U Hrvatskoj potvrđeni slučajevi zaraze virusom za koji nema cjepiva ni lijeka. Markotić: Ovo su simptomi

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je u ponedjeljak tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj.

- Za sada su tri potvrđena slučaja što ne znači da nema asimptomatskih slučajeva. Otprilike 80 posto ljudi nema nikakve simptome nakon zaraze, nešto manje od 20 posto ljudi imaju nekakve blaže simptome bolesti slične gripe s temperaturom, blažim bolovima u zglobovima, mišićima i glavoboljom. No, oko jedan posto ljudi može razviti teški oblike bolesti s teškim neurološkim ispadima. Kod nas u Klinici je hospitaliziran jedan pacijent koji je na respiratoru, a trenutačno je stabilno – pojasnila je prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Virus Zapadnog Nila: Dr. Kaić objašnjava koliko je stvarno opasan, tko je najugroženiji i kako se zaštititi

Glavni izvor virusa Zapadnog Nila (VZN) su ptice u kojima se on razmnožava. No, virus na ljude i ostale sisavce prenose komarci, uglavnom roda Culex. Pritom je važno naglasiti da se VZN ne prenosi međuljudskim kontaktom. Trenutačno za bolest Zapadnog Nila ne postoji cjepivo niti specifičan lijek.

- Terapija je simptomatska i pokušava se pacijente s teškim oblicima bolesti održati na životu, uključujući korištenje respiratora. Onda se pokušavaju rješavati neurološke posljedice, eventualno kasnije i rehabilitacijom. Značajno je spomenuti da kod teških oblika bolesti Zapadnog Nila zna zaostati dugotrajan umor i iscrpljenost. To može trajati mjesecima – rekla je prof. Markotić.

Otkriven 1937.

VZN otkriven je 1937. godine u oblasti Zapadnog Nila u sjevernoj Ugandi.U početku se smatralo da je riječ o rijetkoj bolesti ograničenoj na Afriku koja uzrokuje blagu bolest s povišenom temperaturom.

Prva poznata epidemija virusa Zapadnog Nila dogodila se u Izraelu 1951. godine u blizini grada Haife, gdje se među 303 stanovnika pojavilo ukupno 123 slučaja bez smrtnih ishoda. No, od sredine 1990-ih slučajevi zaraze, često i sa smrtnim ishodima, bilježe se u nizu europskih zemalja što dio znanstvenika povezuje s klimatskim promjenama.

- Profesorica Jelka Vesenjak-Hirjan je još prije oko 60 godina u svojim istraživanjima dokazala da virus Zapadnog Nila cirkulira i na našem području. Onda zaraza jedno vrijeme nije bila dijagnosticirana: ili nije bila dobra dijagnostika ili virusa nije bilo. Uglavnom, to je sada neka vrsta emergentne bolesti koja se ponovo pojavila u Evropi nakon duljeg vremena. Trebalo bi puno više značajnih istraživanja napraviti da bude jasno što točno je povezano s klimatskim promjenama. No, sigurno je da one imaju veliki učinak. Stoga je Američka akademija pokrenula jednu mrežu i koju je uključena i Hrvatska akademija medicinskih znanosti kako bi se pokušalo uvidjeti koliko klimatske promjene utječu na različite aspekte života, a osobito na zarazne bolesti – rekla je prof. Markotić.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) lani je u 14 zemalja Europe zabilježeno 1.112 slučajeva zaraze od kojih je 97 završilo smrtnim ishodoma.

Prošle je godine najveći broj zaraženih zabilježen u Italiji (779) i Grčkoj (96), a slijedili su ih Franacuska i Srbija sa 62 zaražena dok su u Hrvatskoj zabilježena četiri slučaja zaraze.

Gdje se sve pojavio

Prema podacima ECDC-a, ove godine slučajeve virusa zapadnog Nila prijavile su i Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Španjolska.

Broj zaraženih virusom zapadnog Nila naglo raste u Grčkoj, gdje je diljem zemlje zabilježeno 157 slučajeva od početka godine, a 13 je umrlo.

Pet smrtnih slučajeva povezanih s virusom zapadnog Nila zabilježeno je i u Sjevernoj Makedoniji, objavile su u subotu tamošnje zdravstvene vlasti, a u zemlji su zabilježena najmanje 43 slučaja zaraze od kojih se većina pojavila tijekom posljednja tri tjedna. Početkom kolovoza vlasti su proglasile epidemiju u nekoliko općina glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.

Zaraza virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj se kao i u ostatku Europe bilježi tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a vrhunac prijenosa je između srpnja i rujna.

- Dosada su istraživanja kod nas bila fokusirana u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj i u području Zagreba gdje su se slučajevi grupirali. Ali nije isključeno da slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila ima i na drugim područjima, samo možda još uvijek nismo to utvrdili istraživanjima. Ona se dijelom rade i kod nas u Klinici. Također i HZJZ radi određena istraživanja – rekla je prof. Markotić.

Kako su komarci koji prenose VZN najaktivniji u sumrak ili u zoru te tijekom noći, iz HZJZ-a savjetuju korištenje repelenata koji odbijaju komarce, boravak u klimatiziranom, te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tijekom boravka u području gdje ima puno komaraca.

- Kako zaraza virusom Zapadnog Nila ima sezonski karakter, potrebno je osigurati da u svom okolišu, na okućnicama ili balkonima nemamo ni najmanje izvore vode. Komarice su sposobne svoja jajašca izleći i u najmanjoj plastičnoj čaši s vodom. Dakle, u svojim okućnicama trebamo maknuti bilo kakav otvoren izvor vode kako bismo smanjili naseljavanje komaraca – naglasila je prof. Markotić.