Mumije su dokaz da nam je infarkt nerijetko prije ili kasnije uglavnom upisan u genima , tvrde znanstvenici.
Visoki tlak, angina pectoris, srčani udar, ateroskleroza i sve druge bolesti srca bili su vodeći uzroci smrti i prije 4000 godina, otkriveno je nakon proučavanja mumija iz raznih dijelova svijeta.
Što su glavni uzroci
Na godišnjem sastanku Američkog kardiološkog društva američki znanstvenik dr. Randall Thompson iznio je rezultate studije koji dovode u pitanje pretpostavke o tome što su glavni uzroci srčanih bolesti , s obzirom na to da su davne civilizacije imale potpuno različit stil života od ovog današnjeg, za koji se vjerovalo da je glavni generator ateroskleroze, a time i bolesti srca i krvnih žila.
Kako bi istražili povijesti bolesti starih civilizacija, odnosno otkrili moguću aterosklerozu krvnih žila, dr. Thompson i njegovi kolege koristili su sve tehnološke mogućnosti 21. stoljeća, uključujući i CT uređaje.
Studija iznenadila
Skenirano je 137 mumija, i to 76 iz Egipta, 51 iz Perua, pet Pueblo Indijanaca i pet Aleuta s Aljaske. Obuhvaćeno je i veliko razdoblje od egipatskih mumija 2000. godine prije Krista do aleutskih oko 1800. “Oko 34 posto mumija imalo je aterosklerozu, s tim da je ona utvrđena kod 80 posto Egipćana, 25 posto Peruanaca, kad dva od pet predaka Pueblosa te kod tri od pet Aleuta”, rekao je Thompson. Studija je jako iznenadila nalazom vrlo izražene ateroskleroze kod mumija Aleuta, koji su živjeli vrlo tradicionalno. Fizički su bili vrlo aktivni, a hranili su se primjerice ribom, morskim ježevima i sličnom zdravom hranom. Žena Aleutkinja od pedesetak godina imala je jake naslage na srčanim krvnim žilama pa bi, po Thompsonovim riječima, danas sigurno završila na bypass operaciji.
“Kad se pogledaju ove mumije, mnogo toga što danas mislimo da znamo o bolestima srca ne drži vodu i možemo puno toga naučiti iz povijesti”, rekao je dr. Samuel Wann s Columbia St. Mary’s Healthcarea.
Naglasio je da znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći znače li ta začepljenja krvnih žila kod mumija da su pretrpjeli srčani ili moždani udar, ali jedan egipatski medicinski papirus iz 1550. prije Krista opisuje pacijenta koji je imao srčani udar, a tu su i slike na nekim grobnicama koje pokazuju kako ljudi padaju stiščući grudi rukama, baš kao što to čine kad imaju srčani udar.
Možemo djelovati
Istraživači su zaključili da je bolest srca potencijalno stara kao čovječanstvo te da je najvjerojatnije neizbježni dio starenja, a ne samo posljedica životnih navika. No, dodaju da nam to nikako ne daje dozvolu da radimo i jedemo što nas volja. “S jedne strane studija pokazuje da možda manje nego što smo mislili možemo kontrolirati ove bolesti, ali to je razlog više da čimbenike rizika maksimalno smanjimo”, rekao je Wann.