Znanstveni tim sa Sveučilišta u Cardiffu objavio je u časopisu Nature Immunology da je otkrio metodu kojom bi se u budućnosti mogao uništiti rak prostate, dojke i pluća, ali i druge zloćudne bolesti.
Sve je to zasad primijenjeno samo na stanicama u laboratorijskim uvjetima i na životinjama, ali ne i na ljudima. Stručnjaci tvrde da su rezultati istraživanja, iako je ono još u ranoj fazi, ipak vrlo uzbudljivi jer, pokaže li se isti učinak na ljudima, to bi značilo da bi se tako mogli liječiti svi karcinomi.
Naš imunološki sustav prirodna je obrana organizma od infekcija, pa tako reagira i na stanice raka. Zato su znanstvenici tražili “nekonvencionalne” i dosad neprepoznate načine na koje imunološki sustav napada tumore.
U krvi su pronašli T-stanicu koja navodno može skenirati cijelo tijelo i procijeniti postoji li prijetnja koju imunološki sustav treba eliminirati. Upravo je u tome “kvaka 22” jer T-stanice imaju receptore na površini koji im omogućavaju da “vide” na kemijskoj razini. Tim iz Cardiffa otkrio je T-stanicu i njezin receptor koji bi mogao pronaći i ubiti širok spektar stanica raka, uključujući stanice raka pluća, kože, krvi, debelog crijeva, dojke, kostiju, prostate, jajnika, bubrega i vrata maternice. Ono što je najvažnije, zdravo tkivo ostalo je netaknuto.
Receptori za detekciju
Još se istražuje što se točno događa, a smatra se da T-stanice djeluju u interakciji s molekulom koja se zove MR1 i nalazi se na površini svake stanice u ljudskom tijelu. Znanstvenici smatraju da MR1 označava poremećaj metabolizma koji se događa u zloćudnim stanicama. Tim iz Cardiffa prvi je opisao T-stanicu koja pronalazi MR1 u stanicama raka premda terapija T-stanicama već postoji, ali bez prepoznavanja ovog “biljega”.
Poanta je u tome da se pacijentu oboljelom od raka uzme uzorak krvi, a njegove se T-stanice potom genetski modificiraju i reprogramiraju tako da same stvore receptore za otkrivanje raka. Te bi se stanice umnožavale u laboratorijima i zatim vraćale pacijentu. Isti je to postupak koji se koristi u tzv. CAR-T terapiji za liječenje leukemija i limfoma, koja je nedavno odobrena i u Hrvatskoj. Izlječenja su dramatična, ali kako je pristup vrlo specifičan, djeluje samo kod ograničenog broja zloćudnih bolesti, točnije kod raka krvi, a kod tzv. solidnih tumora uspjeha dosad nije bilo. Ova nova metoda cilja baš te, solidne tumore.
Znanstvenici tvrde da bi njihov T-stanični receptor mogao dovesti do “univerzalnog” liječenja raka. Međutim, istraživanje je testirano samo na životinjama i na stanicama u laboratoriju, pa bi trebalo više sigurnosnih provjera prije nego što započnu pokusi na ljudima.
Lucia Mori i Gennaro De Libero sa Sveučilišta u Baselu, u Švicarskoj, rekli su da istraživanje ima “velik potencijal”, ali da je još u preranoj fazi kako bi se moglo reći da će djelovati kod svih vrsta karcinoma. - Izuzetno smo uzbuđeni zbog imunoloških funkcija ove nove T-stanične populacije i potencijalne upotrebe. Puno je novih TCR-a u terapiji tumorskih stanica - rekli su.
- Nema sumnje da je to vrlo uzbudljivo otkriće, kako za napredovanje našeg osnovnog znanja o imunološkom sustavu tako i za mogućnost budućih novih lijekova - rekao je Daniel Davis, profesor imunologije na Sveučilištu u Manchesteru.
Površina stanica
Da bi to mogao biti dodatni napredak u liječenju tumora, suglasan je i prof. dr. Ernest Bilić, pročelnik Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju.
Ernest Bilić
Dodaje, međutim, kako je teško vjerovati da će se ikada naći lijek koji će djelovati na sve zloćudne bolesti i kod svakog čovjeka.
Naprosto, rak je kod svakog, čak i kad je identičnog sastava, ipak drukčiji.
- Do sada je bilo nekoliko pokušaja pronalazaka molekula na površini stanica koje bi nam na neki način bile biljeg kojim bismo otkrili malignu bolest u ranoj fazi ili pak uznapredovalu ne bi li se ciljano djelovalo na tu molekulu. Dosad su tako proizvedena brojna monoklonska protutijela koja su se specifično vezala za određenu molekulu, odnosno gdje bi to protutijelo kasnije djelovalo i ciljano uništavalo zloćudnu stanicu, ali ne zdrave, za razliku od kemoterapije koja djeluje na sve stanice - objašnjava prof. dr. Bilić.
Dodaje da se puno zna o stanici MR1, ali zasad bi, tvrdi, možda bilo pretenciozno reći da je to omnipotentna molekula koju bi trebalo ciljati kod svih zloćudnih bolesti jer su one vrlo heterogene.
- Čak unutar iste grupe zloćudnih bolesti imamo različite podtipove i zato mehanizam terapije moramo prilagođavati i individualizirati. U ovom trenutku tvrditi da je pronađena neka molekula koja će definirati sve maligne stanice, previše je smiono - smatra prof. dr. Bilić.
akutna leukemija Dodaje da CAR-T terapija, kojom se trenutno i u Hrvatskoj liječe akutne leukemije i limfomi, prema dosadašnjim istraživanjima također pokazuje da bi mogla biti učinkovita i kod nekih solidnih tumora.
Kad se radi na eksperimentalnim modelima, optimizma je puno, a kad lijek dođe u praksu, učinak je ipak skromniji. No, valja naglasiti da je posljednjih tridesetak godina pomak u liječenju oboljelih od zloćudnih bolesti ogroman, posebno otkako su se pojavili pametni lijekovi - zaključuje prof. dr. Bilić.