StoryEditor
DOBRE VIJESTI

Sve više pada broj osoba s demencijom, kod muškaraca za 24%, kod žena za 8%

Kao razloge znanstvenici ističu znatan pad broja pušača, bolju prehranu i više obrazovanih ljudi
 Ilustracija/Sandra Simunovic/CROPIX

Srećom, čini se da se crne prognoze po kojima bi 2050. u svijetu bilo oko 130 milijuna dementnih osoba ipak neće ostvariti. Naime, u ovom trenutku bilježi se 50 milijuna ljudi koje je iznevjerilo pamćenje a u Hrvatskoj je takvih oko 90.000. No najnovije istraživanje Sveučilišta Harvard kaže kako demencija ipak pada, i to od 1988. za oko 13 posto u svakom desetljeću. Taj pad kod muškaraca je čak i veći, oko 24 posto, a kod žena 8 posto.

Dok je 1995. i u SAD-u i u Europi demencija pogađala jednu od četiri osobe, danas je to manje, kod jedne od pet. Kao razlog dobre vijesti znanstvenici navode zdraviji način života, odnosno znatan pad broja pušača u razvijenom svijetu, bolja i kvalitetnija prehrana, više tjelesne aktivnosti, manje alkohola i više obrazovanih ljudi. Prema znanstvenicima s Harvarda, nastavi li se ovaj trend pada, moglo bi biti sve manje dementnih u zemljama s visokim dohotkom.

Zdrav način života

U studiji je analizirano sedam velikih studija iz cijelog svijeta, a obuhvatila je 49.202 osobe. Praćeni su muškarci i žene stariji od 65 godina u Europi i SAD-u od 1988. do 2015. godine. Njih 4253 ili 8,6 posto razvilo je demenciju, odnosno pad mentalne sposobnosti toliko ozbiljan da ometa svakodnevni život. Pokazalo se da je tijekom godina stopa demencije padala i to u svim praćenim studijama. Posebno se pratila Alzheimerova demencija, kod koje je također zabilježen sličan trend. Dakako, potvrđeno je i da je dob i dalje veliki rizični faktor pa je demencija bila 16 puta češća kod starijih od 85 godina u odnosnu na one mlađe od 70.

Voditelj Odjela za epidemiologiju na Harvardu, dr. Albert Hofman, koji je i vodio studiju, drži da su bolji rad srca, što je povezano sa zdravijim načinom života, i bolje obrazovanje važni čimbenici tih događanja. Naime, nedvojbeno je da loša cirkulacija ima veliki utjecaj na krvne žile mozga, a ona ovisi o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, izostanku cigareta i alkohola. Također, obrazovanje ima zaštitni učinak jer je vjerojatnije da će oni s više škole nastaviti sa složenim razmišljanjem cijeli život, što drži mozak aktivnim i smanjuje rizik od demencije.

Loše obrazovanje povećava rizik od demencije kod pojedinaca za 60 posto i odgovorno je za 7 posto slučajeva demencije.

Prestanak pušenja

- Znamo da se barem 30 posto demencija može spriječiti osobito onih tzv. vaskularnih na koje utječe stil života - kaže prof. dr. Ninoslav Mimica, šef Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Psihijatrijske klinike Vrapče. Ističe da je SAD primjer koliko prestanak pušenja može utjecati na zdravlje, a onda i na smanjenje rizika za demenciju. I ne samo to, nego će utjecati i na zdravlje budućih generacija.  

image
prof. dr. Ninoslav Mimica

- Pet je koraka vrlo važnih da se smanji rizik demencije. Primjerice, vrlo je važna socijalna interakcija. U ovo vrijeme korone stalno se isticala socijalna distanca, ali to zapravo nije dobar izraz jer mi trebamo održavati fizičku distancu, ali nastaviti socijalno komunicirati. Također je važna i umjerena tjelesna aktivnost. Dovoljno je dnevno prohodati dva, tri kilometra.

Moramo više paziti na prehranu, a to znači i izbjegavanje viška kilograma, a nije dobar ni višak alkohola. Traume glave također mogu u kasnijoj dobi povećati rizik za demenciju - objašnjava prof. dr. Mimica kako sačuvati zdravlje mozga.

Vodeći svjetski stručnjaci za demenciju nedavno su u časopisu Lancet objavili popis čimbenika koji povećavaju rizik za demenciju, odnosno njihovim izbjegavanjem može se smanjiti rizik za oko 40 posto, što dakako povećava broj onih koji i u poznim godinama imaju kvalitetan život. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. kolovoz 2020 08:21