PITI ILI NE PITI

Psihijatrica iz Vrapča detaljno tumači učinak alkohola ljeti: Zašto se danju brže napijemo

Zrnka Kovačić Petrović i i lustracija čaše vina

 Roberts Ratuts/Panthermedia// Roberts Ratuts/panthermedia/
Malo nas zapravo zna da postoje različiti učinci alkohola ljeti i zimi, pa čak i u koje doba dana smo se odlučili za čašicu

Postoji li nešto što bolje od hladnog piva za sparnog ljetnog dana, ili nešto privlačnije od šarenog koktela s kišobrančićem na plaži? Mnogi bi rekli ne. Upravo takva vrsta opuštanja najbolja je za vrijeme godišnjeg odmora, kada ne moraš misliti kada ćeš se dići ujutro, koliko i kad si popio.

I naravno, ne govorimo o osobama koji imaju problem s alkoholizmom, nego prosječnoj osobi koja povremeno konzumira alkohol, bilo kako smo rekli za sparnih ljetnih dana, prigodno ili tjednom druženju s dečkima ili curama.

No, malo nas zapravo zna da postoje različiti učinci alkohola ljeti i zimi, pa čak i u koje doba dana smo se odlučili za čašicu. I je li zbilja čaša crnog vina navečer prirodni ‘lijek‘ za bolji san.

Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Vrapče, Zrnka Kovačić Petrović, koja se bavi alkoholizmom kaže kako je pijenje tijekom ljeta opasno, pogotovo ako se pije tijekom dana kada se manje jede i brže dehidrira.

- Ljeto je najopasnije, zbog vrućine, a to su i glavna upozorenja Hitne pomoći u tim mjesecima - bez alkohola! Ono o čemu se ne vodi pažnja je i dehidracija, koja će povećati učinak intoksikacije. Osim toga alkohol djeluje diuretski, pa i tako gubimo tekućinu iz organizma, uz znojenje - pojašnjava psihijatrica.

Iako možda nećemo znati niti što nas je snašlo, osjećat ćemo umor, glavobolju i općenito se loše osjećati.

- Ako već moramo reći, jer smo svjesni da će ljudi svakako piti, jer to je dio ovog podneblja, našeg identiteta, jedno piće svaki drugi dan može biti optimalno, ali ne više od toga. Naravno to nije preporuka, nego manje zlo - smatra Kovačić Petrović.

No, postoji li sigurna zona kada je u pitanju alkohol?

Osnovan problem je što ljudi ne percipiraju alkohol kao psihoaktivnu tvar koja je štetna.

Ne šteti samo ovisnicima nego i svima ostalima koji alkohol piju povremeno, pa čak i u umjerenim količinama.

- Naviknuti smo na informacije čaša crnog vina dobra je za srce, regulaciju šećera u krvi, cirkulaciju, ali to je naprosto netočno - govori Kovačić Petrović.

Dakle niti minimalne dnevne količine alkohola nisu korisne i nemaju ništa dobro što bi bilo blagotvorno za organizam.

Čak i kod prosječnog građanina, dakle ne govorimo o nekome tko boluje od alkoholizma, proizlaze brojne komplikacije koje budu neprepoznate u tom trenu.

- Valja naglasiti i da alkohol ne djeluje jednako na svakoga. Drugačije djeluje na muškarce, nego na žene. Jače djeluje na starije osobe i mladež. Ne djeluje čak niti jednako na žene koje imaju menstruacijski ciklus - govori psihijatrica.

Što se tiče doba dana u kojem pijemo, i tu postoje razlike. Preko dana ćemo se brže napiti jer smo uglavnom manje jeli.

- Ljeti, kada je vruće obično se brže pije, pogotovo kada imamo hladno pivo. Brzom ispijanju su skloni mladi, a najgora opcija je na prazan želudac. Najlošije na organizam djeluju alkoholi s više ugljika, dakle pjenušava pića i šampanjci - govori Kovačić Petrović.

No, ono što je možda nepoznanica ili nije dovoljno jako naglašeno je da kada alkohol uđe u organizam ne postoji način da ga se brže izluči.

Imamo savjete popij dvije crne kave i doći ćeš k sebi.

- To je privid, dolazi do lažnog subjektivnog osjećaja otrježnjenja - pojašnjava.

Još jedan mit je i čašica za bolji san. Naime, istina je kratkoročno može utjecati na bolji san, ali dugoročno se događa suprotno.

- S vremenom će san biti lošiji, budit ćemo se preko noći i općenito kvaliteta sna će biti lošija - govri Kovačić Petrović.

Iako smo ovdje govorili o ‘rekreativnom‘ pijenju dobro je reći da u Hrvatskoj ne postoji registar broja alkoholičara, no prema procjeni je taj broj oko 250 tisuća.

- Važno je napomenuti da se to množi s ljudima na koje to utječe, najbliža obitelj, tako da sigurno milijun Hrvata pati zbog alkoholizma. Valja napomenuti i da samo deset posto potraži psihološku pomoć i liječenje, a ostalih 90 posto liječi fizičke probleme koji nastaju kao posljedica alkoholizma, od kardiovaskularnih bolesti, demencije, kognitivnih oštećenja, vaskularnih...a krajnje je i ciroza jetre - zaključuje prof. Zrnka Kovačić Petrović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. svibanj 2024 18:05