Sezona viroza u punom je zamahu. Univerzalnog lijeka ni prevencije za prehladu nema, a svatko ima neki svoj obiteljski, narodni i prokušani recept za obranu od virusa.
Možda je zato dobro poslušati znanstvenike koju su napravili veliku analizu različitih metoda prevencije i liječenja prehlade i otkrili da su neke bolje od drugih. Svoja otkrića objavili su u Canadian Medical Association Journalu.
Tim dr. Michaela Allana, direktora Centra za obiteljsku medicinu na Sveučilištu Alberte, analizirao je stotine objavljenih studija u potrazi za najboljim receptima ne samo za prevenciju nego i liječenje.
Tako su za preventivnu prehlade najučinkovitiji često i temeljito pranje ruku i dodaci cinka, a kada se razbolite najbolje pomažu dekongestanti (lijekovi koji 'otčepljuju' nos) i lijekovi protiv boli.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
- Cink je posebno koristan kod djece. To, doduše, nije nešto što bih preporučio uzimati svakodnevno, jer cink može izazvati mučninu i ima neugodan okus. No u sezoni, u dozama od 10 do 15 miligrama on ima učinka - kaže dr. Allan.
U prevenciji su korisni i probiotici, dakle proizvodi koji sadrže dobre bakterije, iako je zbog velikog izbora tih proizvoda i kombinacija probiotika znanstvenicima bilo nemoguće usporediti i odabrati koji su najbolji.
Liječite li prehladu zaboravite antihistaminike. Doduše, u kombinaciji s dekongestantima, lijekovima protiv boli ili oba, donekle pomažu djeci starijoj od pet godina i odraslima.
Za povišenu temperaturu roditelji bi djeci trebali davati ibuprofen ili paracetamol, iako je ibuprofen učinkovitiji.
Sprejevi za nos koji se prepisuju za alergije mogu pomoći kada nos curi, no neće riješiti začepljenost nosa.
Djeci starijoj od godine dana za kašalj treba uvečer dati žlicu meda, dok odraslima djelimično pomažu lijekovi protiv kašlja.
Mnoge od omiljenih terapija nisu se iskazale u analizi. Tako za ginseng, vježbanje, češnjak, homeopatske pripravke, ehinaceu, ovlaživače zraka, te (iznenađujuće) vitamine C i D nema dovoljno dokaza o korisnosti.
Utrljavanje različitih masti s eteričnim uljima povezano je se peckanjem kože, očiju i nosa i zato se ne preporučuje. Koristi nije bilo ni od ispiranja nosa. Sprej s cinkom za nos, ne bi se smio kroistiti jer nije dokazana njegova korisnost, a može oslabiti osjetilo njuha.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Za utjehu onima čiji su favoriti ispali nekorisni, dr. Allan kaže da ih mogu nastaviti koristiti. Sve dok ono što uzimate nije opasno, dobro je.
- Ljudi imaju različite reakcije na različite stvari i mnogi će se zakleti da im pomaže baš nešto što u analizi nije najbolje prošlo. Tu je, dakako, i placebo učinak - mislite da će vam biti bolje od nečega, pa se i osjećate bolje - dodaje.
Dakako, i ovdje je ješ jednom ponovljeno - antibiotici su apsolutno beskorisni (štoviše, mogu biti i štetni) kod prehlada jer njih izazivaju virusi.
Znanstvenici upozoravaju i da oni koji imaju neku kroničnu bolest, posebice srčane i plućne, moraju biti posebno oprezni kod samoliječenja jer ih prehlada može ugroziti više no druge. Zato bi se svakako trebali javiti liječniku i posavjetovati se oko terapije.