Od jeseni će školarci u osnovnim i srednjim školama dobivati puno raznovrsnije voće i povrće, poput marelica, trešanja, dunje, bobičastog voća, agruma, repe, cikle crnog korijena, celera, rotkve i sl., uz već dostupne breskve, nektarine, šljive, jabuke, kruške, mrkvu i rajčicu. Dobivat će i mlijeko bez laktoze.
Školska shema
Proširena je, naime, lista prihvatljivih proizvoda u sklopu projekta Školska shema, a kako su izvijestili u Ministarstvu poljoprivrede, osim besplatnih obroka voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih osnovcima i srednjoškolcima, Školska shema ima edukativni karakter jer predviđa posjet lokalnim proizvođačima hrane. Takav način promicanja domaćih proizvođača i poticanja djece na prihvaćanje zdravih prehrambenih obrazaca, u kojima se potiče redovita konzumacija voća i povrća, prilično je dobro prihvaćen. Kad je uvedeno besplatno voće u škole 2013. godine, priključilo se 720 škola sa 140.000 učenika, a broj dobavljača koji su isporučivali voće s tadašnjih 15 proširen je na 104, koliko ih je sudjelovalo u prošloj školskoj godini. Voće i povrće dijelilo se u 1060 škola, obuhvaćena je 401.000 učenika, a za to je izdvojeno 2,5 milijuna eura. Isporuka svježeg voća i povrća te mlijeka u škole predviđena je najmanje jednom tjedno, počevši od 15. listopada.
Domaća hrana
Plan je od ove godine uključiti još više školaraca, ali će od sada škole u taj program prijavljivati osnivači školskih ustanova, odnosno jedinice lokalne ili regionalne samouprave te druge pravne ili fizičke osobe. U Ministarstvu su istaknuli da potiču djecu da osim zdravih prehrambenih navika, usvoje naviku konzumacije lokalno uzgojene hrane.
'Vrtim zdravi film'
Pet obroka na dan ima trećina sedmaša
Nacionalni projekt “Vrtim zdravi film” educira djecu o osnovnim postulatima pravilne prehrane i važnosti redovite tjelesne aktivnosti. Projektom je u sedam godina obuhvaćeno više od 24.000 učenika sedmih razreda. U sklopu projekta Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove je sezone proveo Istraživanje o znanju, stavovima i navikama učenika o prehrani i tjelesnoj aktivnosti.
Pokazalo se da sedmaši više razmišljaju o svojoj tjelesnoj težini, no sve se manje kreću. Samo 32,8 posto sedmaša jede preporučenih pet obroka dnevno, čak 40,8 posto jednom ili više puta dnevno jede slatko, a 17,7 posto je zadovoljavajuće tjelesno aktivno.
Što su starija, djeca konzumiraju sve manje zdravih namirinica
Više od tri četvrtine osmoškolaca uopće ne jede povrće
Čak 66 posto učenika u Hrvatskoj ne jede voće svaki dan, a 76 posto u danu ne pojede niti jedan jedini obrok koji sadrži povrće, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Utvrđeno je i da djeca, što su starija, jedu sve manje voća i povrća.
Tako 44 posto djece u dobi od 11 godina svaki dan jede povrće, no sa 13 godina ta brojka pada na 35 posto. Slično je i s voćem - kad imaju 11 godina, svaki dan voćku pojede njih 29 posto, a sa 13 godina to čini njih samo 23 posto. Oni koji jedu voće najviše vole jabuke, jagode, banane i lubenice, a jabuka je voće koje im je najčešće na stolu. Cilj je do školske godine 2022./2023. povećati udio potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za pet posto, kako bi se spriječila rana debljina i druge bolesti te smanjio unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli.
(* Izvor: Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi, HZJZ, 2017.)