela zapravo je jedno od najmanje opasnih svojstava tih uređaja. Elektromagnetsko zračenje koje emitiraju kako bi komunicirali s baznim stanicama je neionizirajuće - nema dovoljno energije da bi moglo oštetiti atome ili molekule u našem tijelu, čak ni dovoljno energije da izbije elektron iz pojedinog atoma.

Utjecaj zračenja je najbolje istražena prijetnja mobilnih uređaja, koju je cijeli niz stručnih studija odbacio kao nepostojeću. Nakon 20 godina znanstvenih ispitivanja nema dokaza da zračenje mobitela ili baznih stanica utječe na zdravlje ljudi. Dok god pričamo o zračenju radiovalovima i mikrovalovima.

Postoji i štetno zračenje?

Osim zračenja kojim mobiteli komuniciraju s drugim uređajima, postoji i zračenje kojim mobiteli komuniciraju s nama - emitiranje svjetlosti sa zaslona pametnog telefona. Sve veći broj studija, poput istraživanja provedenog na Sveučilištu u Toledu prošle godine, upozorava da ta svjetlost nije bezopasna.

Specifično, riječ je o plavoj svjetlosti - jednoj od tri boje, uz zelenu i crvenu, koje emitiraju LCD zasloni. Stručnjaci su otkrili kako plava svjetlost ubija stanice u kojima se nalaze molekule retinala, vrste vitamina A, kemijskog spoja koji je ključan za funkcioniranje fotoosjetljivih stanica u oku.

Izloženost plavoj svjetlosti polako ubija fotoosjetljive stanice u oku, koje se ne obnavljaju, a znanstvenici vjeruju kako ona može prouzročiti ili znatno ubrzati degeneraciju žute pjege, što je jedan od vodećih uzročnika sljepoće u odraslih osoba.

Unatoč tome, testiranje nije provedeno na ljudima i još se ne može sa sigurnošću tvrditi da svjetlost mobitela uništava vid. U svakom slučaju, Sunce je znatno jači izvor plave svjetlosti od mobitela, a dnevnoj smo svjetlosti izloženi svaki dan.

Dakle, plava svjetlost nije tako opasna?

Nismo to rekli. Oftalmolozi zasad ustraju u tvrdnji da gledanje u ekrane neće prouzročiti trajnu štetu očima, ali to ne znači da ne nosi i druge opasnosti. Čak i ako ne uzrokuje oštećenja na stanicama, plava svjetlost blokira proizvodnju melatonina, hormona koji je odgovoran za održavanje ciklusa spavanja i budnosti. Kada naše oči vide plavu svjetlost, naš organizam vjeruje da je još uvijek dan te nas održava budnima.

Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One povezalo je gledanje u mobitele s lošijim spavanjem. Osobe koje “vise” na mobitelu u vrijeme spavanja ili neposredno prije spavanja, ukupno su spavale manje i bile manje odmorne. Iako je studija ostavila mogućnost da je obrnula uzrok i posljedicu, da ljudi koji manje spavaju više vremena provode na mobitelu, bitno je znati kako postoji ozbiljan rizik da mobitelima uništavate svoj san. Manjak sna povezan je s cijelim nizom psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema te se nikako ne smije zanemarivati.

Znači, koristiti mobitele samo danju?

Ako ih već koristite danju, možda bi bilo bitno napomenuti da nije svejedno kako ih i kada koristite te u kojem položaju. Dr. Kenneth Hansraj, šef Klinike za kirurgiju kralježnice u New Yorku, razvio je računalne modele opterećenja vratnih kralježaka prilikom gledanja na mobitel.

Njegovi su nalazi pokazali kako tipična poza korisnika mobitela, koji gleda u ekran dok stoji, postavlja njegove vratne kralješke u kut od 45 stupnjeva u odnosu na ostatak kralježnice. Pri takvom se držanju prirodno opterećenje na vratnim kralješcima podiže s oko pet kilograma na gotovo 30 - kao da vam na vratu sjedi desetogodišnje dijete. Takvo držanje može dovesti do ozbiljnog naprezanja vrata, bolova i oštećenja živaca.

Osim vrata, često stradava i sama kralježnica jer se ljudi drže pogrbljeno dok sjede ili stoje i gledaju na mobitel. Iako nema jasnih dokaza koji bi povezivali mobitele s problemima kralježnice, u SAD-u se procjenjuje kako već 45 posto mladih od 16 do 24 godine imaju bolove u leđima.

Postoje li i drugi simptomi?

Sve više liječnika u SAD-u koristi termin “mobitelski lakat” za sindrom kubitalnog tunela - pričepljenja ulnarnog živca u laktu do kojeg dolazi zbog dugotrajnog držanja mobitela sa savinutim laktom. Može prouzročiti bolove, osjet vrućine, trnce ili utrnutost podlaktice.

Tipkanje i skrolanje na mobitelu ne štedi ni šake. Sve veći postotak korisnika mobitela prijavljuje simptome bolova u prstima, osjećaja ukočenosti i utrnuća prstiju. Još nisu provedena istraživanja, no simptomi su znakoviti.

Čak i kada bi ortopedski problemi, manjak sna i opasnost po vid bili u potpunosti uklonjeni, mobiteli donose još jednu ozbiljnu prijetnju - opasnost po naše mentalno zdravlje.

Utječu na psihu?

Prvo istraživanje provedeno prije tri godine na Sveučilištu Illinois povezalo je visoku razinu povezanosti korištenja mobitela s povećanom razinom anksioznosti i depresije kod studenata. Naknadna istraživanja dodatno su potvrdila opasnosti pametnih telefona po naš mozak.

U povezanom istraživanju, provedenom prošle godine na odraslima, znanstvenici sa sveučilišta u Rijadu pokazali su izrazito visoku razinu povezanosti između simptoma ovisnosti o mobilnim uređajima i simptoma depresije.

Ovogodišnje istraživanje sa Sveučilišta Brigham Young u SAD-u pokazalo je kako određeni postotak korisnika mobitela počinje pokazivati simptome ovisnosti - korištenje koje negativno utječe na društveni život i obaveze te problemi pri pokušaju odvajanja od mobitela. Isto je istraživanje pokazalo da su takvi obrasci ponašanja povezani s kasnijim izbijanjem depresije, premda i dalje ne možemo sa sigurnošću tvrditi što je uzrok, a što posljedica - moguće je i da osobe sklone depresiji lakše postaju ovisne o tehnologiji.

Činjenica je da su aplikacije na pametnim uređajima osmišljene kako bi prouzročile ovisničko ponašanje. Od “besplatnih” igara do društvenih mreža, Facebooka, Instagrama ili Twittera, stotine sitnih detalja namjerno pokušavaju iskoristiti centre za nagradu u mozgu.

Mobiteli nas pozivaju da pogledamo što ima novo, zabavno, što rade naši prijatelji, što se događa u zemlji i svijetu, obećavaju sate i sate neprekidne zabave. No, ta “zabava” nije besplatna i ako ne uložimo napor i ne ograničimo vrijeme koje provodimo na mobitelu, prije ili poslije osjetit ćemo zdravstvene posljedice, fizičke ili psihičke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. ožujak 2024 09:15