StoryEditor
ŽIVOT U KORONI

Zbog epidemije u depresiji čak 45 posto Hrvata, depresivniji smo od Talijana i Francuza

Gotovo 20 posto ispitanih, odnosno petina društva, moralo se suočiti s jakom ili vrlo jakom depresivnosti i anksioznosti
Ilustracija

Hrvati su puno teže podnijeli doba izolacije zbog koronavirusa od primjerice Talijana, iako je pogođenost zarazom u odnosu na Italiju, ali i većinu zemalja svijeta, bila puno manja, pokazuje jučer predstavljeno istraživanje koje je proveo Odsjek za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.


Skupina od trinaest psihologinja raznih generacija, znanstvenica i nastavnica te vanjskih suradnica Odsjeka za psihologiju, a studenti su ih nazvali Covidovih 13, pozabavila se promjenama u načinu života i odnosima tijekom lockdowna. Istraživanje je obuhvatilo više od 3500 osoba u dobi između 18 i čak 95 godina te 785 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.

image
graf 1


Pretežu žene

Psihičke smetnje koje su pokazali građani Hrvatske u usporedbi sa stanovnicima Španjolske, Švedske, Francuske, Singapura, Portugala i Italije veće su od svih navedenih zemalja, a samo su stanovnici Španjolske pokazali neznatno nižu razinu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Važno je istaknuti da su hrvatski ispitanici bili izloženi i potresu koji je utjecao na promjenu njihova psihičkog stanja.


Online ispitivanju koje su provele Nataša Jokić Begić, Tanja Jurin, Ivana Hromatko, Željka Kamenov, Gordana Keresteš, Gordana Kuterovac Jagodić, Anita Lauri Korajlija, Darija Maslić Seršić, Jasmina Mehulić, Una Mikac, Claire Sangster Jokić, Meri Tadinac i Jasmina Tomac pristupilo je 83 posto žena i 17 posto muškaraca. Više od polovine sudionika bilo je​ zaposleno u trenutku kada su odgovarali na postavljena pitanja, nešto manje se još obrazuje i školuje, a najmanje je umirovljenika. Samo 2 posto ima samo osnovnu školu, 31 posto ih ima srednjoškolsko obrazovanje, najviše, čak 55 posto, završilo je više i visoko obrazovanje, a 12 posto ih ima poslijediplomsko obrazovanje.

image
Skupinu od trinaest psihologinja raznih generacija, znanstvenica i nastavnica te suradnica Odsjeka za psihologiju studenti su nazvali Covidovih 13
Ranko Šuvar/CROPIX


Nešto malo više od polovine ispitanika nije imalo izraženu depresivnost, ali to govori da je čak gotovo polovina njih, 45 posto, imala izraženu razinu depresivnosti, anksioznosti i stresa, pri čemu treba uzeti u obzir da su neki pokazali više oblika psihičkih smetnji. Blagu i umjerenu razinu depresivnosti imalo je njih 29 posto, a gotovo 20 posto, ili petina društva, morala se sukobiti s jakom ili izrazito jakom depresivnosti. Isto toliko bilo je blago ili izraženo tjeskobno, a gotovo isto toliko, 18 posto, pokazivalo je izrazito visoku razinu tjeskobe.

image
graf 2


Bračni odnosi

Od ispitanika koji su tijekom ispitivanja bili zaposleni, samo ih je 12 posto odlazilo na posao i radilo u uobičajenom radnom ritmu, a 10 posto ih je išlo na posao prema novom rasporedu. Najveći dio sudionika, njih 50 posto, radio je od kuće, a 20 posto ih je kombiniralo rad od kuće i odlazak na radno mjesto.

Samo 7 posto njih nije moglo raditi zbog pandemije. Na sve njih utjecalo je pet stresora, uzročnika stresa, počevši od potresa, razdvojenosti od ranjivih članova obitelji, nemogućnosti obavljanja važnih zdravstvenih pregleda do nemanja uvjeta za rad od kuće, a posljednji je, ali ne i manje važan, činjenica da je zbog izolacije došlo do promjene načina života.


Između ostalog, pokazalo se da je psihičko zdravlje bilo više narušeno kod žena, onih koji su više poštovali mjere izolacije, a posebno onih osoba koje su doživjele više stresnih događaja. Samci i osobe koje nisu bile s partnerom u doba izolacije, osobe u lošijim ekonomskim uvjetima te oni s više doživljenog stresa svoju su kvalitetu života ocijenili nižom.


U istraživanju su ispitanici odgovarali i na pitanja koja su se bavila kvalitetom ljubavnog ili bračnog odnosa. Više od 700 osoba odgovaralo je na ta pitanja, a većinu su činile žene, njih 85 posto, i visokoobrazovane osobe, njih 53 posto. Raspon osoba koji je odgovarao kretao se između 18 i 83 godine, a prosječna je dob bila 37 godina.

image
graf 3


Niži prihodi

Pokazalo se da je ljudima dobro u vezi s partnerom koji ih razumije, uvažava i koji s njima dijeli osjećaje, često pokazuje naklonost i s kojim se problemi rješavaju zajednički. Antagonističko ponašanje i nedostatak zajedništva u suočavanju sa stresom, kao i razdvojenost i niži prihodi, najviše su pridonijeli narušavanju psihičkog zdravlja.


Dakle, zajedničko nošenje sa stresom najsnažniji je zaštitnik dobre veze i psihičkog zdravlja. Ispitivanje je pokazalo da je svojim seksualnim životom u doba pandemije manje zadovoljno 33 posto ispitanih osoba, ali ih je 15 posto povećalo svoje zadovoljstvo. Slično je i sa kvalitetom, ona je pala kod 28 posto ispitanika, povećala se kod 15 posto, a seksualna se želja smanjila 24 posto. Na sreću, kod istog se postotka povećala tijekom pandemije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2020 18:43